“Poslušaj, molim te, glas Jehovin”

1, 2. Kakav stav često imaju oni koji ‘idu putem kojim svi idu’ i zašto bismo mi trebali postupati drugačije?

U DANAŠNJEM svijetu nije nimalo popularno biti poslušan. Mnogi se pri donošenju odluka čak i ne pitaju bi li određeni postupak bio ispravan ili ne bi. Umjesto toga oni se drže načela: “Čini što želiš” ili “Možeš raditi što god hoćeš, samo pazi da te ne uhvate”. To je vidljivo posvuda — vozači ne poštuju prometne znakove, investitori krše financijske propise, a državni dužnosnici krše zakone u čijem su donošenju možda i sami sudjelovali. I u Jeremijino doba ljudi su često ‘išli putem kojim svi idu’, premda je to bilo neispravno i imalo je loše posljedice (Jer. 8:6).

² Mi znamo da oni koji žele sačuvati naklonost Svemogućeg Boga ne smiju naprosto ‘ići putem kojim svi idu’. Zanimljivo je da je Jeremija opisao razliku između onih koji “nisu poslušali glasa Jehovina” i onih koji su ga htjeli poslušati (Jer. 3:25; 7:28; 26:13; 38:20; 43:4, 7). Svatko od nas trebao bi razmisliti kakav je njegov stav u tom pogledu. Zašto? Sotonini napadi na prave Božje sluge, kojima on želi slomiti njihovu vjernost Bogu, postali su naročito žestoki. On je poput zmije koja u potaji vreba svoj plijen, a zatim ga iznenada napadne i zada mu ugriz koji može biti smrtonosan. Budemo li davali sve od sebe kako bismo slušali Jehovin glas, to će nam pomoći da izbjegnemo otrovan ugriz te zmije. No kako možemo ojačati svoju odlučnost da budemo poslušni Jehovi? Jeremijine knjige mogu nam u tome pomoći.

 3. Zašto Jehova zaslužuje da mu budemo poslušni?

³ Zašto Jehova zaslužuje da mu budemo poslušni u svemu? Jeremija je ukazao na jedan od razloga za to rekavši da je “on načinio zemlju silom svojom i učvrstio plodno tlo mudrošću svojom” (Jer. 10:12). Jehova je Vrhovni Vladar svega što postoji. Njega bismo se trebali bojati više nego bilo kojeg drugog vladara. On ima puno pravo zahtijevati od nas da se držimo njegovih mudrih zapovijedi, a to je zapravo, dugoročno gledano, u našem najboljem interesu (Jer. 10:6, 7).

4, 5. (a) Čega su Židovi postali svjesni u vrijeme suše? (b) Kako su stanovnici Jude odbacili “živu vodu” koju im je Jehova nudio? (c) Kako mi možemo piti “živu vodu” koju daje Bog?

⁴ No osim što je Vrhovni Vladar, Jehova je i Bog koji podržava život svojim stvorenjima — pa tako i nama. To su itekako jasno shvatili Židovi u Jeremijino doba. U Egiptu je tlo uvelike ovisilo o vodi iz rijeke Nila, no u Obećanoj zemlji situacija je bila drugačija. Božji narod u velikoj je mjeri ovisio o sezonskim kišama, a kišnicu su često sakupljali u podzemna spremišta, odnosno nakapnice (5. Mojs. 11:13-17). Samo im je Jehova mogao dati kišu kako bi natopila tlo, koje je potom moglo dati svoj rod. S druge strane mogao im je i uskratiti kišu, koja im je toliko trebala. Tako su u Jeremijino vrijeme neposlušni Židovi doživjeli nekoliko teških suša koje su im opustošile polja i vinograde te su im presušili bunari i nakapnice (Jer. 3:3; 5:24; 12:4; 14:1-4, 22; 23:10).

⁵ Ti su Židovi cijenili doslovnu vodu, no odbacili su “vodu živu” koju im je Jehova velikodušno nudio. To su učinili tako što su namjerno kršili Božji zakon te su se uzdali u saveze s okolnim narodima. Židovi su, slikovito govoreći, u vrijeme suše ulijevali vodu u ispucane nakapnice koje ju nisu mogle držati i zato su snosili loše posljedice svojih postupaka. (Pročitaj Jeremiju 2:13; 17:13.) Sasvim sigurno, mi ne želimo postupati poput njih i nanijeti sebi veliko zlo. Jehova i nama daje obilje savjeta i uputa koji se temelje na njegovoj nadahnutoj Riječi. Naravno, ta simbolična “voda živa” koristit će nam samo ako je redovito proučavamo i trudimo se živjeti po njoj.

