Obrazovanje sa svrhom
“Pouči pravednoga, i znaće više” (PRIČE SALAMUNOVE 9:9).
1. Što Jehova očekuje od svojih slugu s obzirom na spoznaju?
JEHOVA je “Bog spoznaje” (1. Samuelova 2:3, NW). On obrazuje svoje sluge. Mojsije je prorekao da će narodi onog doba reći o Izraelu: “Samo je ovaj veliki narod narod mudar i razuman” (5. Mojsijeva 4:6). I pravi bi kršćani na isti način trebali biti obrazovani. Oni trebaju biti odlični istraživači Božje riječi. Pokazujući svrhu takvog proučavanja, apostol Pavao je pisao: “Mi (...) ne prestajemo za vas moliti se i prositi, da se ispunite poznanjem [“točnom spoznajom”, NW] volje njegove u svakoj mudrosti i duhovnoj razboritosti. Da živite dostojno [Jehove], te mu u svemu omilite, da budete plodni u svakom dobrom djelu i rastete u poznanju [“točnoj spoznaji”, NW] Božjemu” (Kološanima 1:9, 10, Šarić).
2. (a) Što je neophodno kako bi se stekla točna spoznaja o Bogu? (b) Na što Vodeće tijelo Jehovinih svjedoka upućuje u vezi s tim?
2 Proučavanje s ciljem stjecanja točne spoznaje o Bogu i njegovim namjerama zahtijeva bar minimalni stupanj obrazovanja. No, mnogi koji su upoznali istinu Božje riječi žive u zemljama u kojima imaju male ili nikakve mogućnosti da steknu odgovarajuće svjetovno obrazovanje. Oni su u nepovoljnom položaju. Da bi svladalo taj problem, Vodeće tijelo Jehovinih svjedoka već dugi niz godina upućuje da se, tamo gdje je potrebno, unutar skupština organiziraju razredi za opismenjavanje. Prije više od 30 godina, brazilske novine Diário de Mogi objavile su članak s naslovom “Jehovini svjedoci vode rat protiv nepismenosti”. Tamo je stajalo: “Osposobljeni podučavatelj započinje (...) strpljivo poučavati druge da čitaju i pišu. (...) Učenici, zbog samih okolnosti koje ih prisiljavaju kao sluge Božje, moraju razvijati svoje znanje jezika kako bi održavali govore.” Tako je tisuće ljudi diljem svijeta osposobljeno da postanu dobri istraživači Božje riječi. Oni su započeli s tim osnovnim obrazovanjem sa uzvišenom svrhom u mislima.
Vještine potrebne za djelotvorne sluge
3, 4. (a) Zašto su pravi kršćani zainteresirani za obrazovanje? (b) Kakva je bila situacija u Izraelu, i koje je osnovno obrazovanje prijeko potrebno unutar naših skupština danas?
3 Pravi kršćani zainteresirani su za obrazovanje, ne samo zato što žele biti obrazovani, već da bi postali djelotvorniji sluge Jehove. Krist je svim kršćanima povjerio misiju da ‘nauče sve narode učeći ih da drže sve što što im je zapovjedio’ (Matej 28:19, 20). Da bi poučavali druge, oni sami moraju najprije učiti, a to zahtijeva dobre metode proučavanja. Moraju biti sposobni pažljivo istražiti Pisma (Djela apostolska 17:11). Da bi udovoljili svom opunomoćenju, trebaju znati tečno čitati. (Vidi Habakuk 2:2; 1. Timoteju 4:13.)
4 Kao što smo vidjeli u prethodnom članku, postoje dobri razlozi za vjerovanje da su, uglavnom, čak i mladi u drevnom Izraelu znali čitati i pisati (Sudije 8:14; Izaija 10:19). Kršćanski sluge danas trebaju voditi uredne zabilješke dok svjedoče od kuće do kuće. Oni pišu pisma, vode zabilješke na sastancima i bilježe komentare uz svoj studijski materijal. Sve to zahtijeva čitak rukopis. Vođenje zapisa unutar kršćanske skupštine zahtijeva bar temeljno znanje aritmetike.
Prednosti prikladnog školovanja
5. (a) Koje je porijeklo riječi “škola”? (b) Koju bi priliku mladi trebali iskoristiti?
