Tko oblikuje tvoj način razmišljanja?

1, 2. (a) Kako je Isus reagirao kad mu je Petar rekao da bude milostiv prema sebi? (Vidi ilustraciju na početku članka.) (b) Zašto je Isus tako reagirao?

ISUSOVI učenici nisu mogli vjerovati svojim ušima. Njihov Učitelj, od kojeg su očekivali da će obnoviti izraelsko kraljevstvo, rekao im je da će uskoro umrijeti mučeničkom smrću. Prvi je reagirao apostol Petar. “Budi milostiv prema sebi, Gospodine!” rekao je. “Ne, tebi se to neće dogoditi!” No Isus mu je odvratio: “Odlazi od mene, Sotono! Ti si mi kamen spoticanja, jer tvoje misli nisu Božje, nego ljudske” (Mat. 16:21-23; Djela 1:6).

² Isus je tim riječima pokazao da postoji razlika između Božjih misli i stavova ovog svijeta, koji je pod Sotoninom vlašću (1. Ivan. 5:19). Petar je potaknuo Isusa da bude dobar prema sebi i da se štedi, a takav je način razmišljanja karakterističan za ovaj svijet. No Isus je znao da njegov Otac razmišlja drugačije, da želi da se on pripremi za patnje i mučeničku smrt. Isusov odgovor jasno je pokazao da je usvojio Jehovin, a odbacio svjetovni način razmišljanja.

 3. Zašto je teško razmišljati poput Jehove, a ne poput svijeta?

³ A kako je s nama? Razmišljamo li poput Boga ili poput ovog svijeta? Istina, svoje postupke vjerojatno smo već uskladili s Božjim zakonima. No što je s našim mislima? Trudimo li se svoj način razmišljanja i stavove uskladiti s Jehovinim? Za to je potreban velik trud. S druge strane, ne treba puno truda da bismo počeli razmišljati poput svijeta zato što je njegov duh svuda oko nas (Efež. 2:2). Osim toga, taj duh često potiče ljude da ugađaju sebi, i zato takav način razmišljanja može biti vrlo privlačan. Da, teško je razmišljati poput Jehove, a vrlo je lako razmišljati poput svijeta.

 4. (a) Što će se dogoditi ako dopustimo ovom svijetu da oblikuje naš način razmišljanja? (b) Kako će nam pomoći ovaj članak?

⁴ Međutim, ako dopustimo ovom svijetu da oblikuje naš način razmišljanja, moglo bi nam se dogoditi da postanemo sebični i želimo sami odlučivati što je ispravno, a što neispravno (Mar. 7:21, 22). Zato je jako važno da usvajamo Božje, a ne ljudske misli. Ovaj članak pomoći će nam u tome. Iz njega ćemo saznati zašto je dobro usvojiti Jehovin način razmišljanja i zašto nas on ne sputava, nego nam koristi. Saznat ćemo i što možemo poduzeti kako nas ne bi oblikovao ovaj svijet. Sljedeći članak govori o tome kako Jehova gleda na različite postupke te kako možemo naučiti razmišljati poput njega.

 5. Zašto je nekima odbojna pomisao da itko utječe na njihov način razmišljanja?

⁵ Nekim ljudima odbojna je pomisao da itko utječe na njihov način razmišljanja. “Ja mislim svojom glavom”, kažu oni. Time vjerojatno žele reći da donose vlastite odluke i da na to imaju potpuno pravo. Oni ne žele da ih itko kontrolira i ne žele izgubiti svoju individualnost.a

 6. (a) Kakvu nam je slobodu Jehova dao? (b) Imamo li apsolutnu slobodu?