 6. (a) Kakav je stav kralj Sidkija imao prema poslušnosti Jehovi? (b) Zašto se može reći da je kralj bio nerazborit?

⁶ Kako se približavao dan Božjeg obračuna s Judom, poslušnost je bila sve važnija. Pojedini Židovi koji su željeli steći Jehovinu naklonost i zaštitu morali su se pokajati i početi slušati njegove zapovijedi. Kralj Sidkija morao je donijeti odluku u vezi s time. On nije bio spreman nepokolebljivo činiti ono što je ispravno. Kad su mu njegovi podanici rekli da žele pogubiti Jeremiju, nije imao hrabrosti oduprijeti im se. Kao što smo vidjeli u prethodnom poglavlju, Ebed-Melek je izbavio Jeremiju iz te smrtne opasnosti, a on je kasnije potaknuo Sidkiju: “Poslušaj, molim te, glas Jehovin!” (Pročitaj Jeremiju 38:4-6, 20.) Kralj je morao odlučiti hoće li poslušati Boga ili neće, jer je njegova dobrobit očito ovisila o tome.

 7. Koje bi situacije mogle biti ispit naše poslušnosti Bogu?

⁷ Kao i u Jeremijino doba, poslušnost je i danas vrlo važna. Koliko je snažna tvoja želja da budeš poslušan Jehovi? Ako bi nehotice otvorio neku pornografsku stranicu na internetu, bi li nastavio gledati njezin sadržaj ili bi odolio iskušenju i zatvorio je? Što ako bi te netko na poslu ili u školi tko nije Jehovin svjedok pozvao da izađeš s njim? Bi li imao snage odbiti poziv? Ako bi došao u doticaj s otpadničkom literaturom ili web stranicama, bi li te zanimao njihov sadržaj ili bi ti takvo što bilo odbojno? U takvim i sličnim situacijama imaj na umu riječi iz Jeremije 38:20.

8, 9. (a) Zašto je mudro poslušati starješine kad nam nastoje pomoći? (b) Ako nam starješine više puta daju isti savjet, kako bismo trebali gledati na to?

⁸ Jehova je često slao Jeremiju svom narodu kako bi ih potaknuo da se poprave. Naprimjer govorio im je: “Odvratite se, molim vas, svatko od zlog puta svojega i popravite puteve svoje i djela svoja!” (Jer. 7:3; 18:11; 25:5; pročitaj Jeremiju 35:15). Slično tome današnji skupštinski starješine svesrdno se trude pomoći suvjernicima koji su u duhovnoj opasnosti. Ako ti nekad starješine savjetuju da se kloniš nekog nerazboritog ili pogrešnog postupanja, poslušaj ih. Oni imaju isti cilj koji je imao i Jeremija.

⁹ Možda će te starješine podsjetiti na neka biblijska načela na koja su ti već ukazali. Imaj na umu da nikad nije lako više puta davati isti savjet, no to je još puno teže ako onaj kome je potrebna pomoć ima stav kakav su imali mnogi Židovi kojima se obraćao Jeremija. Na nastojanja starješina da ti pomognu trudi se gledati kao na izraz Jehovine ljubavi. Osim toga imaj na umu da Jeremija ne bi trebao ponavljati svoja upozorenja da su Židovi ispravno reagirali na njih. Dakle ako ne želiš da ti se više puta daje isti savjet, onda ga odmah primijeni.

10. Zašto Jehova ne oprašta grijehe automatski?

¹⁰ Koliko god se trudili, u ovom svijetu ne možemo biti savršeno poslušni Jehovi. Zato smo mu zahvalni što nam je spreman oprostiti grijehe. Ipak, on nam ne oprašta automatski. Zašto ne? Zato što se Jehova gnuša nad grijehom (Iza. 59:2). Stoga se želi uvjeriti da smo dostojni njegovog oproštenja.

