Služi Jehovi radosna srca

“Doći će na te sve ove kletve (...) jer nijesi služio Gospodinu [“Jehovi”, “NW”] Bogu svojemu radosna i vesela srca” (5. MOJSIJEVA 28:45-47).

 1. Koji dokaz postoji da su oni koji služe Jehovi radosni, bez obzira gdje mu služe?

JEHOVINI su sluge radosni, bez obzira vrše li njegovu volju na nebu ili na Zemlji. Anđeoske “zvijezde jut[a]rnje” radosno su klicale prilikom osnivanja Zemlje i mirijade nebeskih anđela nesumnjivo radosno ‘izvršuju riječ Božju’ (Job 38:4-7; Psalam 103:20). Jehovin jedinorođeni Sin bio je radostan ‘graditelj’ na nebu i imao je radost u vršenju božanske volje kao čovjek Isus Krist na Zemlji. Osim toga, “mjesto [“zbog”, NW] odredjene sebi radosti pretrplje križ, ne mareći za sramotu, i sjede s desne strane prijestola Božijega” (Priče Salamunove 8:30, 31, St; Jevrejima 10:5-10; 12:2).

 2. O čemu je ovisilo jesu li Izraelci doživjeli blagoslove ili kletve?

² Izraelci su iskusili radost kad su ugađali Bogu. Ali što ako ga nisu slušali? Upozoreni su: “[Kletve] će biti znak i čudo na tebi i na sjemenu tvojem do vijeka. Jer nijesi služio Gospodinu Bogu svojemu radosna i vesela srca u svakom obilju. I služićeš neprijatelju svojemu, kojega će Gospodin poslati na tebe, u gladi i u žedji, u golotinji i u svakoj oskudici, i metnuće ti gvozden jaram na vrat, dokle te ne satre” (5. Mojsijeva 28:45-48). Blagoslovi i kletve jasno su pokazali tko jesu a tko nisu Jehovini sluge. Takve su kletve također potvrdile da se s Božjim načelima i naumima ne smije poigravati, niti ih se smije prezirati. Budući da su Izraelci odbili poslušati Jehovina upozorenja o opustošenju i izgnanstvu, Jeruzalem je postao “prokletstvo svijem narodima na zemlji” (Jeremija 26:6). Budimo stoga poslušni Bogu i uživajmo njegovu naklonost. Radost je jedan od mnogih božanskih blagoslova koje doživljavaju oni koji su boguodani.

Kako služiti ‘radosna srca’

 3. Što je simbolično srce?

³ Izraelci su trebali služiti Jehovi “radosna i vesela srca”. To moraju činiti i Božji današnji sluge. Radovati se znači “biti sretan; ispunjen radošću”. Premda se u Pismima spominje fizičko srce, ono ne može doslovno misliti ili rasuđivati (2. Mojsijeva 28:30). Njegova je glavna uloga pumpati krv koja hrani tjelesne stanice. Međutim, Biblija, u velikoj većini slučajeva, ukazuje na simbolično srce, koje je više od samog sjedišta naklonosti, motivacije i intelekta. Rečeno je da označava “središnji dio općenito, nutrinu, te prema tome unutarnjeg čovjeka kako se očituje u svim svojim različitim djelatnostima, svojim željama, naklonostima, emocijama, čežnjama, naumima, svojim mislima, opažanjima, fantazijama, svojom mudrošću, spoznajom, vještinom, svojim vjerovanjima i razmišljanjima, svojim sjećanjem i svojom sviješću” (Journal of the Society of Biblical Literature and Exegesis, 1882, stranica 67). Naše simbolično srce obuhvaća naše osjećaje i emocije, uključujući i radost (Ivan 16:22).

 4. Što nam može pomoći služiti Jehovi Bogu radosna srca?

⁴ Što nam može pomoći služiti Jehovi radosna srca? Pozitivno i zahvalno gledište prema blagoslovima i prednostima koje smo dobili od Boga korisno je u tom pogledu. Naprimjer, možemo radosno razmišljati o našoj prednosti prinošenja ‘svete službe’ pravom Bogu (Luka 1:74, NW). Tu je i s tim povezana prednost nošenja Jehovinog imena kao njegovi Svjedoci (Izaija 43:10-12). Tome možemo pridodati i radost što znamo da slijeđenjem Božje riječi ugađamo njemu. A kakvu samo radost donosi odražavanje duhovnog svjetla i time pomaganje mnogima da izađu iz tame! (Matej 5:14-16; usporedi 1. Petrova 2:9).

 5. Što je izvor bogougodne radosti?