5 Zanimljivo je da riječ “škola” dolazi od grčke riječi skholé, što je izvorno značilo “slobodno vrijeme” ili upotreba slobodnog vremena za neku ozbiljnu aktivnost, kao što je učenje. Ona je kasnije počela označavati mjesto gdje se provodilo takvo učenje. To ukazuje da je nekad samo povlaštena klasa — u Grčkoj i većini drugih zemalja — imala slobodnog vremena za učenje. Radnička klasa je ponajčešće ostajala neobrazovana. Danas je u većini zemalja djeci i mladima dana mogućnost za učenje. Mladi bi Svjedoci svakako trebali iskupiti povoljno vrijeme da postanu obrazovani i sposobni sluge Jehove (Efežanima 5:15, 16).
6, 7. (a) Koje su neke prednosti prikladnog školovanja? (b) Na koje načine učenje stranog jezika može biti korisno? (c) Kakva je situacija danas među mnogim mladima kad završe školu?
6 Temeljno znanje povijesti, zemljopisa, znanosti i tako dalje, omogućit će mladim Svjedocima da postanu uravnoteženi sluge. Njihovo školovanje poučit će ih ne samo mnogim predmetima, već i procesu učenja. Pravi kršćani ne prestaju učiti i proučavati kad završe školu. Međutim, korist koju izvlače iz svog proučavanja u velikoj će mjeri ovisiti o tome znaju li kako proučavati. I svjetovno i skupštinsko školovanje može im pomoći da razviju svoje sposobnosti razmišljanja (Priče Salamunove 5:1, 2). Kad čitaju moći će bolje razabrati što je važno, što zaslužuje pažnju i što treba upamtiti.
7 Naprimjer, učenje stranog jezika neće samo razviti duševne sposobnosti mladih, već će ih učiniti i korisnijima za Jehovinu organizaciju. U nekim podružnicama Društva Kula stražara, mnoga mlada braća ustanovila su da je korisno znati tečno govoriti ili čitati engleski. Osim toga, svi bi kršćanski sluge trebali nastojati biti razgovijetni u svom materinskom jeziku. Dobra vijest o Kraljevstvu zaslužuje da bude izražena na jasan, gramatički ispravan način. Činjenice pokazuju da u današnjem svijetu mnogi mladi kad završe školu još uvijek imaju teškoća s pisanjem i ispravnim govorom pa čak i najjednostavnijim računanjem; a imaju i samo krajnje oskudno znanje o povijesti i zemljopisu.
Odgovarajuće obrazovanje
8. Koji se reci odnose na temu svjetovnog obrazovanja i sposobnost osobe da se sama uzdržava?
8 Prema tome, čini se da je ovo prikladno vrijeme za razmatranje stava kršćana prema svjetovnom obrazovanju. Koja se biblijska načela odnose na tu temu? Kao prvo, prikladna poslušnost “Cezaru” u većini zemalja zahtijeva da kršćanski roditelji svoju djecu šalju u školu (Marko 12:17, NW; Titu 3:1). Što se tiče mladih Svjedoka, u svojim školskim zadacima trebali bi imati na umu Kološanima 3:23, gdje stoji: “Sve štagod činite, od srca činite kao [Jehovi] a ne kao ljudima.” Drugo načelo koje je uključeno je to da bi kršćani trebali biti u stanju da se sami uzdržavaju, čak i ako su punovremeni propovjednici-pioniri (2. Solunjanima 3:10-12). Ako je oženjen, muškarac bi trebao biti u stanju ispravno se brinuti za svoju ženu i svu djecu, ako ih ima, te raspolagati još malim dodatnim sredstvima koja može davati onima u oskudici kao i podupirati mjesno i svjetsko djelo propovijedanja (Efežanima 4:28; 1. Timoteju 5:8).
9, 10. (a) Što je, čini se, trend u mnogim zemljama? (b) Što propovjednik-pionir može smatrati odgovarajućom zaradom?
9 Koji je stupanj obrazovanja potreban mladom kršćaninu kako bi poštovao ta biblijska načela i ispunio svoje kršćanske dužnosti? To se razlikuje od zemlje do zemlje. Međutim, uglavnom izgleda da u mnogim zemljama vlada općeniti trend da je stanoviti stupanj školovanja potreban za ostvarivanje pristojne zarade danas viši nego što je bio prije nekoliko godina. Izvještaji dobiveni od podružnica Društva Kula stražara iz različitih dijelova svijeta ukazuju da je u mnogim mjestima teško pronaći posao sa pristojnom zaradom nakon završetka samo minimuma školovanja koji se zahtijeva zakonom ili u nekim zemljama čak nakon završetka srednje ili visoke škole.
