Uspješno izbjegavati zamku lakomosti
“Oni koji su odlučili biti bogati upadaju u iskušenje i zamku” (1. TIMOTEJU 6:9, NW).
1. Zašto bismo trebali biti zainteresirani za zamke?
RIJEČ “zamka” može podsjetiti na lovca koji postavlja skrivenu napravu da bi uhvatio plijen koji ništa ne sluti. Međutim, Bog jasno daje do znanja da za nas najopasnije zamke nisu takve doslovne naprave, nego ono što bi nas moglo u duhovnom ili moralnom pogledu uhvatiti u zamku. Đavo je stručnjak za postavljanje takvih zamki (2. Korinćanima 2:11; 2. Timoteju 2:24-26).
2. (a) Kako nam Jehova pomaže da izbjegavamo opasne zamke? (b) Koja vrsta zamke sada privlači našu pozornost?
2 Jehova nam pomaže da prepoznamo neke od Sotoninih mnogih i raznovrsnih zamki. Naprimjer, Bog upozorava da naše usne, odnosno usta, mogu biti zamkom ukoliko govorimo nerazborito, nepromišljeno ili o nečemu o čemu ne bismo smjeli govoriti (Priče Salamunove 18:7; 20:25). Ponos može biti zamkom, kao i druženje s ljudima koji su skloni gnjevu (Priče Salamunove 22:24, 25; 29:25). No, obratimo pažnju još jednoj zamci: “Oni koji su odlučili biti bogati upadaju u iskušenje i zamku i mnoge besmislene i škodljive želje, koje guraju ljude u uništenje i propast” (1. Timoteju 6:9, NW). Što stoji iza te zamke ili temelja za nju može se sažeti u riječi “lakomost”. Iako se lakomost često očituje kroz odlučnost da se bude bogat, lakomost je zapravo zamka s mnogo aspekata.
Jehova nas upozorava na opasnost
3, 4. Kakvu pouku o lakomosti sadrži drevna ljudska povijest?
3 Lakomost je u osnovi prekomjerna ili pretjerana želja da se ima više, bio to novac, materijalne stvari, moć, seks ili drugo. Mi nismo prvi koji su ugroženi zamkom lakomosti. Još davno u Edenskom vrtu, Eva, a zatim i Adam, upali su u zamku lakomosti. Evinog je muža, koji je u životu bio iskusniji od nje, Jehova osobno poučio. Bog im je pružio rajski dom. Mogli su uživati obilje dobre i raznovrsne hrane, uzgajane na nezagađenoj zemlji. Mogli su očekivati da će imati savršenu djecu, s kojom bi mogli beskrajno živjeti i služiti Bogu (1. Mojsijeva 1:27-31; 2:15). Ne bi li to bilo dovoljno da zadovolji svakog čovjeka?
4 Međutim, to što netko ima dovoljno ne sprečava ga da mu lakomost postane zamkom. Eva je bila uhvaćena u zamku izgledom da bude poput Boga, da ima više neovisnosti i da postavlja vlastita mjerila. Čini se da je Adam želio trajno društvo svoje lijepe žene, bez obzira na cijenu. Budući da su čak i ovi savršeni ljudi bili uhvaćeni u zamku lakomosti, možeš razumjeti zašto lakomost može biti opasna za nas.
5. Koliko je važno da izbjegavamo zamku lakomosti?
5 Moramo se čuvati toga da budemo uhvaćeni u zamku lakomosti jer nas apostol Pavao upozorava: “Ili ne znate, da nepravedni ne će baštiniti kraljevstva Božjega? Ne varajte se: ni bludnici, ni idolopoklonici, ni preljubnici, ni mekoputni, ni oni koji spavaju s muškarcima, ni tati, ni lakomci (...) ne će baštiniti kraljevstva Božjega” (1. Korinćanima 6:9, 10, Zagoda; naglašeno od nas). Pavao nam je također rekao: “Bludnost i svaka nečistoća ili lakomost neka se i ne spominje među vama” (Efežanima 5:3, Za). Tako lakomost ne treba biti čak ni tema razgovora u svrhu ugađanja našem nesavršenom tijelu.