⁵ No, služenje Jehovi radosna srca nije samo stvar pozitivnog razmišljanja. Korisno je imati pozitivno gledište. Ali bogougodna radost nije nešto što stvaramo razvijanjem karaktera. Ona je plod Jehovinog duha (Galaćanima 5:22, 23). Ako nemamo takvu radost, možda moramo učiniti neke preinake kako ne bismo razmišljali ili postupali na neki nebiblijski način na koji bismo mogli ožalostiti Božji duh (Efežanima 4:30). Međutim, kao osobe odane Jehovi, nemojmo se bojati da je to što ponekad osjećamo pomanjkanje iskrene radosti dokaz božanskog neodobravanja. Mi smo nesavršeni i povremeno podložni boli, tuzi pa čak i depresiji, ali Jehova nas razumije (Psalam 103:10-14). Molimo se stoga za njegov sveti duh, imajući na umu da je radost kao plod tog duha Božji dar. Naš nebeski Otac pun ljubavi uslišit će takve molitve i omogućiti nam da mu služimo radosna srca (Luka 11:13).

Kad nemamo radost

 6. Što bismo trebali učiniti ako u službi Bogu nemamo radosti?

⁶ Ako u službi nemamo radost, možemo na koncu popustiti u revnom služenju Jehovi ili mu čak postati nevjerni. Dakle, bilo bi mudro ponizno i u molitvi razmotriti svoje motive i poduzeti potrebne promjene. Da bismo imali radost koju daje Bog, moramo služiti Jehovi iz ljubavi i to svim svojim srcem, dušom i misli (Matej 22:37). Ne bismo smjeli služiti s natjecateljskim stavom, jer je Pavao napisao: “Ako u duhu živimo, po duhu i da hodimo, da ne tražimo lažne slave razdražujući jedan drugoga [“izazivajući natjecanje jedan s drugim”, NW], i zavideći jedan drugome” (Galaćanima 5:25, 26). Nećemo imati pravu radost ako služimo zbog toga što se želimo isticati u odnosu na druge ili zbog toga što tražimo hvalu.

 7. Kako možemo ponovno oživjeti radost u srcu?

⁷ Ispunjavanje našeg predanja Jehovi donosi radost. Kad smo bili novopredani Bogu, revno smo krenuli kršćanskim životnim putem. Proučavali smo Pisma i redovito smo imali udjela na sastancima (Jevrejima 10:24, 25). Sudjelovanje u službi pričinjavalo nam je radost. No, što ako je naša radost oslabila? Biblijski studij, pohađanje sastanaka, sudjelovanje u službi — uistinu, potpuna uključenost u svaki aspekt kršćanstva — sve to trebalo bi našem životu dati duhovnu stabilnost i ponovno oživjeti našu prvu ljubav i nekadašnju radost u srcu (Otkrivenje 2:4). Tada nećemo biti poput nekih koji su prilično neveseli i kojima je često potrebna duhovna pomoć. Starješine rado pomažu, ali mi moramo osobno ispunjavati svoje predanje Bogu. Nitko drugi to ne može učiniti za nas. Učinimo si stoga ciljem slijediti uobičajenu kršćansku rutinu kako bismo ispunili svoje predanje Jehovi i imali pravu radost.

 8. Zašto je čista savjest važna ako želimo biti radosni?

⁸ Ukoliko želimo imati radost koja je plod Božjeg duha, moramo imati čistu savjest. Tako dugo dok je izraelski kralj David nastojao tajiti svoj grijeh, bio je jadan i nesretan. Zapravo, izgledalo je kao da njegov životni sok nestaje, a možda se i fizički razbolio. Kakvo mu je samo olakšanje donijelo pokajanje i priznanje! (Psalam 32:1-5). Mi ne možemo biti radosni ako krijemo neki ozbiljan grijeh. To bi moglo imati za posljedicu da vodimo nemiran život. Na takav način sasvim sigurno ne možemo doživjeti radost. Ali priznanje i pokajanje donosi olakšanje i obnovu radosnog duha (Priče Salamunove 28:13).

Radosno čekati

 9, 10. (a) Što je obećano Abrahamu, ali kako su njegova vjera i radost mogli biti ispitani? (b) Kako možemo izvući korist iz primjera Abrahama, Izaka i Jakova?

⁹ Jedna je stvar imati radost kad upoznamo božanski naum ali potpuno je druga stvar ostati radosnim kako prolaze godine. To se može prikazati na primjeru vjernog Abrahama. Nakon što je po Božjoj zapovijedi htio žrtvovati svog sina Izaka, anđeo mu je prenio sljedeću poruku: “Sobom se zakleh, veli Gospodin: kad si tako učinio, i nijesi požalio sina svojega, jedinca svojega, zaista ću te blagosloviti i sjeme tvoje veoma umnožiti, da ga bude kao zvijezda na nebu i kao pijeska na brijegu morskom; i naslijediće sjeme tvoje vrata neprijatelja svojih; i blagosloviće se u sjemenu tvojem svi narodi na zemlji, kad si poslušao glas moj” (1. Mojsijeva 22:15-18). Nesumnjivo, Abraham je bio presretan zbog tog obećanja.