10 Na što se misli sa “pristojnom zaradom”? To ne ukazuje na visoko plaćeni posao. Webster’s Dictionary definira “pristojan” u ovom kontekstu kao “odgovarajuć, dovoljan”. Naprimjer, što se može označiti ‘odgovarajućim’ za one koji žele biti propovjednici-pioniri dobre vijesti? Takvi obično trebaju zaposlenje sa skraćenim radnim vremenom kako bi izbjegli da ‘padnu na teret’ svojoj braći ili svojoj obitelji (1. Solunjanima 2:9, St). Njihova zarada može se označiti ‘odgovarajućom’, ili ‘dovoljnom’, ako im ono što zarađuju omogućuje da žive pristojno, istovremeno im ostavljajući dovoljno vremena i snage da obavljaju svoju kršćansku službu.
11. Zašto su neki mladi napustili pionirsku službu, i koje se pitanje postavlja?
11 Kakva je često danas situacija? Izvještava se da su u nekim zemljama dobronamjerni mladi napustili školu nakon završetka obaveznog osnovnog školovanja kako bi postali pioniri. Oni nisu imali nikakvo zanimanje ili svjetovne kvalifikacije. Ako im njihovi roditelji nisu financijski pomagali, morali su pronaći zaposlenje sa skraćenim radnim vremenom. Neki su morali prihvatiti poslove koji su zahtijevali da rade veoma mnogo sati kako bi imali dovoljno za život. Zbog fizičke iscrpljenosti, napustili su pionirsku službu. Što takvi mogu učiniti kako bi se uzdržavali i vratili u pionirsku službu?
Uravnotežen stav o obrazovanju
12. (a) S obzirom na obrazovanje, koja će dva ekstremna stava kršćanin izbjegavati? (b) Kojoj bi svrsi trebalo služiti obrazovanje za predane sluge Jehove i njihovu djecu?
12 Uravnotežen stav o obrazovanju može pomoći. Za mnoge mlade ovoga svijeta, obrazovanje je simbol statusa, nešto što im pomaže popeti se na društvenoj ljestvici, ključ za uspješan, materijalistički način života. Za druge je školovanje zamoran zadatak koji treba završiti što je brže moguće. Niti jedan od ovih stavova nije prikladan za prave kršćane. Što se onda može nazvati “uravnoteženim stavom”? Kršćani bi obrazovanje trebali smatrati sredstvom da postignu željeni rezultat. U ovim posljednjim danima, njihov je cilj služiti Jehovi što je moguće više i djelotvornije. Ako će im, u zemlji u kojoj žive, osnovno ili čak srednjoškolsko obrazovanje omogućiti da pronađu poslove koji pružaju nedovoljan dohodak da se mogu uzdržavati kao pioniri, tada se može razmotriti mogućnost dodatnog obrazovanja ili obučavanja. To će biti s posebnim ciljem punovremene službe.
13. (a) Kako je jedna sestra sa Filipina mogla nastaviti pionirsku službu istovremeno udovoljavajući svojim obiteljskim dužnostima? (b) Koje je upozorenje pravovremeno?
13 Neki su pohađali obrazovne tečajeve koji su im pružili mogućnost zaposlenja, što im je omogućilo da započnu ili se ponovo prihvate punovremene službe. Jedna sestra s Filipina uzdržavala je svoju obitelj, ali je željela biti pionir. Podružnica izvještava: “Mogla je to postati zato što je prihvatila dodatno obrazovanje kako bi se osposobila za revizora.” U izvještaju iste podružnice navodi se: “Imamo veliki broj onih koji se obrazuju i istovremeno mogu svoj vremenski plan urediti tako da služe kao pioniri. Općenito su postali bolji objavitelji jer su skloniji učenju, pod uvjetom da ne postanu previše ambiciozni u svjetovnim studijama.” Ova zadnja primjedba trebala bi nam pružiti razlog da razmislimo. Svrha dodatnog školovanja, tamo gdje to izgleda neophodno, ne smije se zaboraviti ili promijeniti u materijalistički cilj.
