Vrhunske točke Biblije — Nehemija 1:1–13:31

Pravo obožavanje pobjeđuje

PRAVO obožavanje pobjeđuje kroz odlučno djelovanje i nepokolebivo pouzdanje u Jehovu. To je srž knjige Nehemije, koja je živopisan izvještaj obnove jeruzalemskog zida pod odvažnim vodstvom Nehemije. Knjiga obuhvaća presudno razdoblje i to ono od kojega počinje 70-godišnjih tjedana, do pojave Mesije (Danijel 9:24-27). Uvodna rečenica i prva osoba koja se spominje jasno dokazuju da je pisac Nehemija. To je knjiga nastavak knjige o Ezdri i slijedi događaje nekih dvanaest godina nakon zbivanja o kojima je izvjestio Ezdra. Dok čitamo taj izvještaj, vidimo kako Jehova na divan način upravlja događajima da se izvrši njegova volja. Također zapažamo kako on okrepljuje i utješava svoje vjerne sluge.

Jeruzalemske nepovoljne okolnosti

Pročitaj, molimo Nehemiju 1:1–2:20. Nehemija, peharnik perzijskog kralja, saznao je da su jeruzalemski zidovi još razrušeni i da je tamošnji narod “u vrlo nepovoljnim okolnostima”. U dubokoj boli, Nehemija izlijeva svoje srce Jehovi u svesrdnoj molitvi. Njegovu tugu zapaža i kralj, koji omogućuje Nehemiji put u Jeruzalem da izvidi mogućnost obnove gradskog zida.

◆ 1:1 — Koje je to godine bilo?

Bilo je to dvadesete godine kralja Artakserksa (Longimanus — dugoruki) (2:1). Budući da je Kislev (studeni — prosinac) stavljen prije nizana (ožujak — travanj) u tom izvještaju, očito su perzijski kraljevi brojili svaku godinu svog vladanja od jeseni do jeseni ili od vremena kad su stvarno stupili na prijestolje. Pouzdani povijesni dokazi i ispunjena biblijska proročanstva ukazuju na 455. g. pr. n. r. vr., kao godinu na čiji nizan pada dvadeseta godina vladavine kralja Artakserksa. Dakle, Nehemijin izvještaj počinje od jeseni 456. g. pr. n. r. vr., a proglas o obnovi jeruzalemskog zida bio je izdan u proljeće 455. g. pr. n. r. vr.

◆ 2:4 — Je li to bila očajnička molitva u posljednjem trenutku?

Ne, jer je stanje u kome se nalazio opustošeni Jeruzalem bilo predmetom Nehemijinih molitvi “dan i noć”, duže vremena (1:4, 6). Kad se Nehemiji pružila prilika da kaže kralju Artakserksu svoju želju o obnovi jeruzalemskih zidina, on se opet pomolio, čineći tako ono što je opetovano radio već prije. Jehovin odobravajući odgovor prouzročio je da je Nehemija opunomoćen izvršiti obnovu gradskih zidina.

Pouka za nas: Nehemija je tražio Jehovino vodstvo. Kad smo suočeni s teškim odlukama i mi bismo trebali “ustrajati u molitvi” i postupati u skladu s Jehovinim vodstvom (Rimljanima 12:12).

Zid izgrađen usprkos zavjeri

Čitaj 3:1–6:19. Čim je započeta izgradnja zida, počeli su se neprijatelji ismijavati i rugati. Kasnije prijete napadom. Neustrašiv, Nehemija potiče radnike: “Mislite na Jehovu, velikoga i strašnoga”. Polovica njih je stražarila s kopljima i lukovima, a drugi su radili naoružani. I pored prijetnji i drugih zavjera, Židovi su završili zid za 52 dana!

◆ 3:5 — Tko su bili ti “plemeniti”?

To su bili istaknuti Židovi među stanovnicima ili prijašnjim mještanima Tekoe, grada nekih šesnaest kilometara južno od Jeruzalema. Ti “plemeniti” su očito bili preponosni da bi se ponizili i radili pod jarmom nadglednika imenovanih od Nehemije. (Usporedi Jeremija 27:11.)

◆ 4:17 — Kako su radili jednom rukom?