⁶ No dobro je imati na umu da uskladiti svoj način razmišljanja s Jehovinim ne znači potpuno se odreći svojih osobnih stavova ili mišljenja. Kao što stoji u 2. Korinćanima 3:17, “gdje je duh Jehovin, ondje je sloboda”. Jehova nam daje slobodu da izgradimo vlastitu osobnost. Možemo imati svoj ukus i interese. Zapravo, Jehova nas je tako i stvorio. Međutim, to ne znači da imamo neograničenu slobodu. (Pročitaj 1. Petrovu 2:16.) Kad je riječ o tome što je ispravno, a što neispravno, Jehova želi da se vodimo onim što nam je otkrio u svojoj Riječi. Da li nas to previše sputava ili je za naše dobro?

7, 8. Da li nas Jehovin način razmišljanja previše sputava? Navedi primjer.

⁷ Predočimo to jednim primjerom. Roditelji nastoje u svoju djecu usaditi moralne vrijednosti. Možda ih uče da budu pošteni, marljivi i obzirni prema drugima. No to ne znači da ih time previše sputavaju. Naprotiv, pomažu im da postanu uspješne i samostalne odrasle osobe. Kad djeca odrastu i odu od kuće, moći će sama donositi odluke. Ako odluče živjeti po mjerilima koja su usvojili u roditeljskom domu, veća je vjerojatnost da će donositi odluke zbog kojih neće kasnije požaliti. Tako će se poštedjeti mnogih nepotrebnih briga i problema.

⁸ Poput dobrog roditelja, Jehova želi da njegova djeca imaju što sretniji i smisleniji život (Iza. 48:17, 18). Zato nas uči temeljnim moralnim načelima kojima se trebamo voditi u životu i u ophođenju s drugima. Potiče nas da steknemo njegov način razmišljanja i usvojimo njegove vrijednosti. On nas ne sputava, nego nam pomaže da proširimo svoje horizonte, razmišljamo na uzvišeniji način i naučimo ispravno prosuđivati (Psal. 92:5; Izr. 2:1-5; Iza. 55:9). Tako možemo donositi odluke koje će nas učiniti sretnima, a da pritom sačuvamo svoju individualnost (Psal. 1:2, 3). Da, Jehovin način razmišljanja koristi nam u mnogim pogledima.

9, 10. Što dokazuje da je Jehovin način razmišljanja uzvišeniji od svjetovnog?

⁹ Postoji još jedan važan razlog zašto Jehovini sluge žele razmišljati poput njega — Božji način razmišljanja daleko je uzvišeniji od svjetovnog. Ovaj svijet nudi savjete o moralu, obiteljskom životu, odabiru karijere i drugim područjima života. Mnogi od tih savjeta kose se s Jehovinim gledištima. Naprimjer, svijet nas često potiče da ističemo sebe i svoje sposobnosti. Spolni nemoral prikazuje kao nešto sasvim prihvatljivo. Bračnim parovima ponekad se savjetuje da se iz nekih beznačajnih razloga razdvoje ili razvedu ako misle da će tako biti sretniji. Takvi savjeti nisu u skladu s biblijskim načelima. No jesu li neki od njih možda praktičniji za današnje vrijeme?

¹⁰ “Mudrost opravdavaju djela njezina”, rekao je Isus (Mat. 11:19). Svijet je postigao velik tehnološki napredak, ali ne može riješiti probleme poput ratova, rasizma, nacionalizma i kriminala, koji su ogromna prepreka za sretan život. A kako na ljude utječe popustljiv stav prema nemoralu? Mnogi priznaju da on nije riješio, nego samo pogoršao probleme kao što su raspad obitelji, bolesti i slično. S druge strane, kršćani koji su usvojili Božja gledišta imaju skladnije obitelji, zdraviji su jer vode moralno čist život i u miru su sa svojim suvjernicima iz čitavog svijeta (Iza. 2:4; Djela 10:34, 35; 1. Kor. 6:9-11). Ne dokazuje li to da je Jehovin način razmišljanja uzvišeniji od svjetovnog?

