Uspon i pad golemog lika

 1. Zašto bismo trebali biti zainteresirani za situaciju do koje je došlo deset godina nakon što je kralj Nabuhodonozor Danijela i druge odveo u zarobljeništvo?

PROŠLO je deset godina otkako je kralj Nabuhodonozor Danijela i druge “plemenitaše zemlje” Jude odveo u babilonsko zarobljeništvo (2. Kraljevima 24:15, St). Dok je služio na dvoru tog kralja, mladi se Danijel našao u životnoj opasnosti. Zašto bi nas to trebalo zanimati? Zato što način na koji se Jehova Bog upliće u tu stvar ne spašava samo život Danijela i drugih već nam pruža i uvid u pohod svjetskih sila biblijskog proročanstva pa sve do našeg vremena.

 2. Kada je Nabuhodonozor sanjao svoj prvi proročanski san?

² “Druge godine kraljevanja Nabuhodonozorova”, napisao je prorok Danijel, “usni Nabuhodonozor san, i uznemiri mu se duh i san ga prođe” (Danijel 2:1). San je sanjao Nabuhodonozor, kralj Babilonskog Carstva. Ustvari, on je postao svjetski vladar 607. pr. n. e. kada mu je Jehova Bog dozvolio da uništi Jeruzalem i njegov hram. Druge godine Nabuhodonozorovog vladanja kao svjetskog vladara (606/605. pr. n. e.) Bog mu je poslao zastrašujuć san.

 3. Tko nije mogao protumačiti kraljev san, i kako je Nabuhodonozor reagirao?

³ Taj je san toliko uznemirio Nabuhodonozora da više nije mogao zaspati. Naravno, vrlo ga je zanimalo njegovo značenje. No veliki je kralj zaboravio san! Zato je sazvao babilonske vračare, čarobnjake i gatare i naredio im da ispričaju san i protumače ga. Taj je zadatak za njih bio pretežak. Nabuhodonozor se toliko razljutio zato što nisu mogli rastumačiti san da je izdao naredbu “da se pogube svi mudraci Babilonski”. Danijel se zbog te naredbe našao oči u oči s imenovanim krvnikom. Zašto? Zato što se smatralo da su on i njegova tri hebrejska druga — Ananija, Mizael i Azarija — babilonski mudraci (Danijel 2:2-14).

 4. (a) Kako je Danijel saznao sadržaj i značenje Nabuhodonozorovog sna? (b) Što je Danijel rekao iz zahvalnosti prema Jehovi Bogu?

⁴ Nakon što je čuo razlog Nabuhodonozorove stroge naredbe, “Danijel otiđe i zamoli kralja da mu ostavi vremena, pak će kazati kralju što san znači”. Molba je odobrena. Danijel je otišao svojoj kući, gdje su se on i njegova tri hebrejska prijatelja pomolili, tražeći ‘milost od nebeskog Boga radi te tajne’. Jehova je iste te noći Danijelu u viziji otkrio tajnu sna. Danijel je iz zahvalnosti rekao: “Da je blagoslovljeno ime Božje od vijeka do vijeka; jer je njegova mudrost i sila; i on mijenja vremena i čase; ruši kraljeve i postavlja kraljeve; daje mudrost mudrima i razum razumnima. On otkriva što je duboko i sakriveno, zna što je u mraku, i svjetlost kod njega stanuje.” Danijel je zbog tog uvida hvalio Jehovu (Danijel 2:15-23).

 5. (a) Kako je Danijel, kad se nalazio pred kraljem, zaslugu pripisao Jehovi? (b) Zašto je Danijelovo objašnjenje zanimljivo za nas danas?