11. Zašto se grijesi ne mogu sakriti, čak i ako se čine u tajnosti?

¹¹ Kao što smo vidjeli, mnogim Židovima u Jeremijino vrijeme postalo je sasvim normalno kršiti Božje zapovijedi, te su tako zloupotrijebili njegovo strpljenje i milosrđe. Bi li i danas netko od Božjih slugu mogao usvojiti sličan stav? Mogao bi, ako zanemari Jehovine opomene i počne činiti grijeh. Neki su to učinili posve otvoreno, naprimjer tako što su stupili u brak premda oni sami ili njihov partner nisu bili biblijski slobodni za to. No čak i ako netko čini grijeh koji drugi ljudi ne vide, on se zbog svoje neposlušnosti Jehovi nalazi u velikoj opasnosti. Osoba koja vodi dvostruki život mogla bi misliti: “Nitko neće saznati za to.” No Bog zna što nam je u umu i srcu i može vidjeti što se događa iza zatvorenih vrata. (Pročitaj Jeremiju 32:19.) Što bi trebalo poduzeti ako netko prekrši Božji zakon?

12. Što starješine ponekad moraju učiniti kako bi zaštitili skupštinu?

¹² Mnogi su Židovi s prezirom odbijali pomoć koju im je Jehova preko Jeremije uvijek iznova nudio. Slično tome i u današnje vrijeme može se dogoditi da se netko tko je učinio težak grijeh ne kaje i odbija pomoć starješina. U tom slučaju starješine moraju postupiti u skladu s uputama iz Biblije te isključiti prijestupnika kako bi zaštitili skupštinu (1. Kor. 5:11-13; vidi okvir “Život bez zakona” na stranici 73). No znači li to da za prijestupnika više nema nikakve nade i da više nikad neće moći steći Jehovinu naklonost? Ne. Izraelci su dugo vremena bili buntovni, no Bog im je ipak rekao: “Vratite se, sinovi odmetnici! Izliječit ću odmetništvo vaše” (Jer. 3:22).a Jehova poziva prijestupnike da mu se vrate. Ustvari, čak im kaže da bi to trebali učiniti.

13. Što mora uvidjeti onaj tko se želi vratiti Jehovi?

¹³ U skladu s Jeremijinim riječima, da bi se netko vratio Bogu, mora se upitati: “Što sam učinio?” Zatim bi u svjetlu biblijskih načela trebao iskreno odgovoriti sebi na to pitanje. Nepokajnički Židovi iz Jeremijinog doba nisu željeli razmišljati o tom pitanju. Nisu se htjeli suočiti s težinom svojih grijeha, pa im Jehova nije htio — odnosno nije mogao — oprostiti. (Pročitaj Jeremiju 8:6.) Za razliku od toga grešnik koji se kaje uviđa da je svojom neposlušnošću Jehovi nanio sramotu njegovom imenu i kršćanskoj skupštini. Osim toga kad se netko iskreno kaje, jako mu je žao zbog štete koju je možda nanio nedužnim ljudima. Trebao bi imati na umu da će njegova molba za oprost u Jehovinim očima imati svoju vrijednost tek kad u potpunosti bude svjestan posljedica svojih loših postupaka. No da bi se netko vratio Bogu, mora učiniti još nešto.

14. Kako se netko može “vratiti Jehovi”? (Uključi i misli iz okvira “Što znači pokajati se?”)

¹⁴ Onaj tko se istinski kaje preispituje svoje poticaje, želje i navike. (Pročitaj Tužaljke 3:40, 41.) On razmišlja o područjima svog života na kojima pokazuje određene slabosti, naprimjer o svom odnosu prema suprotnom spolu, konzumiranju alkohola ili pušenju, korištenju interneta ili o svom načinu poslovanja. Kao što domaćica u kuhinji temeljito čisti čak i skrivene kutove kako bi održavala čistoću i higijenu svog doma, tako bi i pokajnik trebao uložiti velik trud da bi očistio svoje misli i postupke, čak i ono što radi kad ga nitko ne vidi. Mora se “vratiti Jehovi” tako da čini ono što on zahtijeva i da postupa po njegovim moralnim mjerilima. Neki su se Židovi u Jeremijino doba ‘lažno vratili’ k Jehovi. Pretvarali su se da se kaju, ali nisu promijenili svoje srce niti svoj život (Jer. 3:10). Za razliku od njih onaj tko iskreno želi da mu Jehova oprosti grijeh ne pokušava prevariti njega i njegovu skupštinu. Takvoj osobi nije samo stalo do toga da pred drugima sačuva obraz niti da se opet može družiti s članovima svoje obitelji ili drugim suvjernicima, već se želi u potpunosti odvratiti od zlih postupaka koje je učinila i zaslužiti Božje oproštenje i milost.