Zidari su morali upotrebljavati obje ruke u svom poslu. Oružje su imali pripasano uz bok (4:18). Nosioci tereta mogli su lako imati oružje u jednoj ruci i držati u ravnoteži tovare sa smećem ili krhotinama na svojim ramenima ili glavama (1. Mojsijeva 24:15, 45).

◆ 5:7 — Zašto je lihvarstvo (kamata) zlo?

Ono predstavlja direktnu povredu Jehovinog zakona (3. Mojsijeva 25:36; 5. Mojsijeva 23:19). “Stotnina”, ako bi se utjerivala mjesečno, iznosilo bi 12 posto godišnje (5:11). Narod je već bio u strašnim poteškoćama radi oskudice i velikih perzijskih poreza (5:3, 4). Ipak, bogati su nemilosrdno nametnuli velike kamate svojoj siromašnoj braći.

◆ 6:5 — Zašto “otvoreno pismo”?

Povjerljiva pisma su često stavljana u pažljivo zapečaćene svilene vrećice. Zato je Sanabalatovo slanje “otvorenog pisma” moglo značiti namjernu uvredu. Ili, budući da optužbu u “otvorenom pismu” mogu i drugi pročitati, mogao se nadati da bi to moglo tako uznemiriti Nehemiju da napusti Jeruzalem i skine sa sebe svu odgovornost. Sanabalat se također mogao nadati da bi pismo moglo izazvati takvu uzbunu, da bi Židovi prekinuli svoj posao.

Pouka za nas: Mi ne smijemo gledati na težak rad kao na nešto ispod našeg dostojanstva i povlačiti se poput “plemenitih” Tekoanaca. Umjesto toga, trebali bi se trošiti kao obični Tekoanci koji su izvršavali dvostruku dužnost (Nehemija 3:5, 27).

Pravo obožavanje oživljeno

Čitaj 7:1–10:39. Cijeli taj posao je učinjen s jednom namjerom: obnoviti pravo obožavanje. Nakon popisivanja stanovništva narod se sakupio oko Ezdre i Levita da bi slušali čitanje i tumačenje Zakona. Nakon tako “stečene spoznaje”, oni radosno slave praznik sjenica. Narod je postio i ispovijedao svoje grijehe, a zatim su poduzeti koraci za ispravljanje tih pogrešaka.

◆ 7:6 — Zašto se taj popis razlikuje od Ezdrinog?

Oba su izvještaja suglasna u tome da se, osim robova i pjevača, vratilo ukupno 42 360 ljudi (Ezdra 2:64, 65; Nehemija 7:66, 67). Međutim, postoje razlike u broju povratnika po pojedinim obiteljima. Najvjerojatnije su Ezdra i Nehemija koristili različite metode u sastavljanju svojih popisa. Na primjer, jedan je mogao popisati one koji su bili zapisani za povratak, dok je drugi brojao one koji su se zaista vratili. Neki svećenici, a možda i drugi, nisu mogli utvrditi svoje porijeklo (7:64). To može objasniti zašto zbroj pojedinačnih popisa ne iznosi ukupno 42 360.

◆ 8:8 — Kako su “razlagali smisao” Zakona?

Ezdra i njegovi pomoćnici očito nisu upotrebljavali samo dobar izgovor i razgovjetno čitali, nego su i tumačili i objašnjavali primjenu načela Zakona da ga je narod mogao bolje razumjeti. Publikacije koje se temelje na Bibliji i sastanci Jehovinog naroda također služe “razlaganju smisla” Božje riječi.

◆ 9:1 — Zašto su se Izraelci obukli u kostrijet i posuli se prašinom?

Staviti na sebe kostrijet — tamno obojenu odjeću istkanu od kozje dlake — bio je znak žalosti. Isto tako posuti se zemljom ili pepelom po glavi ili tijelu, označavalo je duboko tugovanje ili poniženje (1. Samuelova 4:12; 2. Samuelova 13:19). Židovi su to činili, da bi pokazali svoju žalost i ponizno priznali svoje grijehe. Iza toga je slijedio sporazum o priznanju, “pouzdani dogovor” (9:38). Tako i mi, ako želimo sačuvati naš prisan odnos s Bogom, moramo ponizno uvidjeti i priznati naše grijehe (1. Ivanova 1:6-9).