⁵ Sljedećeg se dana Danijel obratio Ariohu, zapovjedniku tjelesne straže, koji je bio imenovan da ubije babilonske mudrace. Kada je saznao da Danijel može rastumačiti san, Arioh ga je brzo uputio kralju. Danijel je, ne pripisujući zaslugu sebi, rekao Nabuhodonozoru: “Ima Bog na nebu koji otkriva tajne i javlja kralju Nabuhodonozoru što će biti do posljetka.” Danijel je bio spreman otkriti ne samo budućnost Babilonskog Carstva nego i kratak pregled svjetskih događaja od Nabuhodonozorovih dana do našeg vremena, a i dalje od toga (Danijel 2:24-30).

6, 7. Koji je san Danijel otkrio kralju?

⁶ Nabuhodonozor je pažljivo slušao dok je Danijel objašnjavao: “Ti si, o kralju, imao viđenje: gle, kip, golem kip, vrlo blistav, stajaše pred tobom, strašan za oči. Tome kipu glava bijaše od čistog zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od mjedi, gnjati od željeza, a stopala dijelom od željeza, dijelom od gline. Ti si promatrao: iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip, u stopala od željeza i gline te ih razbi. Tada se smrvi najednom željezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti i vjetar sve odnese bez traga. A kamen koji bijaše u kip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju” (Danijel 2:31-35, St).

⁷ Kako li je Nabuhodonozor morao biti oduševljen kad je čuo Danijela kako razotkriva san! Ali stani malo! Babilonski mudraci bit će pošteđeni samo ako Danijel protumači san. Govoreći u svoje ime i u ime svoja tri hebrejska prijatelja, Danijel je najavio: “To je san; a sada ćemo kazati kralju što znači” (Danijel 2:36).

 8. (a) Koga ili što je Danijel označio kao zlatnu glavu? (b) Kada je zlatna glava počela postojati?

⁸ “Ti si, kralju, kralj nad kraljevima, jer ti Bog nebeski dade kraljevstvo, silu i krepost i slavu; i gdje god žive sinovi ljudski, zvijeri poljske i ptice nebeske, dao ti je u ruke, i postavio te gospodarem nad svim tim. Ti si ona glava zlatna” (Danijel 2:37, 38). Ove su se riječi odnosile na Nabuhodonozora nakon što ga je Jehova 607. pr. n. e. upotrijebio za uništenje Jeruzalema. To je zato što su kraljevi ustoličeni u Jeruzalemu bili iz Davidove loze, a David je bio Jehovin pomazani kralj. Jeruzalem je bio glavni grad Jude, predodžbenog Božjeg kraljevstva koje je predstavljalo Jehovinu suverenost nad Zemljom. Uništenjem tog grada 607. pr. n. e. to je predodžbeno Božje kraljevstvo prestalo postojati (1. Dnevnika 29:23; 2. Dnevnika 36:17-21). Sada su uzastopne svjetske sile, predočene metalnim dijelovima lika, mogle bez smetnje Božjeg predodžbenog kraljevstva dominirati svijetom. Kao glava od zlata, najvrednijeg poznatog metala u drevno doba, Nabuhodonozor se ističe po tome što je oborio to kraljevstvo uništenjem Jeruzalema. (Vidi “Kralj-ratnik gradi carstvo” na 63. stranici.)

 9. Što je predstavljala zlatna glava?

⁹ Na čelu dinastije koja je upravljala Babilonskim Carstvom bio je Nabuhodonozor, koji je vladao 43 godine. Dio nje bili su njegov zet Nabonid i najstariji sin Evil-Merodah. Ta je dinastija postojala još 43 godine, sve do smrti Nabonidovog sina Baltazara 539. pr. n. e. (2. Kraljevima 25:27; Danijel 5:30). Dakle, zlatna glava lika iz sna nije predstavljala samo Nabuhodonozora nego cijelu liniju babilonskih vladara.

10. (a) Kako je Nabuhodonozorov san pokazao da babilonska svjetska sila neće potrajati? (b) Što je prorok Izaija prorekao o osvajaču Babilona? (c) U kom je smislu Medo-Perzija bila ‘manja’ od Babilona?