6, 7. (a) Koji biblijski primjeri podvlače činjenicu koliko lakomost može biti snažna? (b) Zašto bi ti primjeri trebali predstavljati upozorenje za nas?
6 Jehova je zabilježio mnoge primjere da bi nas upozorio na opasnost od lakomosti. Prisjeti se Ahanove lakomosti. Bog je rekao da Jerihon treba razoriti, a njegovo zlato, srebro, bakar i željezo ostaviti za Njegovu riznicu. Ahan je možda u početku namjeravao slijediti taj smjer, ali je upao u zamku lakomosti. Kad je dospio u Jerihon, bilo je to kao da je otišao na put u kupovinu negdje gdje je vidio nevjerojatne rasprodaje stvari, uključujući i predivnu haljinu koja mu je savršeno pristajala. Uzevši srebro i zlato vrijedno tisuće dolara, mogao je pomisliti: ‘Kakvo bogatstvo! A ništa me ne košta, gotovo kao da je to krađa.’ I bila je krađa! Poželjevši ono što je trebalo uništiti ili predati, on je ukrao od Boga, i to je Ahana koštalo života (Jozua 6:17-19; 7:20-26). Isto tako, sjeti se i primjera Gijezija i Jude Iskariota (2. Carevima 5:8-27; Ivan 6:64; 12:2-6).
7 Ne bismo smjeli previdjeti činjenicu da tri gore spomenute osobe nisu bili pogani kojima nisu bila poznata Jehovina mjerila, nego su oni bili u predanom odnosu s Bogom. Svi su oni bili svjedoci čuda koja su trebala utisnuti u njih činjenicu o Božjoj moći i o važnosti zadržavanja njegove naklonosti. Ipak, zamka lakomosti predstavljala je njihovu propast. I mi možemo narušiti svoj odnos s Bogom ukoliko si dozvolimo da budemo uhvaćeni u zamku lakomosti u bilo kojem obliku. Koje bi vrste ili oblici lakomosti mogli za nas biti posebno opasni?
Zamka lakomosti za bogatstvom ili materijalnim stvarima
8. Kakvo upozorenje s obzirom na bogatstvo daje Biblija?
8 Većina je kršćana čula jasna upozorenja iz Biblije protiv gajenja ljubavi prema bogatstvu, žudnje prema blagostanju. Zašto se ne bismo podsjetili na neka od njih, u Mateju 6:24-33; Luki 12:13-21; i 1. Timoteju 6:9, 10? Iako možda smatraš da prihvaćaš i slijediš takav savjet, nije li vjerojatno da bi i Ahan, Gijezije i Juda rekli kako se i oni s tim slažu? Jasno je da moramo ići dalje od toga da se samo razumom s time složimo. Moramo se pobrinuti da zamka lakomosti za bogatstvom ili materijalnim stvarima ne utječe na naš svakodnevni život.
9. Zašto bismo trebali ispitati svoj stav s obzirom na kupovanje?
9 U svakodnevnom životu često moramo nešto kupovati — hranu, odjeću i stvari za kuću (1. Mojsijeva 42:1-3; 2. Carevima 12:11, 12; Priče Salamunove 31:14, 16; Luka 9:13; 17:28; 22:36). Ali komercijalni svijet stimulira želju da se posjeduje više i da se posjeduju novije stvari. Mnoge reklame kojih su pune novine, časopisi i TV ekrani prerušeni su pokušaji da se pobudi lakomost. Takvi pokušaji mogu postojati i u trgovinama gdje su u redove posložene košulje, kaputi, haljine i jakne, gdje su police s novim cipelama, elektronskom opremom i kamerama. Bilo bi mudro da se kršćani zapitaju: ‘Je li kupovanje postalo istaknutim ili glavnim zadovoljstvom u mom životu?’ ‘Trebaju li mi doista te nove stvari koje vidim ili komercijalni svijet samo oplođuje sjeme lakomosti u meni?’ (1. Ivanova 2:16).
