Utječu li Isusove pouke na naše molitve?

1, 2. Zašto su ljudi bili zadivljeni Isusovim načinom poučavanja?

TREBAMO prihvatiti pouke Božjeg jedinorođenog Sina Isusa Krista i primjenjivati ih u životu. Doista možemo reći da nijedan čovjek nije poučavao kao on. Stoga ne čudi što su ljudi bili zadivljeni poukama koje je iznio u Propovijedi na gori. (Pročitaj Mateja 7:28, 29.)

² Jehovin Sin nije poučavao kao pismoznanci, koji su svoje isprazne propovijedi temeljili na učenjima nesavršenih ljudi. Krist je poučavao “kao onaj iza čijih riječi stoji Bog”. On je sam rekao da “govori onako kako mu je rekao Otac” (Ivan 12:50). Zato ćemo sada razmotriti kako Isusove daljnje pouke iz Propovijedi na gori mogu i trebaju utjecati na naše molitve.

 3. Što je glavna misao Isusovih riječi zapisanih u Mateju 6:5?

³ Molitva ima važnu ulogu u obožavanju pravog Boga. Zato bismo se trebali redovito moliti Jehovi. No naše molitve trebaju biti u skladu s onim što je Isus rekao u Propovijedi na gori. Naime on je rekao: “Kad se molite, ne budite kao licemjeri. Jer oni se vole moliti stojeći u sinagogama i na velikim raskrižjima da bi ih vidjeli ljudi. Zaista, kažem vam, već su primili plaću svoju” (Mat. 6:5).

4-6. (a) Zašto su se farizeji voljeli moliti “stojeći u sinagogama i na velikim raskrižjima”? (b) U kom su smislu ti licemjeri “već primili plaću svoju”?

⁴ Kad su se molili, Isusovi učenici nisu smjeli biti licemjerni, kao što su bili samodopadni farizeji koji su se pred drugima pretvarali da su pobožni (Mat. 23:13-32). Ti su se licemjeri voljeli moliti “stojeći u sinagogama i na velikim raskrižjima”. Zašto su to činili? “Da bi ih vidjeli ljudi.” Židovi u prvom stoljeću imali su običaj zajednički se moliti tijekom prinošenja žrtava paljenica u hramu (otprilike u devet sati ujutro i u tri poslijepodne). Mnogi stanovnici Jeruzalema molili su se u isto vrijeme kad i vjernici sakupljeni u hramu. Pobožni Židovi koji nisu živjeli u Jeruzalemu često su se molili dvaput dnevno “stojeći u sinagogama”. (Usporedi Luku 18:11, 13.)

⁵ Budući da se u vrijeme tih zajedničkih molitvi većina ljudi nije nalazila u blizini hrama ili neke sinagoge, mogli su se moliti na mjestu na kojem bi se u to vrijeme zatekli. Neki su planirali da baš u vrijeme molitve budu “na velikim raskrižjima”. Htjeli su “da ih vide ljudi” koji su onuda prolazili. Ti licemjeri “dugo su se molili samo zato da ih drugi vide” i dive se njihovoj pobožnosti (Luka 20:47). Mi ne bismo smjeli biti takvi.

⁶ Isus je rekao da su ti licemjeri “već primili plaću svoju”. Oni su silno željeli da ih ljudi uvažavaju i hvale — i to je jedino što su dobili. To je bila sva njihova plaća jer Jehova nije uslišio njihove neiskrene molitve. S druge strane Bog je uslišavao molitve Kristovih vjernih učenika, kao što se vidi iz Isusovih daljnjih riječi.

 7. Što znači ‘moliti se u svojoj najskrovitijoj sobi’?

⁷ “A ti, kad se moliš, uđi u svoju najskrovitiju sobu i zatvori vrata pa se pomoli Ocu svojemu koji je u tajnosti. Tada će ti Otac tvoj, koji vidi u tajnosti, uzvratiti” (Mat. 6:6). Kad je Isus rekao da njegovi učenici trebaju “ući u svoju najskrovitiju sobu i zatvoriti vrata pa se pomoliti”, nije mislio da ne smiju uputiti javnu molitvu pred suvjernicima. Tim je riječima osudio javne molitve kojima onaj tko se moli želi skrenuti pažnju na sebe i izmamiti pohvale ljudi. To trebamo zadržati na umu kad imamo javnu molitvu pred svojim suvjernicima. No Isus je dao još neka upozorenja u vezi s molitvom koja trebamo uvažiti.