15. Kakve molitve upućuje Bogu onaj tko se iskreno kaje?

¹⁵ Molitva je važan dio pokajanja. U drevno doba ljudi su često podizali ruke prema nebu dok su se molili. U današnje vrijeme kad se osoba koja se iskreno kaje moli, ona, u skladu s Jeremijinim riječima, “podiže srce svoje i ruke svoje k Bogu” (Tuž. 3:41, 42). Žalost zbog grijeha koji je učinio potiče pokajnika da postupa u skladu sa svojom molbom za oproštenje. Njegove su molitve iskrene i dolaze iz srca.

16. Zašto je razumno vratiti se Bogu?

¹⁶ Nesumnjivo si svjestan toga da grešnik koji doista uviđa težinu svojih grijeha možda mora pobijediti svoj ponos da bi se vratio Jehovi. No važno je upamtiti sljedeće: Jehova želi da mu se grešnici vrate. Kad Bog vidi istinsko pokajanje u ljudskom srcu, to ga dirne. Potaknuto suosjećanjem, ‘srce mu zadršće’ jer on žarko želi oprostiti svima koji se kaju za svoje grijehe, kao što je oprostio i Izraelcima koji su se vratili iz izgnanstva (Jer. 31:20, Jeruzalemska Biblija). Doista je utješno znati da Bog nudi mir i nadu onima koji ga poslušaju! (Jer. 29:11-14). Oni ponovno mogu naći svoje mjesto među Božjim vjernim slugama.

17, 18. (a) Tko su bili Rekabovci? (b) Po čemu su poznati? (Osvrni se na ilustraciju na stranici 77.)

¹⁷ Jehova štiti one koji su mu u svemu poslušni. To se vidi na primjeru Rekabovaca iz Jeremijinog doba. Više od dva stoljeća ranije njihov predak Kenijac Jonadab, koji je vjerno podupirao Jehua, dao im je nekoliko zapovijedi kojih su se morali pridržavati. Jedna od njih bila je da ne smiju piti vina. Premda je Jonadab već dugo bio mrtav, Rekabovci su mu i dalje bili poslušni. Da bi ih iskušao, Jeremija ih je odveo u jednu od blagovaonica u hramu i stavio pred njih vino te im rekao neka piju. Oni su mu odvratili: “Nećemo piti vina” (Jer. 35:1-10).

¹⁸ Rekabovci su smatrali važnim slušati svog davno preminulog pretka. Pravi Božji sluge trebali bi još puno zdušnije slušati zapovijedi živog Boga. Jehovi se jako svidjela nepokolebljiva poslušnost Rekabovaca, zbog koje su bili posve drugačiji od neposlušnih Židova. Zato im je obećao da će ih zaštititi od nevolje koja je predstojala narodu. Imajući to na umu, zar nije razumno zaključiti da će Jehova one koji su mu u svemu poslušni sigurno zaštititi tijekom velike nevolje? (Pročitaj Jeremiju 35:19.)

19. Kakvu nam zaštitu Bog može pružiti ako smo mu poslušni?

¹⁹ Bog se nije samo u prošlosti brinuo za svoj narod i štitio ga. I danas Jehova poslušne ljude štiti od duhovnih opasnosti. Kao što su u staro doba visoke zidine štitile gradove od napada, tako i Božji zakon štiti one koji ga proučavaju i uvijek postupaju po njemu. Hoćeš li, slikovito govoreći, ostati unutar njegovih zaštitnih zidina držeći se Božjih moralnih mjerila? Ako to učiniš, možeš biti siguran da će ti “dobro biti” (Jer. 7:23). To dokazuju mnoga iskustva. (Vidi okvir “Poslušnost Jehovi pruža zaštitu”.)