14, 15. (a) Zašto ne bi trebalo donositi stroga pravila s obzirom na obrazovanje? (b) Koje svjetovno obrazovanje neka odgovorna braća primaju, ali s kojom posljedicom?
14 U nekim zemljama, srednja škola omogućuje stručno obrazovanje koje mladog kršćanina može pripremiti za neki zanat ili zanimanje do vremena diplomiranja. Čak i kad to nije slučaj, u nekim zemljama poduzetni mladi sa samo osnovnim školovanjem nalaze zaposlenje sa skraćenim radnim vremenom koje im omogućuje da zarade dovoljno da mogu biti pioniri. Zato ne bi trebalo donositi stroga pravila ni za ni protiv dodatnog obrazovanja.
15 Mnogi koji danas služe na odgovornim položajima kao putujući nadglednici, u centrali Društva ili jednoj od podružnica imaju samo osnovno obrazovanje. Oni su bili vjerni pioniri, nikad nisu prestali učiti, obrazovati se, te su im bile povjerene veće odgovornosti. Oni ne žale zbog svog izbora. S druge strane, neki od njihovih vršnjaka odlučili su završiti sveučilišno obrazovanje i prestali su duhovno napredovati, svladani od filozofija koje uništavaju vjeru i ‘mudrosti ovoga svijeta’ (1. Korinćanima 1:19-21; 3:19, 20; Kološanima 2:8).
Proračunati troškove
16. (a) Tko odlučuje je li daljnje obrazovanje poželjno, i što bi trebalo imati na prvom mjestu u mislima? (b) Što bi trebalo uzeti u obzir?
16 Tko odlučuje treba li mladi kršćanin nastaviti sa daljnjim obrazovanjem ili školovanjem? Tu počinje djelovati biblijsko načelo poglavarstva (1. Korinćanima 11:3; Efežanima 6:1). Na temelju toga roditelji će sigurno željeti voditi svoju djecu u izboru zvanja ili zanimanja i, prema tome, stupnju obrazovanja koje će biti potrebno. U mnogim se zemljama izbor u vezi s obrazovanjem i zanimanjem mora načiniti tokom ranog razdoblja srednjoškolskog obrazovanja. To je vrijeme kad kršćanski roditelji i mladi trebaju tražiti Jehovino vodstvo u mudrom odabiru, imajući na prvom mjestu u mislima interese Kraljevstva. Mladi imaju različite sklonosti i sposobnosti. Mudri roditelji uzet će to u obzir. Svaki pošten posao je častan, bilo da je to fizički ili administrativni posao. Iako svijet možda uzdiže rad u uredu i omalovažava naporan rad rukama, Biblija to zasigurno ne čini (Djela apostolska 18:3). Prema tome, kad se roditelji i mladi kršćani danas, nakon što pažljivo i u molitvi odvagnu prednosti i nedostatke, odluče za ili protiv studiranja nakon srednje škole, drugi u skupštini ne bi ih trebali kritizirati.
17. Što neki roditelji Svjedoci izabiru za svoju djecu?
17 Ako kršćanski roditelji odgovorno odluče da svojoj djeci pruže daljnje obrazovanje nakon srednje škole, to je njihovo isključivo pravo. Razdoblje tih studija varirat će prema vrsti izabranog zvanja ili zanimanja. Zbog financijskih razloga i da bi svojoj djeci omogućili da što prije započnu s punovremenom službom, mnogi kršćanski roditelji izabrali su za njih kratkoročne programe učenja u srednjim stručnim ili tehničkim školama. U nekim slučajevima mladi su trebali biti dani u nauk kao šegrti za neki zanat, ali uvijek imajući za cilj život ispunjen službom za Jehovu.