 8. Kakve ne bi smjele biti naše molitve prema riječima iz Mateja 6:7?

⁸ “Kad se molite, ne govorite uvijek jedno te isto, kao što čine neznabošci, jer oni misle da će biti uslišeni zato što koriste mnogo riječi” (Mat. 6:7). Isus je ovim riječima ukazao na još nešto što trebamo izbjegavati kad je riječ o molitvi — na ponavljanje. On nije htio reći da u molitvi ne smijemo ponavljati usrdne molbe i zahvale. Naprimjer u noći prije svoje smrti on se u Getsemanskom vrtu nekoliko puta “molio istim riječima” (Mar. 14:32-39).

9, 10. Zašto ne bi bilo ispravno u molitvi stalno ponavljati jedno te isto?

⁹ No bilo bi neispravno moliti se “kao što čine neznabošci”. Oni “govore uvijek jedno te isto”, odnosno ponavljaju napamet naučene molitve koje se sastoje od mnogo nepotrebnih fraza. Tako su naprimjer obožavatelji Baala prizivali tog lažnog boga “od jutra do podneva, govoreći: ‘Baale, usliši nas!’”, no to im nije pomoglo (1. Kralj. 18:26). Danas milijuni ljudi ponavljaju iste molitve i pritom koriste mnogo riječi uzaludno se nadajući “da će biti uslišeni”. No Isus nam pomaže shvatiti da Jehova smatra bezvrijednim stalno ponavljanje istih dugih molitvi koje se sastoje od “mnogo riječi”. Što je Isus još rekao o molitvi?

¹⁰ “Zato nemojte biti kao oni, jer Bog, Otac vaš, zna što vam treba i prije nego što ga zamolite” (Mat. 6:8). Mnogi židovski vjerski vođe ponašali su se kao neznabošci jer su se u molitvi razmetali mnogim riječima. Usrdna molitva u kojoj hvalimo Boga, zahvaljujemo mu i za nešto ga molimo ima važnu ulogu u obožavanju pravog Boga (Filip. 4:6). No ne bi bilo ispravno uvijek ponavljati jedno te isto, kao da Boga treba stalno podsjećati na ono što nam treba. Kad se molimo, trebamo imati na umu da se obraćamo onome tko “zna što nam treba i prije nego što ga zamolimo”.

11. Na što trebamo obratiti pažnju ako imamo javnu molitvu?

¹¹ Isusove pouke o molitvama koje Bogu nisu po volji trebale bi nas podsjećati na to da Boga ne možemo impresionirati razmetljivim i predugim molitvama. Pored toga moramo imati na umu da cilj javnih molitvi nije ostaviti dojam na slušatelje. Javna molitva ne bi trebala biti tako duga da se prisutni pitaju kad će onaj tko se moli napokon reći “amen”. Isto tako ne bi bilo ispravno molitvu iskoristiti za davanje obavijesti ili savjetovanje prisutnih, jer to ne bi bilo u skladu s onim što je Isus rekao u Propovijedi na gori.