20, 21. (a) U što možemo biti sigurni dok služimo Jehovi? (b) Kako je kralj Jojakim reagirao na poruku koju mu je Bog poslao preko Jeremije?

²⁰ Činjenica je da nam protivnici otežavaju službu Bogu, bilo da se radi o članovima naše obitelji, kolegama na poslu, vršnjacima u školi ili pak ljudima na vlasti. No možemo biti sigurni da će nas Jehova, budemo li ga uvijek u svemu slušali, podupirati čak i u najtežim situacijama. Imajmo na umu — Bog je obećao Jeremiji da će biti uz njega kad se bude suočavao sa žestokim protivljenjem i održao je svoje obećanje. (Pročitaj Jeremiju 1:17-19.) Jedan događaj u kojem je Božja podrška bila vrlo očita odigrao se u vrijeme kralja Jojakima.

²¹ Malo se izraelskih vladara tako snažno protivilo Božjim zastupnicima kao što je to činio Jojakim. To je vidljivo iz onoga što se dogodilo Jehovinom proroku Uriji, Jeremijinom suvremeniku. Zli kralj Jojakim bio je spreman poslati ljude u potragu za njim čak i izvan granica svog kraljevstva. Kad su Uriju doveli pred kralja, on ga je pogubio (Jer. 26:20-23). Četvrte godine Jojakimovog kraljevanja Jehova je zapovjedio Jeremiji da zapiše sve riječi koje mu je dotada rekao te da ih naglas pročita u hramu. Jojakim je poslao sluge da mu donesu Jeremijin svitak te je jednom dvoraninu naredio da mu ga pročita. Kad bi dvoranin pročitao nekoliko stupaca, kralj bi ih odrezao i bacio u vatru, i tako je spalio cijeli svitak, premda su ga neki njegovi knezovi molili da to ne čini. Potom je poslao svoje ljude da uhvate Jeremiju i Baruha. Što se tada dogodilo? “Jehova ih je sakrio” (Jer. 36:1-6; pročitaj Jeremiju 36:21-26). Nije dopustio Jojakimu da naudi njegovim vjernim slugama.

22, 23. Što iz iskustva jedne sestre koja živi u srednjoj Aziji učimo o Božjoj podršci?

²² Ako to smatra prikladnim, Jehova može i svoje današnje sluge “sakriti” od opasnosti. No češće im daje hrabrosti i mudrosti kako bi mu bili poslušni i ustrajno propovijedali dobru vijest. Jedna samohrana majka s četvero djece, koju ćemo nazvati Gulistan, iskusila je Jehovinu podršku. Jedno vrijeme bila je jedini Jehovin svjedok na velikom području jedne zemlje u srednjoj Aziji u kojoj se vlasti protive propovijedanju dobre vijesti o Kraljevstvu. Najbliža skupština udaljena je preko 400 kilometara, pa Gulistan rijetko kada ima priliku biti u društvu zrelih kršćana. Unatoč protivljenju i drugim problemima ona propovijeda od kuće do kuće i nalazi mnogo zainteresiranih osoba. Prema jednom novijem izvještaju, vodila je biblijske tečajeve s čak 20 osoba te se u duhovnom pogledu brine za sve veću grupu Jehovinih ovaca.

²³ Kao što je pomogao Jeremiji i Gulistan, Bog će spremno pomoći i tebi, a i svim svojim drugim poslušnim slugama. Budi odlučan u svemu se pokoravati njemu, a ne ljudima. Tada te ni protivljenje ni bilo koje druge poteškoće neće spriječiti da pred ljudima na svom području hvališ jedinog pravog Boga (Jer. 15:20, 21).

24. Kako nam poslušnost koristi već danas?

²⁴ Istinsku radost i zadovoljstvo u životu ne možemo osjetiti ako živimo neovisno o našem Stvoritelju (Jer. 10:23). Do kakvog si zaključka došao nakon što si razmotrio ono što je Jeremija napisao o poslušnosti? Bi li na nekom području svog života trebao dopustiti Jehovi da u još većoj mjeri upravlja tvojim koracima? Njegove su zapovijedi jedini životni vodič koji nam može donijeti potpunu sreću i zadovoljstvo. “Slušajte glas moj”, potiče nas Jehova, “da vam dobro bude!” (Jer. 7:23).