Trebate li naučiti hebrejski i grčki?

VEĆINA Biblije izvorno je napisana na samo dva jezika, hebrejskom i grčkom.a Pisci koji su je pisali na tim jezicima učinili su to pod vodstvom Božjeg svetog duha (2. Samuelova 23:2). Stoga se za poruku koju su oni zapisali može reći da je “nadahnuta od Boga” (2. Timoteju 3:16, 17).

Međutim većina ljudi koji danas čitaju Bibliju ne zna ni hebrejski ni grčki. Naprotiv, služe se nekim prijevodom Biblije na svom jeziku. I vi vjerojatno činite to isto. Budući da prevoditelji Biblije ne tvrde da su njihovi prijevodi nadahnuti od Boga, možda se pitate: Mogu li u potpunosti razumjeti poruku Biblije ako je čitam u prijevodu? Trebam li naučiti hebrejski i grčki?

Prije nego što odgovorite na ta pitanja, trebate obratiti pažnju na nekoliko činilaca. Kao prvo, to što netko zna starohebrejski ili starogrčki ne znači da ima neku nadnaravnu moć da bolje razumije poruku Biblije. Obraćajući se Židovima svog vremena, Isus je rekao: “Vi istražujete Pisma, jer mislite da ćete pomoću njih imati vječni život, a upravo ona svjedoče o meni. Ali vi ne želite doći k meni da biste imali život” (Ivan 5:39, 40). U čemu su oni griješili? Je li problem bio u tome da nisu razumjeli hebrejski? Ne, oni su dobro znali taj jezik. Ukazujući na ključ problema, Isus im je rekao: “Dobro znam da vi u sebi nemate ljubavi prema Bogu” (Ivan 5:42).

Slično tome apostol Pavao je kršćanima iz drevnog Korinta koji su govorili grčki rekao: “Židovi traže čudesne znakove i Grci traže mudrost, a mi propovijedamo Krista pribijenog na stup, koji je Židovima kamen spoticanja, a neznabošcima ludost” (1. Korinćanima 1:22, 23). Stoga je jasno da poznavanje bilo hebrejskog bilo grčkog jezika samo po sebi nije presudno za prihvaćanje poruke iz Božje Riječi.

Kao drugo, suvremeni hebrejski i grčki jezik znatno se razlikuju od hebrejskog i grčkog koji su se koristili pri pisanju Biblije. Većini ljudi koji danas govore grčki jezik nije lako razumjeti biblijski grčki. To je zato što su u jezik s vremenom ušle nove riječi koje su zamijenile arhaične izraze i zato što mnoge riječi koje su se očuvale u jeziku danas imaju drugačije značenje. Naprimjer izraz koji je u Djelima apostolskim 7:20 i Hebrejima 11:23 preveden riječju “lijep” u suvremenom grčkom znači “smiješan”. Osim toga uvelike su se promijenile gramatika i sintaksa tog jezika.

Čak i kad biste naučili suvremeni hebrejski ili grčki, to ne znači da biste bolje razumjeli Bibliju na jezicima na kojima je ona izvorno napisana. Još uvijek biste se trebali služiti rječnicima i gramatičkim priručnicima kako biste saznali značenja pojedinih riječi i gramatička pravila koja su vrijedila u tim jezicima u vrijeme kad se pisala Biblija.

Kao treće, učenje novog jezika može biti vrlo teško. Možda ćete u početku relativno lako naučiti nekoliko fraza na tom jeziku, no ako ga želite tako dobro svladati da razumijete istančane nijanse značenja pojedinih riječi, vjerojatno ćete ga morati učiti godinama. No imajte na umu da nepotpuno ili površno znanje može biti opasnije od neznanja. Zašto to možemo reći?

Da li vam se već dogodilo da vas netko tko uči vaš jezik upita što znači neka riječ? Ako ste se našli u takvoj situaciji, onda znate da nije uvijek lako odgovoriti na takvo pitanje. Zašto nije? Zato što jedna riječ može imati više značenja. Možda ste zamolili osobu da vam kaže cijelu rečenicu u kojoj je upotrijebljena ta riječ. Ako ne znate kontekst, vjerojatno će vam biti teško objasniti značenje riječi. Naprimjer možda vas netko upita što znači riječ “list”. U različitim kontekstima ta riječ može imati različita značenja. Može označavati dio biljke, komad papira, neku ispravu, novine, stražnju stranu potkoljenice ili vrstu ribe. Ta se riječ koristi i u frazama kao što su “okrenuti novi list”, što znači završiti nešto i početi se baviti nečim drugim, ili pak “naše gore list”, što znači naš sunarodnjak, čovjek iz našeg kraja. Kako biste onda odgovorili kad vas netko upita što znači riječ “list”?

Iz rječnika možete saznati sva moguća značenja pojedine riječi. Neki rječnici čak navode značenja onim redom koji ukazuje na učestalost njihovog korištenja. No kontekst u kojem je riječ upotrijebljena pomoći će vam da utvrdite njeno značenje u određenoj rečenici. Prikažimo to jednim primjerom: Pretpostavimo da se pomalo razumijete u medicinu i želite saznati što je uzrok određenih tegoba koje vas muče. Mogli biste pogledati što o tome piše u medicinskom priručniku. U njemu biste mogli pročitati da u 90 posto slučajeva vaši simptomi ukazuju na jednu bolest, ali da u 10 posto slučajeva ukazuju na neku sasvim drugu. Trebali biste puno više znati o medicini da biste mogli postaviti ispravnu dijagnozu. Slično tome možda znate da neka riječ ima određeno značenje u 90 posto slučajeva, no to vam neće pomoći ako čitate tekst u kojem se ta riječ koristi u nekom drugom značenju. Da biste mogli razumjeti značenje riječi, trebate znati više o kontekstu u kojem se ona pojavljuje.