18. Ako se započne s dodatnim tečajem, što bi trebalo imati na umu?
18 Ako se poduzimaju dodatni tečajevi obrazovanja, motiv zasigurno ne bi trebao biti da se blista učenošću ili teži za uglednom svjetovnom karijerom. Tečajeve treba pažljivo birati. Ovaj časopis naglasio je opasnosti višeg obrazovanja, i to s pravom, jer je većina višeg obrazovanja suprotna “zdravoj nauci” Biblije (Titu 2:1; 1. Timoteju 6:20, 21). Nadalje, od 1960-ih, mnoge škole višeg obrazovanja postale su legla bezakonja i nemorala. “Vjerni i razboriti rob” snažno je odvraćao od uključivanja u takav vid društva (Matej 24:12, 45, NW). Međutim, mora se priznati da današnji mladi nailaze na te iste opasnosti u srednjim školama i višim tehničkim školama te čak na radnom mjestu (1. Ivanova 5:19).a
19. (a) Koje bi mjere opreza trebali poduzeti oni koji započinju s dodatnim tečajevima? (b) Kako su neki dobro iskoristili svoje obrazovanje?
19 Ako se mladi Svjedok treba odlučiti za dodatno obrazovanje, bilo bi preporučljivo da to poduzme, ako je ikako moguće, dok je još kod kuće, jer će na taj način moći održati normalne kršćanske navike proučavanja, posjećivanja sastanaka i propovjedničke aktivnosti. Na početku bi također trebalo zauzeti ispravan stav na temelju biblijskih načela. Trebalo bi imati na umu da su Danijel i trojica njegovih hebrejskih drugova bili zatočenici u izgnanstvu kad su bili dužni podvrgnuti se naprednom obrazovanju u Babilonu, no oni su dosljedno održali svoju besprijekornost (Danijel, 1. poglavlje). Dok na prvo mjesto stavljaju duhovne interese, mladi Svjedoci u brojnim zemljama pohađaju tečajeve kako bi se osposobili za posao sa skraćenim radnim vremenom kao knjigovođe, trgovci, učitelji, prevodioci ili tumači ili za neko drugo zanimanje koje im omogućuje životno uzdržavanje u svom prvenstvenom zvanju pionirske službe (Matej 6:33). Velik broj tih mladih kasnije su postali putujući nadglednici ili betelski dobrovoljci.
Ujedinjen, obrazovan narod
20. Kojoj svjetovnoj razlici nema mjesta među Jehovinim svjedocima?
20 Među Jehovinim narodom, bez obzira na fizički rad ili administrativno, poljoprivredno ili uslužno zaposlenje, svi trebaju biti dobri istraživači Biblije i sposobni učitelji. Vještine koje su svi stekli u čitanju, proučavanju i poučavanju služe tome da uklone razliku koju svijet pravi između fizičkih i uredskih radnika. To dovodi do jedinstva i uzajamnog poštovanja koje je posebno vidljivo među dobrovoljnim radnicima u betelskim domovima i na gradilištima Društva Kula stražara, gdje su najvažnije duhovne sposobnosti koje se traže od svih. Tu iskusno administrativno osoblje radosno radi zajedno sa vještim fizičkim radnicima, dok svi ispoljavaju uzajamnu ljubav punu razumijevanja (Ivan 13:34, 35; Filipljanima 2:1-4).
21. Što bi trebao biti cilj mladih kršćana?
21 Roditelji, vodite svoju djecu ka cilju postajanja korisnim članovima društva novog svijeta! Mladi kršćani, koristite svoje mogućnosti obrazovanja kao sredstvo koje vas osposobljava da se još potpunije prihvatite svojih prednosti u služenju Jehovi! Kao poučene osobe, pokažite se svi dobro osposobljenim članovima teokratskog društva sada i zauvijek na Božjoj obećanoj ‘novoj zemlji’ (2. Petrova 3:13; Izaija 50:4; 54:13; 1. Korinćanima 2:13).
[Bilješka]
a Vidi i Kulu stražaru od 1. rujna 1975, stranice 542-4 (engl.).
Ispitaj svoje pamćenje
◻ Zašto su pravi kršćani zainteresirani za obrazovanje?
◻ Koje će ekstremne stavove o obrazovanju pravi kršćani izbjegavati?
◻ Koje bi opasnosti dodatnog obrazovanja trebalo uzeti u obzir, i koje bi mjere opreza trebalo poduzeti?
◻ Kojoj svjetovnoj razlici nema mjesta među Jehovinim narodom?
[Slika na stranici 16]
Marljivo učeći, mladi kršćani mogu postati korisniji članovi društva novog svijeta
[Slika na stranici 19]
Daljnje obrazovanje, ako se izabere, treba biti motivirano željom da se bolje služi Jehovi