12. Kako bi objasnio što znače riječi “neka se sveti ime tvoje”?

¹² Dakle Isus je poučio svoje učenike da moraju izuzetno cijeniti molitvu i da tu jedinstvenu čast ne smiju omalovažavati. No usto ih je poučio kako se trebaju moliti. (Pročitaj Mateja 6:9-13.) Njegova uzorna molitva, Očenaš, ne treba se učiti napamet i zatim stalno ponavljati. Ona zapravo pokazuje kakve trebaju biti naše molitve. Naprimjer Isus je u svojoj molitvi dao Bogu najveću važnost, rekavši u uvodu: “Oče naš, koji jesi na nebesima, neka se sveti ime tvoje!” (Mat. 6:9). Jehovi se s pravom obraćamo riječima “Oče naš” jer je on naš Stvoritelj, koji živi “na nebesima”, daleko iznad Zemlje (5. Mojs. 32:6; 2. Ljet. 6:21; Djela 17:24, 28). Zanimljivo je primijetiti da je Isus rekao “Oče naš”. To nas treba podsjetiti da i naši suvjernici imaju blizak odnos s Bogom. Riječi “neka se sveti ime tvoje” zapravo su molba da se Jehova proslavi tako da očisti svoje ime od sve sramote koja mu se nanosi još od pobune u Edenu. Jehova će uslišiti tu molitvu — uklonit će zlo sa Zemlje i tako se proslaviti (Ezek. 36:23).

13. (a) Kako će se ispuniti molba “neka dođe kraljevstvo tvoje”? (b) Što je potrebno da bi se Božja volja vršila i na Zemlji?

¹³ “Neka dođe kraljevstvo tvoje! Neka bude volja tvoja, kako na nebu tako i na zemlji!” (Mat. 6:10). “Kraljevstvo” o kojem se ovdje govori zapravo je nebeska mesijanska uprava u rukama Krista i njegovih suvladara, uskrsnulih “svetih” (Dan. 7:13, 14, 18; Iza. 9:6, 7). Kad se molimo da “dođe kraljevstvo”, ustvari se molimo da Božje Kraljevstvo uništi sve svoje protivnike na Zemlji. To će se uskoro dogoditi. Tada će cijela Zemlja biti raj u kojem će vladati pravednost, mir i blagostanje (Psal. 72:1-15; Dan. 2:44; 2. Petr. 3:13). Jehovina volja već se vrši na nebu. Kad se molimo da njegova volja bude i na Zemlji, molimo se da Bog izvrši svoj naum sa Zemljom, a to između ostalog znači da odstrani svoje protivnike kao što je već učinio u prošlosti. (Pročitaj Psalam 83:1, 2, 13-18.)

14. Zašto je prikladno moliti za “kruh naš za ovaj dan”?

¹⁴ “Kruh naš za ovaj dan daj nam danas” (Mat. 6:11; Luka 11:3). To je molba Bogu za hranu potrebnu “za ovaj dan”. Takvom molbom pokazujemo da vjerujemo kako se Jehova može svaki dan pobrinuti za naše potrebe. To nije molba da nam Bog da više nego što nam je potrebno. Riječi “kruh naš za ovaj dan” podsjećaju nas na to da je Bog zapovjedio Izraelcima da skupljaju manu “svaki dan koliko im za dan treba” (2. Mojs. 16:4).

15. Objasni što znače riječi “oprosti nam dugove naše, kao što i mi opraštamo dužnicima svojim”.

¹⁵ Sljedeća molba u Očenašu skreće nam pažnju na nešto što mi trebamo činiti. Isus je rekao: “Oprosti nam dugove naše, kao što i mi opraštamo dužnicima svojim!” (Mat. 6:12). Lukino evanđelje pokazuje da su ti “dugovi” ustvari “grijesi” (Luka 11:4). Samo ako oprostimo onima koji su nama sagriješili možemo očekivati da će Jehova oprostiti nama. (Pročitaj Mateja 6:14, 15.) Trebamo spremno opraštati drugima (Efež. 4:32; Kol. 3:13).

16. Što znače riječi “ne uvedi nas u iskušenje, nego nas izbavi od Zloga”?

¹⁶ “Ne uvedi nas u iskušenje, nego nas izbavi od Zloga!” (Mat. 6:13). Što znače te dvije molbe iz Očenaša? U jedno možemo biti sigurni: Jehova nikoga ne dovodi u iskušenje da učini grijeh. (Pročitaj Jakova 1:13.) Pravi “Kušač” je Sotona, kojega je Isus nazvao “Zlim” (Mat. 4:3). No Biblija ponekad kaže da je Bog nešto učinio, iako je on zapravo samo dopustio da se to dogodi (Ruta 1:20, 21; Prop. 11:5). Dakle riječi “ne uvedi nas u iskušenje” znače da trebamo moliti Jehovu za pomoć kako ne bismo pokleknuli kad se nađemo u iskušenju da prekršimo njegove zapovijedi. I na kraju, riječi “izbavi nas od Zloga” znače da trebamo moliti Jehovu da ne dopusti Sotoni da nas nadvlada. Možemo biti sigurni da Bog “neće dopustiti da budemo iskušani više nego što možemo podnijeti”. (Pročitaj 1. Korinćanima 10:13.)

