Mladi pitaju...

Je li pogrešno sanjariti?

Posljednje čega se sjećaš jest jednolično, dosadno nastavnikovo predavanje o nekakvim algebarskim jednadžbama, no ti više nisi u učionici; tvoje su misli odlutale na plažu na kojoj je tvoja obitelj bila prošlog ljeta. Možeš osjetiti vrućinu pijeska i toplinu sunca. Čuti šum valova koji zapljuskuju pješčani žal, glas djece koja se igraju, glas... cerekanja drugova u razredu? Da, tvoje je ugodno sanjarenje završilo, a na njegovom mjestu, s prekriženim rukama, stoji razljućeni učitelj i zahtijeva odgovor na pitanje koje nisi čuo.

SANJARENJE — toliko je uobičajeno među svim vrstama ljudi, starih i mladih, da ga je jedan istaknuti znanstvenik nazvao “jednom od glavnih pojava u ljudskom životu”. Neki vjeruju da mi trećinu vremena koje smo budni provedemo sanjareći, na ovaj ili onaj način. Znanstvenici nisu u potpunosti sigurni kako i zašto se formiraju ove lutajuće misli, niti su jedinstveni u tome što uopće znači sanjariti. Jedan rječnik definira to kao “maštati (...) zanositi se snovima”. Međutim, mnogi izučavatelji daju širu definiciju koja uključuje doslovno svaku vrstu maštanja u budnom stanju ili nenamjerno stvorenih misli — bilo to ugodno ili neugodno. U ovom članku, ovaj ćemo izraz koristiti u njegovom najširem smislu, uključujući ne samo nesvojevoljna lutanja mašte već i ona hotimičnija.

Prema tome, nisu sva sanjarenja neobična, uzbudljiva lutanja mašte. U mnogo slučajeva, to su jednostavno ugodni izleti u vlastitu prošlost. U članku objavljenom u časopisu Parents dr. James Comer navodi svoje vlastito iskustvo u vezi s tim — primjerice, kad se vozi kući nakon napornog dana na poslu, dogodi mu se da utone u sjećanje na svoj pobjednički šut koji je kao tinejdžer postigao u košarkaškoj utakmici na igralištu. “To je možda nevažna stvar, ali pomaže mi da se dobro osjećam”, primjećuje on. Drugi pak sanjare kako bi si pomogli zacrtati svoju budućnost. “Često sam se zamišljao kako postajem međunarodno poznati muzičar”, prisjeća se jedan čovjek, koji je uistinu postao popularni jazz muzičar i kompozitor.

Međutim, u većini slučajeva, kad sanjare ljudi se izgleda usredotočuju na obične svakodnevne stvari — školu, društvena okupljanja, domaće zadatke. Ponekad ljudi namjerno dozivaju takve misli kako bi ubili dosadu sumornog školskog sata ili zamor nekog kućanskog posla. U drugim slučajevima, misli odlutaju same od sebe. Riječ, zvuk ili slika iznenada ih podsjeti na neku trenutnu preokupaciju, neki radosni događaj iz prošlosti ili neki budući poduhvat, i njihove misli počinju lutati. Biblija kaže: “San dolazi od mnogoga posla” (Propovjednik 5:3). Onaj koji je zaokupiran osobnim poslovima i ambicijama mogao bi doslovno biti obuzet materijalističkim sanjarenjima.

Ipak, koliko bi god ugodna dnevna sanjarenja mogla biti, ona mogu ometati tvoju koncentraciju na kršćanskim sastancima, u školi ili na poslu. Neka maštanja čak mogu biti neprikladna — ili štetna. Je li, stoga, sanjarenje navika s kojom bi trebao prekinuti?

Opasno po tvoje duševno zdravlje?

U prošlim vremenima, na ovu su pojavu radnici na polju duševnog zdravlja, liječnici i obrazovni radnici gledali s prezirom. Tako je jednom mladom čovjeku psihoterapeut rekao: “Moramo ti pomoći da prestaneš sanjariti.” Prema istraživaču dr. Ericu Klingeru, takvi savjeti uglavnom su se temeljili na teorijama takozvanog oca psihoanalize, Sigmunda Freuda, koji je sanjarenje smatrao djetinjastim i neurotičnim. Tako je jedan udžbenik iz psihologije tvrdio: “Sanjarenje je često posljedica neuspjeha ili nedostatka zanimanja za vlastitu trenutnu okolinu, i zacijelo je bijeg od stvarnosti.” Cijela generacija obrazovnih radnika i radnika na polju duševnog zdravlja poučavana je da treba obuzdati svako sanjarenje. Postavljane su i tvrdnje da prekomjerno sanjarenje može čak rezultirati shizofrenijom.

Međutim, frojdovske teorije ustuknule su pred dokazima opsežnih istraživanja. U svojoj knjizi Daydreaming, dr. Eric Klinger primjećuje da, između ostalog, istraživači tvrde:

Sanjarenje je uobičajena i normalna aktivnost.

U prosjeku, ljudi koji često sanjare jednako su mentalno prilagođeni kao i oni koji to ne čine.

Sanjarenje ne vodi u halucinacije.

Sanjarenje ne vodi u shizofreniju. Shizofreničari nisu ništa skloniji sanjarenju od bilo koga drugoga.