Kad istražujete riječi koje se javljaju u Bibliji, također trebate znati kontekst u kojem se one koriste. Naprimjer izvorni izrazi ruah i pneúma, koji se obično prevode riječju “duh”, mogu imati različita značenja, ovisno o kontekstu u kojem se koriste. Na nekim mjestima treba ih prevesti riječju “vjetar” (2. Mojsijeva 10:13; Ivan 3:8). U drugim kontekstima ti izrazi ukazuju na životnu silu koja postoji u svim živim bićima, kako ljudima tako i životinjama (1. Mojsijeva 7:22; Psalam 104:29; Jakov 2:26). Nevidljiva nebeska stvorenja također se nazivaju duhovima (1. Kraljevima 22:21, 22; Matej 8:16). Sila kojom se Bog služi kako bi ostvario svoje naume naziva se sveti duh (1. Mojsijeva 1:2; Matej 12:28). Riječju “duh” opisuje se i unutarnji poriv koji potiče čovjeka da pokazuje određenu sklonost, stav ili emociju, a njome se opisuje i prevladavajuće raspoloženje i stav grupe ljudi (Izaija 57:15; Galaćanima 6:18).

Premda u hebrejskim i grčkim rječnicima možete naći različita značenja tih izraza, kontekst će vam pomoći da utvrdite ispravno značenje u određenom slučaju.b Kontekst je važan i kad čitate Bibliju na izvornim jezicima i kad čitate prijevod na svom jeziku.

Neki su uložili mnogo truda kako bi naučili biblijski hebrejski, biblijski grčki ili oba ta jezika. Premda su svjesni da nisu savršeno svladali te jezike, užitak im je čitati Bibliju na jezicima na kojima je ona izvorno napisana i smatraju da im se uloženi trud itekako isplatio. No ako ne možete naučiti te jezike, trebate li se obeshrabriti i odustati od potrage za biblijskom istinom? Nipošto! Postoji nekoliko razloga iz kojih ne biste trebali tako postupiti.

Kao prvo, sasvim je ispravno koristiti prijevod Biblije. Ustvari, pisci grčkih knjiga Biblije, takozvanog Novog zavjeta, često su koristili jedan grčki prijevod kada su citirali iz hebrejskih knjiga Biblijec (Psalam 40:6; Hebrejima 10:5, 6). Premda su govorili hebrejski, pa su mogli citirati izvorni hebrejski tekst, očito su smatrali kako nema ništa loše u tome da koriste prijevod tih redaka koji je bio dostupniji ljudima kojima su se obraćali (1. Mojsijeva 12:3; Galaćanima 3:8).

Kao drugo, čak i ako netko razumije jezike na kojima je Biblija izvorno pisana, Isusove riječi može čitati samo u prijevodu. To je zato što su pisci evanđelja zapisali na grčkom ono što je Isus izvorno rekao na jednom obliku hebrejskog jezika.d Možda netko smatra da samim tim što čita riječi Jehovinih vjernih slugu iz drevnog doba na izvornim jezicima dobiva neku posebnu mudrost. Ako je tako, trebao bi razmisliti o tome što nam govori činjenica da Isusove riječi možemo čitati samo u prijevodu. To što je Jehova dao da riječi njegovog najvećeg Sluge budu sačuvane samo u prijevodu — na jeziku koji je u ono vrijeme bio u širokoj upotrebi — pokazuje da nije važno na kojem jeziku čitamo Bibliju. Važno je da njenu nadahnutu poruku čitamo na jeziku koji razumijemo i koji će nas dirnuti u srce.

Kao treće, “dobra vijest” koja je zapisana u Bibliji trebala je postati dostupna poniznim ljudima iz “svakog naroda i plemena i jezika i puka” (Otkrivenje 14:6; Luka 10:21; 1. Korinćanima 1:27-29). Stoga danas velika većina ljudi može učiti o Božjem naumu čitajući Bibliju na svom jeziku, a ne mora učiti neki strani jezik. Na mnogim jezicima postoji više prijevoda Biblije, tako da čitatelj može izabrati koji će čitati.e

Što onda možete učiniti da biste razumjeli istinu koja je zapisana u Bibliji? Jehovini svjedoci razmatraju Bibliju po temama, uzimajući u obzir kontekst redaka, te su uvidjeli da se tako može dobro upoznati poruku iz Božje Riječi. Naprimjer oni izaberu neku temu, kao što je “brak”, i potraže biblijske retke koji govore o toj temi. Objašnjenje pojedinog biblijskog retka traže u drugim dijelovima Biblije i tako dopuštaju Bibliji da sama sebe rastumači. Zašto ne biste prihvatili besplatni tečaj Biblije koji Jehovini svjedoci nude svim ljudima? Bez obzira na to kojim jezikom govorite, imajte na umu da Bog želi da se “sve vrste ljudi spase i da dobro upoznaju istinu” (1. Timoteju 2:4; Otkrivenje 7:9).