¹⁰ Danijel je Nabuhodonozoru rekao: “Nakon tebe nastaće drugo kraljevstvo, manje od tvojega” (Danijel 2:39). Kraljevstvo simbolički prikazano kao prsa i ruke od srebra naslijedit će Nabuhodonozorovu dinastiju. Izaija je nekih 200 godina prije toga prorekao dolazak tog kraljevstva, a čak je i naveo ime njegovog pobjedničkog kralja — Kira (Izaija 13:1-17; 21:2-9; 44:24–45:7, 13). Bilo je to Medo-perzijsko Carstvo. Iako je Medo-Perzija razvila značajnu civilizaciju koja nije bila manje važna od Babilonskog Carstva, njeno je kraljevstvo predočeno srebrom, metalom koji je manje vrijedan od zlata. Ona je bila ‘manja’ od babilonske svjetske sile u tom smislu što se nije isticala po tome što je oborila Judu, predodžbeno Božje kraljevstvo, i njen glavni grad, Jeruzalem.

11. Kada je Nabuhodonozorova dinastija prestala postojati?

¹¹ Oko 60 godina nakon tumačenja sna, Danijel je svojim očima vidio kraj Nabuhodonozorove dinastije. Danijel je bio živ kada je medo-perzijska vojska u noći 5/6. listopada 539. pr. n. e. zauzela naizgled neosvojiv Babilon i pogubila kralja Baltazara. Baltazarovom je smrću zlatna glava lika iz sna — Babilonsko Carstvo — prestala postojati.

12. Kako je dekret koji je izdao Kir 537. pr. n. e. koristio izgnanim Židovima?

¹² Medo-Perzija je 539. pr. n. e. zamijenila Babilonsko Carstvo kao dominantnu svjetsku silu. Darije Medijac je u dobi od 62 godine postao prvi vladar osvojenog grada Babilona (Danijel 5:30, 31). On i Kir Perzijanac nakratko su zajedno vladali Medo-perzijskim Carstvom. Kada je Darije umro, Kir je postao jedini poglavar Perzijskog Carstva. Za Židove u Babilonu vladanje Kira značilo je oslobađanje iz zarobljeništva. Godine 537. pr. n. e. Kir je izdao dekret kojim je židovskim izgnanicima u Babilonu dozvolio da se vrate u svoju domovinu i obnove Jeruzalem i Jehovin hram. Međutim, predodžbeno Božje kraljevstvo nije ponovno uspostavljeno u Judi i Jeruzalemu (2. Dnevnika 36:22, 23; Ezra 1:1–2:2a).

13. Što su predočavala srebrna prsa i ruke lika iz Nabuhodonozorovog sna?

¹³ Srebrna prsa i ruke lika iz sna predočavali su liniju perzijskih kraljeva započinjući s Kirom Velikim. Ta je dinastija postojala više od 200 godina. Smatra se da je Kir umro za vrijeme svog vojnog pohoda 530. pr. n. e. Od nekih 12 kraljeva koji su ga naslijedili na prijestolju Perzijskog Carstva, barem su dvojica s naklonošću gledala na Jehovin izabrani narod. Jedan je bio Darije I (Perzijski), a drugi Artakserks I.

14, 15. Kakvu su pomoć Darije Veliki i Artakserks I pružili Židovima?

¹⁴ Darije I bio je treći u liniji perzijskih kraljeva nakon Kira Velikog. Prethodna dvojica bili su Kambis II i njegov brat Bardija (ili možda mag po imenu Gaumata koji se predstavljao kao Bardija). Kada je Darije I, također poznat kao Darije Veliki, sjeo na prijestolje 521. pr. n. e., posao obnavljanja hrama u Jeruzalemu bio je pod zabranom. Nakon što je u arhivi u Ekbatani našao dokument koji sadrži Kirov dekret, Darije je 520. pr. n. e. učinio još nešto osim što je ukinuo tu zabranu. Obnovu hrama također je podupro materijalnim sredstvima iz kraljevske riznice (Ezra 6:1-12).