17, 18. Što znači ‘moliti, tražiti i kucati’?

¹⁷ Apostol Pavao poticao je suvjernike: “Ustrajte u molitvi!” (Rim. 12:12). Isus je zapovjedio nešto slično: “Molite, i dat će vam se! Tražite, i naći ćete! Kucajte, i otvorit će vam se! Jer tko god moli, prima. Tko god traži, nalazi. I tko god kuca, otvorit će mu se” (Mat. 7:7, 8). Ispravno je moliti za sve ono što je u skladu s Božjom voljom. Apostol Ivan složio se s Isusovim riječima, rekavši: “U ovome se uzdamo u Boga: što god da molimo u skladu s njegovom voljom, on nas čuje” (1. Ivan. 5:14).

¹⁸ Isusove riječi ‘molite i tražite’ znače da se trebamo usrdno moliti i da ne smijemo odustati ako nam molitva nije odmah uslišena. Osim toga trebamo “kucati” kako bismo ušli u Kraljevstvo i uživali sve njegove blagodati i blagoslove. No možemo li se uzdati u to da će Bog uslišiti naše molitve? Možemo ako smo mu vjerni, jer Krist je rekao: “Tko god moli, prima. Tko god traži, nalazi. I tko god kuca, otvorit će mu se.” Mnogi Jehovini sluge osobno su se uvjerili da Jehova doista “sluša molitvu” (Psal. 65:2).

19, 20. Kako Jehova pokazuje da ljubi svoju djecu, prema riječima iz Mateja 7:9-11?

¹⁹ Isus je usporedio Boga s ocem koji voli svoju djecu i daje im dobre darove. Zamisli da si bio prisutan dok je Isus u svojoj Propovijedi na gori govorio: “Tko bi od vas sinu svojemu, ako ga zamoli kruha, dao kamen? Ili ako ga zamoli ribu, zar će mu dati zmiju? Dakle, ako vi, iako ste zli, znate davati dobre darove djeci svojoj, koliko će više Otac vaš koji je na nebesima dati dobra onima koji ga mole?” (Mat. 7:9-11).

²⁰ Prirodno je da otac voli svoju djecu, premda je u određenom smislu “zao” zbog naslijeđene grešnosti. On ih ne želi prevariti, nego se trudi dati im “dobre darove”. Naš nebeski Otac ljubi svoju djecu i zato nam daje “dobre darove”, kao što je njegov sveti duh (Luka 11:13). Taj duh daje nam snagu da na ispravan način služimo Jehovi, od kojeg dobivamo “svaki dobar dar i svaki savršen poklon” (Jak. 1:17).

21, 22. Zašto je Propovijed na gori posebna i što ti misliš o njenim poukama?

²¹ Propovijed na gori doista je najveća propovijed ikad održana u ljudskoj povijesti. Posebna je zbog onoga što uči o Bogu i zbog svoje jednostavnosti. Kao što pokazuje ova serija članaka, dobit ćemo mnoge blagoslove budemo li primjenjivali njene savjete. Te Isusove pouke mogu nam već sada poboljšati kvalitetu života i dati nadu u bolju budućnost.

²² U ovim smo člancima razmotrili samo nekoliko izvanrednih misli iz Isusove Propovijedi na gori. Nije čudo što je narod “bio zadivljen njegovim učenjem” (Mat. 7:28). Sigurno ćemo se i mi slično osjećati budemo li razmišljali o tim i drugim dragocjenim poukama Velikog Učitelja, Isusa Krista, te im dopustili da utječu na naše srce.