11. Tko je oblikovao Mojsijev način razmišljanja i do čega je to dovelo?

¹¹ Bogobojazni ljudi iz drevnog doba uviđali su da su Jehovine misli uzvišenije od ljudskih. Naprimjer, iako je “Mojsije bio poučen svoj mudrosti egipatskoj”, znao je da “srce mudro” može dobiti samo od Boga (Djela 7:22; Psal. 90:12). On je molio Jehovu: “Objavi mi puteve svoje” (2. Mojs. 33:13). Budući da je Mojsije dopustio da ga vodi Božji način razmišljanja, Jehova ga je koristio na izvanredne načine kako bi ispunio svoj naum. Isto tako, iskazao mu je čast time što ga je u svojoj Riječi spomenuo kao primjer izuzetne vjere (Hebr. 11:24-27).

12. Čime se Pavao vodio u životu?

¹² Apostol Pavao bio je pametan i školovan čovjek i govorio je najmanje dva jezika (Djela 5:34; 21:37, 39; 22:2, 3). No kad je trebao procijeniti što je ispravno, a što nije, vodio se Božjom Riječi, a ne svjetovnom mudrošću. (Pročitaj Djela apostolska 17:2; 1. Korinćanima 2:6, 7, 13.) Zahvaljujući tome bio je vrlo uspješan u službi i čekala ga je nagrada koja će trajati vječno (2. Tim. 4:8).

13. Čija je odgovornost uskladiti naš način razmišljanja s Jehovinim?

¹³ Nema nikakve sumnje, Božji način razmišljanja uzvišeniji je od svjetovnog. Budemo li živjeli po biblijskim mjerilima, bit ćemo istinski sretni i uspješni. No Jehova nas neće prisiljavati da razmišljamo poput njega. Ni “vjerni rob” ni starješine ne kontroliraju naše misli (Mat. 24:45; 2. Kor. 1:24). Svaki kršćanin ima osobnu odgovornost uskladiti svoj način razmišljanja s Božjim. Kako to možemo postići?

14, 15. (a) O čemu moramo duboko razmišljati da bismo svoje misli uskladili s Jehovinim? (b) Prema Rimljanima 12:2, zašto ne smijemo svoj um hraniti svjetovnim idejama? Navedi primjer.

¹⁴ U Rimljanima 12:2 stoji: “Ne dajte da vas i dalje oblikuje ovaj svijet, nego se preobrazite obnavljanjem svojega uma, da utvrdite što je Božja volja — što je dobro, ugodno i savršeno.” Te nadahnute riječi pokazuju da mi možemo svoje misli uskladiti s Božjim, neovisno o tome što nas je oblikovalo prije nego što smo upoznali istinu. Naravno, na naše razmišljanje u određenoj mjeri utječu nasljedni faktori i iskustva iz prošlosti. No naš je um fleksibilan i može se mijenjati, a svaka promjena uvelike ovisi o tome što unosimo u njega i o čemu razmišljamo. Ako duboko razmišljamo o Jehovinim gledištima, uvjerit ćemo se da su ona uvijek ispravna. Tada ćemo spontano željeti uskladiti svoje misli s njegovim.

¹⁵ No da bismo uspjeli u tome, ne smijemo dopustiti da nas “i dalje oblikuje ovaj svijet”. Ne smijemo više hraniti svoj um idejama ili gledištima koja se kose s Božjim. Važnost tog prvog koraka može se zorno predočiti jednim primjerom. Netko tko želi poboljšati svoje zdravlje mogao bi početi jesti zdravije namirnice. No od kakve bi mu to koristi bilo ako bi istovremeno redovito jeo pokvarenu hranu? Slično tome sav naš trud da se hranimo Jehovinim mislima neće nam biti od velike koristi ako se istovremeno trujemo svjetovnim idejama.