◆ 10:34 — Jesu li bili darovi drva zapisani u Zakonu?

Ne, ali je trebalo mnogo drva za vatru na oltaru. Očito među povratnicima nije bio dovoljan broj Netineja — neizraelskih robova u hramu koji su bili “sakupljači drva” (Jozua 9:23, 27). Tako da bi osigurali stalnu zalihu drva, ždrijebom su odlučili, koje pleme treba u određeno vrijeme pribaviti drva.

Pouka za nas: “Radost Jehovina” je proizlazila iz dobivanja spoznaje iz Božje riječi, njene osobne primjene i podvrgavanja teokratskom vodstvu (8:10). Na isti način, Jehovini svjedoci da bi sačuvali radost, cijene važnost osobnog studija, redovitog posjećivanja sastanaka i sudjelovanja u službi propovijedanja.

Svečano otvorenje

Čitaj 11:1–12:47. Da bi Jeruzalem i dalje bio središte pravog obožavanja, trebao je veću populaciju (veći broj stanovnika). Pored dobrovoljaca, ždrijebom je izabran po jedan od deset stanovnika izvan zidina da se preseli u grad. Zatim je gradski zid svečano predat gradu na upotrebu uz radosnu povorku. Prinesene su velike žrtve, a klicanje naroda se moglo čuti nadaleko.

◆ 11:2 — Zašto su dobrovoljci bili “blagoslovljeni”?

Ostaviti naslijeđena imanja i preseliti u Jeruzalem značilo je sigurno trošak i određenu štetu. Oni koji su živjeli u gradu bili su izloženi različitim opasnostima. Pod takvim okolnostima, drugi su gledali na dobrovoljce kao na one, koji su hvale vrijedni i nesumnjivo su molili Jehovu da ih blagoslovi.

◆ 12:27 — Kada je zid bio svečano posvećen i predat na upotrebu?

Zid je završen dvadesetpetog dana šestog mjeseca, elula, god. 455. pr. n. r. vr., a pažnje vrijedni skupovi su uslijedili slijedećeg mjeseca (6:15; 8:2; 9:1). Svečana predaja je vjerojatno uslijedila odmah, kao vrhunac radosnih događaja.

Pouka za nas: Duh dobrovoljnog davanja i izrazi zahvalnosti Jehovi u pjesmi i glazbi bili su oduševljavajući. Danas na kongresima i u drugim prilikama, Jehovini svjedoci dobrovoljno služe u korist drugih i iz svega srca pjevaju hvale Bogu.

Nečistoća odstranjena

Čitaj 13:1–31. Nakon povratka s putovanja na perzijski dvor, Nehemija je uznemiren onim što se dogodilo za njegove odsutnosti. On odmah poduzima mjere za rješavanje problema.

◆ 13:3 — Tko je sačinjavao te “strance”?

Te “strance” (mješovito društvo) uključivali su očito takvi tuđinci kao Moapci, Amonci i poluizraelski sinovi tuđinaca (13:1, 2). Na to ukazuje činjenica da su Izraelci već ranije otpuštali tuđe žene i njihove sinove (Ezdra 10:44). Židovi su ponovno uzimali žene tuđinke i to je nametalo potrebu izuzeća tih žena i njihovog potomstva iz zajednice, iz same zemlje, a time i od prednosti obožavanja s Jehovinim narodom (Nehemija 13:23-31).

Pouka za nas: Židovi kao okorjeli griješnici predstavljaju upozoravajući primjer za nas. Mi moramo uvijek biti budni i paziti da ne zapadnemo u materijalizam, pokvarenost i otpadništvo.

Uvijek iznova, knjiga Nehemije naglašava načelo da “ako sam Jehove ne gradi kuću nema koristi što će se graditelji truditi oko nje” (Psalam 127:1, NS). Temeljna pouka za nas je u tome, da ćemo u svim našim nastojanjima uspjeti samo ako budemo imali Jehovin blagoslov. A taj blagoslov ovisi na prvom mjestu o našem vršenju pravog obožavanja u našim životima.