¹⁰ Abraham je možda očekivao da će Izak biti “sjeme” preko kojega će doći obećani blagoslovi. Ali s prolaskom godina u kojima preko Izaka nije ništa čudesno postignuto mogla je biti ispitana vjera i radost Abrahama i njegove obitelji. Božja potvrda tog obećanja Izaku i kasnije njegovom sinu Jakovu jamčila im je da dolazak Sjemena treba uslijediti tek u budućnosti, a to im je pomoglo održati vjeru i radost. Međutim, Abraham, Izak i Jakov umrli su, a da nisu vidjeli ispunjenje obećanja koja im je dao Bog, no uza sve to oni nisu bili neveseli sluge Jehove (Jevrejima 11:13). I mi možemo nastaviti služiti Jehovi s vjerom i radošću dok iščekujemo ispunjenje njegovih obećanja.

Radost unatoč progonstvu

11. Zašto možemo biti radosni unatoč progonstvu?

¹¹ Kao Jehovini sluge možemo služiti Jehovi radosna srca, čak i ako podnosimo progonstvo. Isus je proglasio sretnima one koji su zbog njega proganjani a apostol Petar je rekao: “Radujte [se] što stradate s Kr[i]stom, da biste, i kad se javi slava njegova, imali radost i veselje. Ako bivate ukoreni za ime Kr[i]stovo, blago vama! jer Duh slave i Boga počiva na vama” (1. Petrova 4:13, 14; Matej 5:11, 12). Ako podnosiš progonstvo i patnje zbog pravednosti, tada imaš Jehovin duh i priznanje, što sasvim sigurno unapređuje radost.

12. (a) Zašto se možemo radosno suočiti s ispitima vjere? (b) Koju osnovnu pouku možemo izvući iz primjera jednog Levita koji je bio u izgnanstvu?

¹² Možemo se radosno suočiti s ispitima vjere jer je Bog naše Utočište. To jasno proizlazi iz 42. i 43. Psalma. Iz nekog razloga, jedan je Levit bio u izgnanstvu. Toliko mu je nedostajalo obožavanje u Božjem svetištu da se osjećao poput žedne košute, srne, koja čezne za vodom u suhom i pustom području. ‘Žeđao’ je, odnosno žudio, za Jehovom i za prednošću obožavanja Boga u njegovom svetištu (Psalam 42:1, 2). Iskustvo tog prognanika trebalo bi nas potaknuti da pokažemo zahvalnost za društvo koje uživamo s pripadnicima Jehovinog naroda. Ako nam neka situacija, kao naprimjer zatočeništvo uslijed progonstva, privremeno onemogućava da budemo s njima, razmišljajmo o radostima koje smo u prošlosti zajedno doživjeli u svetoj službi i molimo se za ustrajnost dok ‘čekamo na Boga’ da nam opet omogući redovnu djelatnost s njegovim obožavateljima (Psalam 42:4, 5, 11; 43:3-5; NW).

“Služite Jehovi veselo”

13. Kako Psalam 100:1, 2 pokazuje da radost mora biti odlika naše službe Bogu?

¹³ Radost mora biti odlika naše službe Bogu. To je pokazano u napjevu zahvalnosti u kojem je psalmist pjevao: “Raduj se [“kliči”, NW] Gospodinu, sva zemljo! Služite Gospodinu [“Jehovi”, NW] veselo; idite pred lice njegovo pjevajući!” (Psalam 100:1, 2). Jehova je ‘sretan Bog’ i on želi da njegovi sluge nađu radost u izvršavanju svog predanja njemu (1. Timoteju 1:11, NW). Ljudi svih nacija trebaju se radovati u Jehovi i naši izrazi hvale trebaju biti snažni, poput ‘klicanja’ pobjedničke vojske. Budući da je služenje Bogu okrepljujuće, treba biti popraćeno radošću. Zato je psalmist bodrio ljude neka dolaze u Božju prisutnost “pjevajući”.

14, 15. Kako se Psalam 100:3-5 odnosi na Jehovin radostan narod danas?

¹⁴ Psalmist je dodao: “Poznajte [priznajte] Gospodin da je Bog. On nas je stvorio, i mi smo dostojanje njegovo, narod njegov i ovce paše njegove” (Psalam 100:3). Budući da je Jehova naš Stvoritelj, mi pripadamo njemu kao što ovce pripadaju svom pastiru. Bog se tako dobro brine za nas da ga zahvalno hvalimo (Psalam 23). S obzirom na Jehovu, psalmist je također pjevao: “Ulazite na vrata njegova sa slavom, u dvore njegove s hvalom. Slavite ga, i blagosiljajte ime njegovo. Jer je dobar Gospodin; milost je njegova u vijek, i istina njegova od koljena na koljeno” (Psalam 100:4, 5).