16. Od čega se trebamo zaštititi?

¹⁶ Je li moguće izbjeći svaki kontakt sa svjetovnim načinom razmišljanja? Nije. Mi ne možemo doslovno “izaći iz svijeta”. Neizbježno je da u nekoj mjeri budemo izloženi njegovim idejama (1. Kor. 5:9, 10). I u službi propovijedanja dolazimo u kontakt s neispravnim vjerovanjima. No to što ne možemo izbjeći doticaj s nebiblijskim gledištima ne znači da moramo razmišljati o njima ili ih prihvatiti. Poput Isusa, moramo bez odlaganja odbaciti misli koje idu Sotoni na ruku. Zaštititi se možemo i tako da se nepotrebno ne izlažemo svjetovnom načinu razmišljanja. (Pročitaj Mudre izreke 4:23.)

17. Kako možemo izbjeći nepotrebno izlaganje svjetovnim idejama?

¹⁷ Naprimjer, dobro je da pažljivo biramo svoje bliske prijatelje. Biblija nas upozorava da se ne družimo s ljudima koji ne služe Jehovi jer bismo mogli poprimiti njihove stavove (Izr. 13:20; 1. Kor. 15:12, 32, 33). Izbirljivi trebamo biti i prilikom odabira zabave. Ako se klonimo zabave koja promiče teoriju evolucije, nasilje ili nemoral, nećemo trovati svoj um idejama koje su “protiv poznavanja Boga” (2. Kor. 10:5).

18, 19. (a) Zašto se moramo čuvati svjetovnih gledišta koja se prezentiraju na suptilne načine? (b) Koja bismo si pitanja trebali postaviti i zašto?

¹⁸ Važno je i da prepoznamo i odbacimo svjetovne ideje koje se prezentiraju na neke manje očite načine. Naprimjer, neki novinski izvještaj mogao bi biti tako napisan da ide u prilog određenim političkim stavovima. Isto tako, reportaža o nekoj osobi mogla bi promicati svjetovna gledišta o uspjehu i ciljevima kojima bismo se trebali posvetiti. Neki filmovi i knjige promiču stavove “prvo ja” ili “obitelj je na prvom mjestu” tako što ih prikazuju kao nešto razumno, privlačno ili čak ispravno. Takva gledišta nisu u skladu s Biblijom, koja pokazuje da nam na prvom mjestu treba biti Jehova. Ako njega volimo više od svega, bit ćemo sretni i mi i naša obitelj (Mat. 22:36-39). Osim toga, neke priče za djecu, kojima se općenito govoreći nema što prigovoriti, mogu neprimjetno učiti djecu da je nemoralno ponašanje nešto sasvim prihvatljivo.

¹⁹ Naravno, to ne znači da je neispravno uživati u prikladnoj zabavi. No dobro je da se pitamo: Prepoznajem li svjetovne ideje čak i kad se promiču na neki neprimjetan način? Pazim li da ja i moja djeca ne gledamo određene programe ili čitamo određene sadržaje? Kad djeca čuju ili vide nešto što odražava ideje ovog svijeta, pomažem li im da usvoje Jehovino gledište o tome? Ako znamo razlikovati Božji i svjetovni način razmišljanja, lakše ćemo se oduprijeti utjecaju ovog svijeta.

20. Koji izvor informacija oblikuje naš način razmišljanja?

²⁰ Imajmo na umu da postoje samo dva izvora informacija — Jehova i svijet pod Sotoninom vlašću. Koji od njih oblikuje nas? Onaj čijim idejama hranimo svoj um. Ako se hranimo svjetovnim idejama, one će oblikovati naš način razmišljanja, pa ćemo naginjati tjelesnim stavovima i postupcima. Zato je jako važno da pazimo o čemu razmišljamo.

21. O čemu će biti riječi u sljedećem članku?

²¹ Kao što smo ranije spomenuli, da bismo razmišljali poput Jehove, moramo se kloniti utjecaja koji bi mogli iskvariti naš način razmišljanja. No to nije dovoljno. Važno je i hraniti se Božjim mislima kako bismo naučili razmišljati poput njega. U sljedećem članku saznat ćemo kako to možemo činiti.