¹⁵ Sljedeći perzijski vladar koji je pružio podršku židovskim naporima za obnovu bio je Artakserks I, koji je 475. pr. n. e. naslijedio svog oca Ahasvera (Kserkso I). Artakserks je dobio nadimak Longimanus zato što mu je desna ruka bila duža od lijeve. Tokom 20. godine svog vladanja, 455. pr. n. e., svog je židovskog peharnika, Nehemiju, ovlastio za namjesnika Jude i za obnavljanje jeruzalemskih zidina. Tim je postupkom obilježen početak ‘sedamdeset godišnjih tjedana’ navedenih u 9. poglavlju Danijela te su određeni datumi pojavljivanja i smrti Mesije, ili Krista, Isusa iz Nazareta (Danijel 9:24-27; Nehemija 1:1; 2:1-18).

16. Kada je medo-perzijska svjetska sila okončana, i tko je tada bio njen kralj?

¹⁶ Zadnji od šest kraljeva koji su došli na prijestolje Perzijskog Carstva nakon Artakserksa I bio je Darije III. Njegovo je vladanje naglo završilo 331. pr. n. e. kad je doživio strašan poraz od Aleksandra Velikog kod Gaugamele, blizu drevne Ninive. Taj je poraz okončao medo-perzijsku svjetsku silu koju je simbolizirao srebrni dio lika iz Nabuhodonozorovog sna. Sila koja je trebala doći bila je u jednu ruku nadmoćna, a u drugu ruku ipak podređena. To će nam postati jasno ako poslušamo Danijelovo daljnje tumačenje Nabuhodonozorovog sna.

17-19. (a) Koju svjetsku silu predstavljaju bakreni trbuh i bedra, i koliko je prostrana bila njena vladavina? (b) Tko je bio Aleksandar III? (c) Kako je grčki postao međunarodni jezik, i za što je bio vrlo prikladan?

¹⁷ Danijel je Nabuhodonozoru rekao da trbuh i bedra tog golemog lika tvore “treće kraljevstvo, bakreno, koje će vladati po svoj zemlji” (Danijel 2:32, 39). To će treće kraljevstvo uslijediti nakon Babilonije i Medo-Perzije. Budući da je bakar slabiji od srebra, ta će nova svjetska sila biti podređena Medo-Perziji zato što neće biti počašćena takvom prednošću kao što je oslobađanje Jehovinog naroda. Međutim, kraljevstvo koje je poput bakra “vladati [će] po svoj zemlji”, što pokazuje da će biti prostranije i od Babilonije i od Medo-Perzije. Što povijesne činjenice potvrđuju s obzirom na tu svjetsku silu?

¹⁸ Ubrzo nakon što je 336. pr. n. e. naslijedio prijestolje Makedonije, dvadesetogodišnji ambiciozni Aleksandar III krenuo je u osvajački pohod. Zbog svojih vojnih uspjeha nazvan je Aleksandar Veliki. Nižući jednu pobjedu za drugom, napredovao je prema perzijskoj oblasti. Kad je 331. pr. n. e. porazio Darija III u bici kod Gaugamele, Perzijsko Carstvo počelo je propadati, a Aleksandar je Grčku utemeljio kao novu svjetsku silu.

¹⁹ Nakon pobjede kod Gaugamele, Aleksandar je krenuo u osvajanje perzijskih prijestolnica, Babilona, Suze, Perzepolisa i Ekbatane. Pokoravajući preostali dio Perzijskog Carstva, svoja je osvajanja proširio na zapadnu Indiju. U tim su osvojenim zemljama osnovane grčke kolonije. Tako su se grčki jezik i kultura širili diljem tog područja. Ustvari, Grčko Carstvo postalo je veće od bilo kojeg prethodnog. Kao što je Danijel prorekao, bakreno je kraljevstvo ‘vladalo po svoj zemlji’. Zbog toga je grčki (koine) postao međunarodni jezik. Zbog svog svojstva preciznog izražavanja, pokazao se vrlo prikladnim za pisanje Kršćanskih grčkih pisama i za širenje dobre vijesti o Božjem Kraljevstvu.