10. Koja je zamka lakomosti naročito opasna za muškarce?
10 Ako je kupovanje, kako se čini, česta zamka kod žena, onda je stjecanje više novca zamka za bezbroj muškaraca. Isus je tu zamku ilustrirao pomoću bogataša koji je imao dobar prihod, ali je odlučio ‘razvaliti svoje žitnice te sagraditi veće pa u njih skupiti svu svoju pšenicu i svoja dobra’. Isus nije ostavio mjesta sumnji s obzirom na opasnost: “Pazite! Čuvajte se svake pohlepe” ili lakomosti (Luka 12:15-21, St). Bili mi bogati ili ne, trebali bismo slijediti taj savjet.
11. Kako bi neki kršćanin mogao biti uhvaćen u zamku lakomosti za više novaca?
11 Lakomost za tim da imamo više novca, ili materijalnih stvari koje se novcem mogu kupiti, često se pobuđuje na prikriven način. Može se prikazati plan za brzo bogaćenje — možda kao životna prilika za ostvarenje financijske sigurnosti putem neke riskantne investicije. Ili bi netko mogao biti iskušan da zaradi novac kroz sumnjive ili nezakonite poslove. Ta pohlepna želja može postati prejakom i uhvatiti nas u zamku (Psalam 62:10; Priče Salamunove 11:1; 20:10). Neki unutar kršćanske skupštine započeli su poslove očekujući da će njihova braća dostojna povjerenja biti njihove glavne mušterije. Ako im cilj nije bio da jednostavno omoguće neki potreban proizvod ili uslugu ‘trudeći se, čineći dobro rukama svojima’, nego da žurno zarade novac na račun sukršćana, tada to rade iz lakomosti (Efežanima 4:28; Priče Salamunove 20:21; 31:17-19, 24; 2. Solunjanima 3:8-12). Lakomost za novcem navela je neke na kockanje putem tombole, klađenja ili lutrije. Drugi su, zanemarujući suosjećanje i pravičnost, žurno pokrenuli sudske parnice, nadajući se velikoj odšteti ili naknadi.
12. Zašto znamo da se lakomost za bogatstvom može nadvladati?
12 Sve su ovo područja u kojima je samoispitivanje na mjestu kako bismo se iskreno uvjerili je li kod nas možda u pitanju lakomost. Čak i ako jest, možemo se promijeniti. Sjetimo se da se Zahej promijenio (Luka 19:1-10). Ako tko utvrdi da mu je lakomost za bogatstvom ili materijalnim stvarima problem, trebao bi poput Zaheja biti odlučan izbjeći tu zamku (Jeremija 17:9).
Lakomost u drugim aspektima života
13. Na koju nam drugu zamku lakomosti ukazuje Psalam 10:18?
13 Nekima je lakše vidjeti opasnost lakomosti s obzirom na novac ili materijalne stvari nego druge načine na koje se ona pojavljuje. U jednom rječniku grčkog jezika kaže se kako skupina riječi prevedena “lakomost” ili “pohlepa” ima značenje “ ‘željeti više’, u odnosu na moć itd. kao i u odnosu na imetak”. Da, mogli bismo upasti u zamku lakome želje da vršimo vlast nad drugima, možda tako da oni drhte pred našim autoritetom (Psalam 10:18).
14. U kojim je područjima želja za moći štetna?
14 Od ranih vremena nesavršeni su ljudi uživali u tome da imaju moć nad drugima. Bog je predvidio da će žalosna posljedica ljudskog grijeha biti ta što će mnogi muževi ‘gospodariti’ nad svojim ženama (Postanak 3:16, St). Takav se pogrešan odnos, međutim, proširio izvan bračne scene. Tisućama godina kasnije, jedan je biblijski pisac zapazio da “vlada čovjek nad čovjekom na zlo njegovo” (Propovjednik 8:9). Vjerojatno ti je poznato koliko je ta činjenica točna u političkim i vojnim stvarima, no može li biti da i mi u svojim krugovima težimo da imamo više osobne moći ili vlasti?
15, 16. Na koje bi načine kršćanin mogao biti uhvaćen u zamku željom da ima više moći? (Filipljanima 2:3).