Produktivno koristi svoju maštu

Stoga ne iznenađuje da Biblija nigdje ne osuđuje zdravu upotrebu vlastite mašte. Uistinu, sposobnost našeg uma da zamisli i predoči stvari dokaz je da smo, prema psalmistovim riječima, ‘divno sazdani’ (Psalam 139:14). Ako se produktivno koristi, ova sposobnost može biti vrijedan posjed. Kršćanima je rečeno da ‘ne gledaju na ovo što se vidi, nego na ono što se ne vidi’ (2. Korinćanima 4:18). To može uključivati pokušavanje stvaranja slike Božjeg pravednog novog svijeta. Biblijski opis ovog budućeg sveopćeg Raja potiče našu maštu u tom pogledu! (Izaija 35:5-7; 65:21-25; Otkrivenje 21:3, 4).

Tvoja se mašta može pokazati korisnom onda kad pred sobom imaš težak zadatak koji moraš izvršiti. Naprimjer, mladima među Jehovinim svjedocima često se dodjeljuju usmena izlaganja u Teokratskoj školi propovijedanja. Pored vježbanja naglas, pokušaj vježbati svoje izlaganje u mislima. Predstavi si reakciju publike na tvoje informacije i iznašanje. To ti može pomoći da učiniš potrebne preinake u svom izlaganju i daje ti veću sigurnost.

Također možeš u mislima vježbati kako izići na kraj s problematičnim situacijama. Možda uviđaš kako sukršćanin ima nešto protiv tebe, i ti želiš porazgovarati s njim o tome (Matej 5:23, 24). Umjesto da nepripremljen priđeš dotičnoj osobi, možeš cijeli scenario proći u mislima, ispitujući različite pristupe problemu. To je u skladu s biblijskim načelom: “Srce pravednikovo premišlja šta će govoriti” (Priče Salamunove 15:28).

Da li te netko uvrijedio ili naljutio? Zapazi koji je savjet dan u Psalmu 4:4: “Gnjeveći se ne griješite; razmislite u srcima svojim na posteljama svojim, i utolite [“šutite”, NW].” To ne znači beskonačno u mislima ponavljati bolne prizore niti to znači razmišljati kako svojim odgovorima verbalno potući nekoga. Na kraju krajeva, Isus je upozorio “da će svatko tko se nastavlja srditi na svog brata biti odgovoran”, kao i onaj koji “se obrati bratu neizrecivom riječi prezira” (Matej 5:22, NW). Umjesto toga, nabrajanje u mislima svega što možeš učiniti — što može uključivati i jednostavno opraštanje onome tko te uvrijedio — može ti pomoći da raščistiš s njime stvari na smiren, razuman način.

Sanjarenje može isto tako igrati opravdanu ulogu u rješavanju problema. Dr. Klinger kaže: “Samo po sebi sanjarenje je način otkrivanja kreativnih rješenja problemâ. Ljudi koji stvaralački sanjare mogu ponekad doći do rješenja do kojih ne bi došli da su hotimično radili na rješavanju problema.”

Postoje čak i dokazi da sanjarenje može pomoći pri izvršavanju fizičkih zadataka. Naprimjer, jedan instruktor skijanja upućuje one koje poučava da u mislima naprave sliku predstojećeg skijaškog terena, zamišljajući se kako prelaze svaku krivinu i nagib na putu. Istraživači vjeruju da čineći tako mi u stvari aktiviramo dio mozga koji upravlja mišićima, potičući ga na djelovanje. Iako, naravno, ne postoji zamjena za stvarno vježbanje, vježbanje u mislima može ti pomoći da poboljšaš svoju sposobnost sviranja nekog muzičkog instrumenta ili možda tipkanja. “Ukratko”, kaže dr. James Comer, “sanjarenje nije gubljenje vremena, već nasuprot tome, potrebno osvježenje koje nam pomaže da bolje funkcioniramo.”

Opasnosti

Unatoč tomu, “svemu ima vrijeme” (Propovjednik 3:1). I dok sanjarenje može biti dobra stvar ako se odmaraš u svojoj sobi, postoje prilike u kojima bi to bilo neprikladno ili čak opasno. Voziš li auto? Onda moraš biti naročito budan i oprezan s obzirom na opasnosti. A što ako polažeš ispit ili slušaš biblijsko predavanje? Onda trebaš imati “bistru pamet” (2. Petrova 3:1, Zagoda).

Biblija nas isto tako upozorava da se ne bismo nepotrebno bavili negativnim mislima. Normalno je da si malo zabrinut kada se suočavaš s važnim ispitom ili razgovorom u vezi s primanjem na posao, ali nećeš ništa postići ako u mislima stvaraš zastrašujuće prikaze poraza i odbijanja. (Usporedi Propovjednik 11:4.) “Briga u srcu čovječijem obara”, upozoravaju Priče Salamunove 12:25. Isus Krist je savjetovao svojim slušateljima: “Ne brinite se tjeskobno za sutrašnji dan, jer će se sutrašnji dan brinuti za se! Svakom je danu dosta njegove muke” (Matej 6:34, St).

Zanimljivo je da prekomjerno ili neprikladno sanjarenje može sa sobom donijeti i druge opasnosti. Neki mladi, naprimjer, pothranjuju seksualne fantazije. Drugi otkrivaju da sanjarenje ometa njihovu koncentraciju. Naš sljedeći članak u ovoj seriji pružit će neke prijedloge koji ti mogu pomoći izići na kraj s takvim problemima.

[Slika na stranici 26]

Vježbanje u mislima može poboljšati doslovno izvođenje nekog zadatka