20. Što je ostalo od Grčkog Carstva nakon smrti Aleksandra Velikog?

²⁰ Aleksandar Veliki živio je samo osam godina kao vladar svijeta. Onako mlad, u dobi od 32 godine, razbolio se nakon jednog banketa, i umro je nedugo nakon toga, 13. lipnja 323. pr. n. e. Kasnije je njegovo ogromno carstvo podijeljeno na četiri teritorija, a svakim je upravljao jedan njegov general. Tako su od jednog velikog kraljevstva nastala četiri kraljevstva koja su na koncu pripojena Rimskom Carstvu. Svjetska sila poput bakra trajala je samo do 30. pr. n. e. kada je zadnje od ta četiri kraljevstva — dinastija Ptolemejevića koja je vladala u Egiptu — konačno palo u ruke Rima.

21. Kako je Danijel opisao ‘četvrto kraljevstvo’?

²¹ Danijel je nastavio svoje objašnjenje lika iz sna: “Četvrto će kraljevstvo [nakon Babilona, Medo-Perzije i Grčke] biti tvrdo kao željezo, jer željezo satire i troši sve, i kao željezo što sve lomi, tako će satrti i polomiti” (Danijel 2:40). Sa svojom snagom i sposobnošću satiranja, ova svjetska sila bit će poput željeza — jača od carstava predočenih zlatom, srebrom ili bakrom. Rimsko Carstvo bilo je takva sila.

22. Kako je Rimsko Carstvo bilo poput željeza?

²² Rim je satro i slomio Grčko Carstvo i pripojio sebi ostatke medo-perzijske i babilonske svjetske sile. Godine 33. n. e. osudio je Isusa Krista na smrt na mučeničkom stupu, ne poštujući Božje Kraljevstvo koje je on objavljivao. Želeći satrti pravo kršćanstvo, Rim je progonio Isusove učenike. Osim toga, Rimljani su 70. n. e. razorili Jeruzalem i njegov hram.

23, 24. Osim Rimskog Carstva, što još predočavaju noge lika?

²³ Željezne noge lika iz Nabuhodonozorovog sna ne predočavaju samo Rimsko Carstvo već i njegove političke izdanke. Zapazi ove riječi zapisane u Otkrivenju 17:10: “Sedam je kraljeva: pet ih je palo, jedan jest, drugi još nije došao, ali kad dođe, mora ostati kratko vrijeme.” Kad je apostol Ivan zapisao ove riječi, Rimljani su ga držali u izgnanstvu na otoku Patmosu. Pet kraljeva, ili svjetskih sila, koji su pali bili su Egipat, Asirija, Babilon, Medo-Perzija i Grčka. Šesti je — Rimsko Carstvo — još uvijek bio na vlasti. No i on je morao pasti, a sedmi će se kralj podići iz jednog od osvojenih rimskih teritorija. Koja će to biti svjetska sila?

²⁴ Velika Britanija je nekada bila sjeverozapadni dio Rimskog Carstva. No, do 1763. postala je Britansko Carstvo — Britanija koja je gospodarila nad sedam mora. Godine 1776. njenih 13 američkih kolonija proglasilo je svoju nezavisnost da bi osnovalo Sjedinjene Američke Države. Međutim, u kasnijim godinama Britanija i Sjedinjene Države postale su partneri, i u ratu i u miru. Tako je anglo-američki savez počeo postojati kao sedma svjetska sila biblijskog proročanstva. Kao i Rimsko Carstvo, pokazala se ‘tvrda kao željezo’, provodeći autoritet sličan željezu. Stoga željezne noge lika iz sna uključuju kako Rimsko Carstvo tako i anglo-američku dvojnu svjetsku silu.

25. Što je Danijel rekao za stopala i nožne prste lika?