15 Svi smo mi povezani s drugim ljudima — u svom užem ili širem obiteljskom krugu, na svom svjetovnom poslu ili u školi, među prijateljima i u skupštini. Povremeno, ili često, možemo imati određeni udio u odlučivanju što će se učiniti, kao i kako i kada će se učiniti. To samo po sebi nije neispravno ili loše. No, da li mi pretjerano uživamo u tome da koristimo svaki autoritet koji možda imamo? Može li biti da volimo imati posljednju riječ i da to želimo sve više i više? Svjetovni rukovoditelji ili šefovi često pokazuju takav stav time što se okružuju udvoricama, koji ne izražavaju neslaganje u mišljenju i koji svojim nadređenima ne osporavaju svjetovno traganje (lakomost) za moći.
16 To je zamka koju treba izbjegavati u ophođenju sa sukršćanima. Isus je rekao: “Znate da vladari naroda okrutno postupaju s njima, i da se velikaši služe svojom vlašću protiv njih. Neka ne bude tako među vama! Naprotiv, tko želi biti velik među vama, neka bude vaš poslužnik” (Matej 20:25, 26, St). Takva poniznost treba biti očita u ophođenju kršćanskih starješina jednih prema drugima, prema slugama pomoćnicima i prema stadu. Bi li se želja za moći, naprimjer, mogla odraziti onda kad se predsjedavajući nadglednik savjetuje s ostalim starješinama samo kad se radi o manjim stvarima, a sve ključne odluke donosi sam? Želi li uistinu povjeravati zadatke? Do problema bi moglo doći onda kad sluga pomoćnik vodi sastanak za službu propovijedanja i u svom raspoređivanju postavlja nerazumne zahtjeve i čak stvara pravila (1. Korinćanima 4:21; 9:18; 2. Korinćanima 10:8; 13:10; 1. Solunjanima 2:6, 7).
17. Zašto je prikladno uzeti u obzir hranu kad se razmatra zamka lakomosti?
17 Hrana je još jedno područje u kojem mnogi bivaju uhvaćeni u zamku lakomosti. Naravno, prirodno je željeti uživati u jelu i piću; Biblija s odobravanjem o tome govori (Propovjednik 5:18). Međutim, nije neuobičajeno da želja u vezi s time s vremenom poraste i prijeđe daleko iznad onoga što je u razumnoj mjeri ugodno i dovoljno. Kad to ne bi bilo područje u kojem bi Božji sluge trebali biti pažljivi, zašto bi Jehovina riječ u Izrekama 23:20 (St) rekla: “Ne druži se s vinopijama ni sa žderačima mesa”? Međutim, kako izbjegavamo tu zamku?
18. Kakvo bismo samoispitivanje s obzirom na hranu i piće mogli poduzeti?
18 Bog ne traži da njegov narod živi na nekom strogom režimu prehrane (Propovjednik 2:24, 25). No, on ne odobrava ni da hrana i piće budu prevladavajući u našim razgovorima i planovima. Mogli bismo se zapitati: ‘Postajem li često prekomjerno oduševljen dok opisujem neko jelo koje sam jeo ili planiram jesti?’ ‘Da li uvijek pričam o hrani i piću?’ Drugi pokazatelj mogao bi biti to kako reagiramo dok jedemo nešto što nismo mi pripremili ili platili, možda onda kad smo gosti u nečijem domu ili kad je hrana na raspolaganju na kršćanskom skupu. Može li biti da smo tada skloni jesti daleko više nego obično? Prisjetimo se kako je Ezav dozvolio da mu hrana postane neopravdano važna, na njegovu trajnu štetu (Jevrejima 12:16).