¹⁵ Radosni ljudi iz svih nacija ulaze danas u dvorišta Jehovinog svetišta kako bi mu prinosili zahvale i hvalu. Mi radosno blagoslivljamo Božje ime tako što uvijek dobro govorimo o Jehovi i njegova nas veličanstvena svojstva potiču da ga hvalimo. On je skroz-naskroz dobar i na njegovu se ljubaznu dobrohotnost ili samilostan obzir prema svojim slugama uvijek možemo osloniti, jer traje do nedoglednog vremena. “Od koljena na koljeno”, Jehova je vjeran u pokazivanju ljubavi prema onima koji čine njegovu volju (Rimljanima 8:38, 39). Dakle, sasvim sigurno imamo dobar razlog da ‘služimo Jehovi veselo’.

Veselite se u svojoj nadi

16. Kojim se nadama i izgledima kršćani mogu radovati?

¹⁶ Pavao je napisao: “Nadanjem veselite se” (Rimljanima 12:12). Pomazani sljedbenici Isusa Krista raduju se slavnoj nadi u besmrtni nebeski život koji im je Bog učinio dostupnim preko svog Sina (Rimljanima 8:16, 17; Filipljanima 3:20, 21). Kršćani koji imaju nadu u vječni život u Raju na Zemlji imaju također razloge za radovanje (Luka 23:43). Svi vjerni Jehovini sluge imaju razlog za radovanje u nadi Kraljevstva, jer će biti ili dio te nebeske vladavine ili će živjeti na njenom zemaljskom području. Kakvog li radosnog blagoslova! (Matej 6:9, 10; Rimljanima 8:18-21).

17, 18. (a) Što je bilo prorečeno u Izaiji 25:6-8? (b) Kako se to Izaijino proročanstvo ispunjava danas, i što je s njegovim ispunjenjem u budućnosti?

¹⁷ I Izaija je prorekao radosnu budućnost za poslušno čovječanstvo. Napisao je: “Gospodin će nad vojskama učiniti svijem narodima na ovoj gori gozbu od pretila mesa, gozbu od čista vina, od pretila mesa s moždanima, od vina bez taloga. I pokvariće na ovoj gori zastirač kojim su zastrti svi narodi, i pokrivač kojim su pokriveni svi narodi. Uništiće smrt za uvijek, i utrće Gospodin Gospodin suze sa svakoga lica, i sramotu naroda svojega ukinuće sa sve zemlje; jer Gospodin reče” (Izaija 25:6-8).

¹⁸ Duhovna svečanost u kojoj danas kao Jehovini obožavatelji imamo udjela zaista je radosna gozba. Zapravo, naša se radost prelijeva dok revno služimo Bogu očekujući gozbu doslovnih dobrih stvari koje je obećao za novi svijet (2. Petrova 3:13). Jehova će na temelju Isusove žrtve odstraniti “pokrivač” koji zastire čovječanstvo zbog Adamovog grijeha. Kakva će samo radost biti vidjeti da su grijeh i smrt odstranjeni! Kakvo li će veselje biti dočekati drage uskrsnule, zapaziti da su nestale suze te živjeti na rajskoj Zemlji, gdje Jehovin narod neće biti ponižavan već će pružiti Bogu odgovor za velikog rugača, Sotonu Đavola! (Priče Salamunove 27:11).

19. Kako trebamo reagirati na izglede koje je Jehova stavio pred nas kao svoje Svjedoke?

¹⁹ Ne ispunjava li te radošću i zahvalnošću spoznaja o tome što će Jehova učiniti za svoje sluge? Zaista, takvi veličanstveni izgledi pridonose našoj radosti! Osim toga, zbog naše blagoslovljene nade obraćamo se svom sretnom velikodušnom Bogu punom ljubavi s osjećajima poput ovih: “Gle, ovo je Bog naš, njega čekasmo, i spašće nas; ovo je Gospodin, njega čekasmo; radovaćemo se i veselićemo se za spasenje njegovo” (Izaija 25:9). Imajući svoju sjajnu nadu čvrsto u mislima, uložimo svaki trud kako bismo služili Jehovi radosna srca.

Kako bi odgovorio?

◻ Kako možemo služiti Jehovi “radosna srca”?

◻ Što možemo učiniti ako u svojoj službi Bogu nemamo radosti?

◻ Zašto Jehovin narod može imati radost unatoč progonstvu?

◻ Koje razloge imamo da se veselimo u svojoj nadi?

[Slike na stranici 17]

Sudjelovanje u svim obilježjima kršćanskog života povećat će našu radost