²⁵ Danijel je zatim rekao Nabuhodonozoru: “Stopala koja si vidio, dijelom glina a dijelom željezo, jesu podijeljeno kraljevstvo; imat će nešto od čvrstoće željeza prema onome što si vidio željezo izmiješano s glinom. Prsti stopala, dijelom željezo a dijelom glina: kraljevstvo će biti dijelom čvrsto a dijelom krhko. A što si vidio željezo izmiješano s glinom: oni će se miješati ljudskim sjemenom, ali se neće držati zajedno, kao što se ni željezo ne da pomiješati s glinom” (Danijel 2:41-43, St).

26. Kada se pojavljuje vladavina predočena stopalima i nožnim prstima?

²⁶ Slijed svjetskih sila predočenih različitim dijelovima lika iz Nabuhodonozorovog sna počeo je s glavom i spuštao se sve do stopala. Logično je da stopala i nožni prsti od ‘željeza izmiješanog s glinom’ simboliziraju zadnje očitovanje ljudske vlasti koja će postojati u ‘vremenu kraja’ (Danijel 12:4).

27. (a) Koju svjetsku situaciju predočavaju stopala i nožni prsti od željeza pomiješanog s glinom? (b) Što predočava deset nožnih prstiju lika?

²⁷ Početkom 20. stoljeća Britansko Carstvo vladalo je više nego četvrtinom stanovništva na Zemlji. Druga su evropska carstva držala u vlasti još milijune ljudi. No s prvim svjetskim ratom počele su se pojavljivati grupe nacija, a ne carstva. Nakon drugog svjetskog rata taj se trend ubrzao. Kako se nacionalizam dalje širio, u svijetu je naglo rastao broj nacija. Deset nožnih prstiju lika predstavlja sve takve koegzistirajuće sile i vladavine, jer u Bibliji broj deset ponekad označava zemaljsku potpunost. (Usporedi 2. Mojsijevu 34:28; Mateja 25:1; Otkrivenje 2:10.)

28, 29. (a) Što prema Danijelu predstavlja glina? (b) Što se može reći za mješavinu željeza i gline?

²⁸ Sada, u ‘vremenu kraja’, došli smo do stopala tog lika. Neke vladavine predočene mješavinom željeza i gline u obliku stopala i nožnih prstiju tog lika slične su željezu — autoritarne ili tiranske. Druge su poput gline. Na koji način? Danijel glinu povezuje s “ljudskim sjemenom” (Danijel 2:43, St). Usprkos krhkoj prirodi gline, od koje je napravljeno ljudsko sjeme, odnosno potomstvo, tradicionalni vladari koji su poput željeza primorani su sve više i više slušati obične ljude koji žele pravo glasa u vladavinama koje vladaju nad njima (Job 10:9). No autoritarna vlast i obični ljudi nisu ujedinjeni — kao što se ni željezo ne može vezati s glinom. Svijet će u vremenu propasti lika uistinu biti politički rascjepkan!

²⁹ Hoće li razjedinjenost stopala i nožnih prstiju prouzročiti rušenje cijelog lika? Što će se dogoditi s likom?

30. Opiši vrhunac Nabuhodonozorovog sna.

³⁰ Pogledaj vrhunac sna. Danijel je rekao kralju: “Ti si promatrao: iznenada se odvali kamen a da ga ne dodirnu ruka, pa udari u kip, u stopala od željeza i gline te ih razbi. Tada se smrvi najednom željezo i glina, mjed, srebro i zlato, i sve postade kao pljeva na gumnu ljeti i vjetar sve odnese bez traga. A kamen koji bijaše u kip udario postade veliko brdo te napuni svu zemlju” (Danijel 2:34, 35, St).

31, 32. Što je prorečeno s obzirom na zadnji dio Nabuhodonozorovog sna?