19. Kako bi lakomost mogla predstavljati problem s obzirom na spolno zadovoljstvo?
19 Pavao nam pruža uvid u jednu drugu zamku: “Bludnost i svaka nečistoća ili lakomost neka se i ne spominje među vama, kao što se pristoji svetima” (Efežanima 4:17-19; 5:3, Za). Zaista, može se razviti lakomost za spolnim zadovoljstvom. Taj užitak, naravno, ima svoj odgovarajući izraz unutar granica braka. Bliska naklonost koja je povezana s tim zadovoljstvom igra ulogu u pomaganju mužu i ženi da ostanu odani jedno drugome kroz mnoge godine braka. No, malo će ljudi poreći da je današnji svijet ekstremni naglasak stavio na seks, prikazujući kao normalno ono što je zapravo odraz lakomosti koju je Pavao spomenuo. Takvo pogrešno gledište o spolnom zadovoljstvu naročito lako usvajaju oni koji se izlažu nemoralu i golotinji uobičajenim danas u mnogim filmovima, videofilmovima i časopisima, kao i na mjestima za zabavu.
20. Kako kršćani pokazuju da su budni s obzirom na opasnost od lakomosti u spolnim pitanjima?
20 Izvještaj o Davidovom grijehu s Betsabejom pokazuje da netko od Božjih slugu može biti uhvaćen u zamku spolne lakomosti. Iako je David bio slobodan radovati se tom zadovoljstvu u svom vlastitom braku, dopustio je da nedozvoljena spolna želja uzraste. Zapazivši kako je privlačna Urijina žena, slobodno je dao maha razmišljanju o tome da s njom ostvari nedozvoljeno zadovoljstvo — i u skladu s tim razmišljanjem je i postupio (2. Samuelova 11:2-4; Jakov 1:14, 15). Zasigurno se moramo kloniti tog oblika lakomosti. Čak je prikladno i unutar braka kloniti se lakomosti. To bi uključivalo odbacivanje ekstremnih spolnih postupaka. Suprug koji je odlučan na tom području odbacivati lakomost bit će istinski zainteresiran za svoju suprugu, tako da svaki izbor koji naprave u pogledu planiranja obitelji neće podrazumijevati to da mu je zadovoljstvo važnije od sadašnjeg ili budućeg zdravlja njegove supruge (Filipljanima 2:4).
I dalje budi odlučan izbjegavati lakomost
21. Zašto nas naše razmatranje lakomosti ne bi trebalo obeshrabriti?
21 Jehova ne daje opomene ili upozorenja iz nekog nepovjerenja. On zna da mu njegovi odani sluge žele lojalno služiti, i siguran je da će velika većina nastaviti to činiti. On se o svom narodu kao cjelini može izraziti na sličan način kao kad je, govoreći Sotoni, rekao o Jobu: “Nisi li zapazio slugu moga Joba? Njemu na zemlji nema ravna. Čovjek je to neporočan i pravedan, boji se Boga i kloni zla!” (Job 1:8, St). Naš nebeski Otac pun ljubavi i povjerenja upozorava nas na opasne zamke, kao što su one koje su povezane s raznim oblicima lakomosti, jer želi da i dalje budemo neokaljani i vjerni njemu.
22. Što bismo trebali učiniti ako je naše proučavanje otkrilo neko područje osobne opasnosti ili slabosti?
22 Svatko je od nas naslijedio određenu sklonost prema lakomosti i možda smo je dalje razvili pod utjecajem zlog svijeta. Što ako za vrijeme našeg proučavanja lakomosti — s obzirom na bogatstvo, materijalne stvari, moć i autoritet, hranu ili spolno zadovoljstvo — uočiš neko područje slabosti? Tada uzmi k srcu Isusov savjet: “Ako te ruka tvoja sablažnjava, odsijeci je; bolje ti je bez ruke u život ući, nego li s obje ruke ući u pakao [“Gehenu”, NW]” (Marko 9:43). U svom stavu ili svojim interesima učini bilo koju potrebnu promjenu. Izbjegavaj smrtonosnu zamku lakomosti. Tako uz Božju pomoć možeš ‘ući u život’.
Što sam naučio?
◻ Zašto bi nas trebala zanimati zamka lakomosti?
◻ Na koje bismo načine mogli upasti u zamku lakomosti za bogatstvom?
◻ Kako bi lakomost u drugim životnim područjima mogla predstavljati istinsku opasnost?
◻ Kakav bi trebao biti naš stav prema svakoj slabosti koju imamo u odnosu na lakomost?