³¹ Proročanstvo se nastavlja objašnjenjem: “U vrijeme tih kraljeva Bog će nebeski podignuti kraljevstvo koje se dovijeka neće rasuti, i to se kraljevstvo neće ostaviti drugom narodu; ono će satrti i ukinuti sva ta kraljevstva, a samo će stajati dovijeka. Kako si vidio gdje se od gore odvali kamen bez ruku i satre željezo, bakar, glinu, srebro i zlato. Bog veliki javi kralju što će biti poslije; san je istinit, i tumačenje mu vjerno” (Danijel 2:44, 45).

³² Shvativši da je njegov san otkriven i objašnjen, Nabuhodonozor priznaje da je samo Danijelov Bog “gospodar nad kraljevima, i koji objavljuje tajne”. Isto tako, kralj je Danijela i trojicu njegovih hebrejskih drugova postavio na vrlo odgovorne položaje (Danijel 2:46-49). Koje je dakle suvremeno značenje Danijelovog ‘vjerodostojnog tumačenja’?

33. Od kojeg je ‘brda’ “kamen” odvaljen, te kada i kako se to dogodilo?

³³ Kada su “određena vremena nacija” završila u listopadu 1914, ‘Bog nebeski’ uspostavio je nebesko Kraljevstvo tako što je ustoličio svog pomazanog Sina, Isusa Krista, za ‘Kralja kraljeva i Gospodara gospodarâ’a (Luka 21:24; Otkrivenje 12:1-5; 19:16). Tako je božanskom moći, a ne ljudskim rukama, “kamen” Mesijanskog Kraljevstva odvaljen od ‘brda’ Jehovinog univerzalnog suvereniteta. Ta se nebeska vladavina nalazi u rukama Isusa Krista, na kojega je Bog prenio besmrtnost (Rimljanima 6:9; 1. Timoteju 6:15, 16). Stoga to “kraljevstvo našeg Gospodina [Boga] i njegovog Krista” — izraz Jehovinog univerzalnog suvereniteta — neće biti predano nikome drugome. Trajat će vječno (Otkrivenje 11:15).

34. Kako se Božje Kraljevstvo rodilo “u vrijeme tih kraljeva”?

³⁴ Rođenje tog Kraljevstva odigralo se “u vrijeme tih kraljeva” (Danijel 2:44). To nisu bili samo kraljevi predočeni s deset nožnih prstiju lika već i oni simbolično prikazani njegovim željeznim, bakrenim, srebrnim i zlatnim dijelovima. Iako su babilonsko, perzijsko, grčko i rimsko carstvo nestali kao svjetske sile, 1914. su još uvijek postojali tragovi koje su ta carstva ostavila za sobom. Tada je tursko Otomansko Carstvo zauzelo područje Babilonije, a nacionalne vlade funkcionirale su u Perziji (Iran), Grčkoj te Rimu u Italiji.

35. Kada će “kamen” udariti u lik, i koliko će temeljito lik biti uništen?

³⁵ Božje nebesko Kraljevstvo uskoro će udariti u stopala simboličnog lika. Zbog toga će sva kraljevstva koja on predočava biti smrskana i prestat će postojati. U ‘ratu velikog dana Boga Svemogućeg’, udarac tog ‘kamena’ zaista će biti toliko razarajuć da će lik biti smrvljen u prah, a vjetar Božje oluje pomest će ga kao pljevu s gumna (Otkrivenje 16:14, 16). Tada će Božje Kraljevstvo, kao kamen koji je postao velik kao brdo i koji ispunjava Zemlju, postati vladalačko brdo koje će utjecati na “svu zemlju” (Danijel 2:35).

36. Zašto se Mesijansko Kraljevstvo može nazvati stabilnom vladavinom?

³⁶ Iako je Mesijansko Kraljevstvo nebesko, svoju će moć proširiti na zemaljsku kuglu na blagoslov svih poslušnih stanovnika Zemlje. Ta se stabilna vladavina “dovijeka neće rasuti” niti će se “ostaviti drugom narodu”. Za razliku od kraljevstava smrtnih ljudskih vladara, ono će “stajati dovijeka”, vječno (Danijel 2:44). Neka bi i ti imao prednost biti njenim podanikom u svu vječnost.