“Čuli smo da je Bog s vama”

 1, 2. a) Što je za naše vrijeme prorečeno u Zahariji 8:23? b) O kojem je Bogu ovdje riječ i kako je u Bibliji istaknuto njegovo osobno ime?

“IĆI ćemo s vama, jer smo čuli da je Bog s vama.” Tako će u naše vrijeme govoriti ljudi iz svih naroda, u skladu s biblijskim proročanstvom (Zaharija 8:23, NS). O kojem je Bogu riječ u ovom Zaharijinom proročanstvu? S tim u vezi nismo ostavljeni u neznanju. U ovoj razmjerno kratkoj knjizi Biblije, Božje se osobno ime pojavljuje 135 puta. Riječ je o JEHOVI!

² O svom osobnom imenu, Jehova, on je sam rekao sljedeće: “To mi je ime dovijeka, tako će me zvati od koljena do koljena” (2. Mojsijeva 3:15, ST). Koliko je važno to ime proizlazi iz činjenice da se u cjelokupnom tekstu hebrejske Biblije spominje skoro 7000 puta — mnogo češće nego titule Gospodin i Bog zajedno. I kao što je bilo prorečeno, to je ime u “posljednjim danima” sasvim naročito povezano s određenom grupom ljudi.

 3. Tko će prema Zahariji 8:20-23, a) tražiti Jehovu, b) i u zajednici s kime?

³ Prorok Zaharija je u vrijeme ponovne izgradnje Jehovina hrama u starom Jeruzalemu napisao pod nadahnućem sljedeće: “Ovako govori Jahve nad Vojskama! Još će dolaziti narodi i stanovnici mnogih gradova. Stanovnici jednoga grada ići će u drugi govoreći: Hajde da idemo moliti lice Jahvino i tražiti Jahvu nad Vojskama! Ići ću i ja! I doći će mnogi puk i moćni će narodi tražiti Jahvu nad Vojskama u Jeruzalemu i moliti lice Jahvino. Ovako govori Jahve nad Vojskama! U one će dane deset ljudi od naroda svih jezika hvatati jednog Židova za skut govoreći: Idemo s vama, jer čusmo da je s vama Bog” (Zaharija 8:20-23, ST).

 4. Zašto se to proročanstvo ne odnosi na Židovstvo ili na kršćanstvo?

⁴ Ograničeno ispunjenje tog proročanstva u vezi s ponovno izgrađenim hramom u Jeruzalemu u danima Zorobabela, ukazuje na daleko veće ispunjenje u našim danima. U vezi s kojim narodom? Sigurno ne bi bilo razumno da se oni koji “traže Jehovu” obraćaju ljudima, koji se iz praznovjerja ustručavaju izgovarati Božje ime, što rade na primjer prirodni Židovi, držeći se čvrsto svog tradicionalnog obožavanja. Također nema svrhe obratiti se kršćanstvu, koje oponaša židovski običaj izbjegavanja Božjeg imena. Niti se ljudi danas obraćaju zemaljskom Jeruzalemu da bi obožavali Jehovu. Kao što je Isus prorekao Bog je napustio svoj tadašnji templ, koji je razoren godine 70. n. e. i do danas nije više izgrađen. To je za svakog čovjeka koji logično razmišlja znak da Bog ne stoji uz nekršćanski Izrael (Matej 23:37, 38; usporedi 1. Carevima 9:8, 9).

 5. Kako možemo uz pomoć Biblije razumjeti a) koji “Jeruzalem” zastupa danas Jehovu, b) tko je ‘Židov’, o kojem je prorokovao Zaharija?

⁵ “Jeruzalem” koji danas zastupa Jehovu, opisan je u Jevrejima 12:22 kao “grad živoga Boga, nebeski Jeruzalem”. I kao što je stari Jeruzalem bio vidljivi simbol Jehovine vladavine, tako je “nebeski Jeruzalem” Božje mesijansko Kraljevstvo, u kojem je Isus Krist ustoličen za kralja na kraju vremena naroda, godine 1914. (1. Dnevnika 29:23; Luka 21:24). Ta vladavina ima ovdje na Zemlji zastupnike koji lojalno objavljuju da je ona jedina pouzdana nada za čovječanstvo. Preostali članovi “malog stada” prvi su obznanili da je Kraljevstvo uspostavljeno godine 1914. Oni su u duhovnom pogledu “Božji Izrael”, odnosno duhovni “Židovi” o kojima je prorokovao Zaharija (Luka 12:32; Galaćanima 6:16; Rimljanima 2:28, 29). Iz ljubavi prema Bogu i shvativši odgovornost da objave Jehovu kao pravog i svemogućeg Boga, oni su godine 1931. prihvatili ime Jehovini svjedoci (Izaija 43:10-12).

 6. a) Što je milijune ljudi uvjerilo s kojim je narodom danas Bog? (Razmotri zajedno jednu točku za drugom; pročitaj citate Pisma.) b) Koje su se točke najviše dojmile tebe osobno?

⁶ Budući da su ti duhovni Židovi vjerno udovoljili svojoj odgovornosti Jehovinih svjedoka, bilo je milijunima iskrenih ljudi diljem svijeta pomognuto ‘tražiti Jehovu’. Oni su razumjeli da je Jehova uistinu s tim ljudima koji nose njegovo ime. Što ih je uvjerilo u to? Mnogo toga, no prvenstveno sljedeće istaknute točke:

1. Sve vjerske nauke Jehovinih svjedoka temelje se na Bibliji — ne na samo pojedinim biblijskim tekstovima, nego na cijeloj Riječi Božjoj. Umjesto da poučavaju o stvarima koje su sami izmislili, Jehovini svjedoci odgovaraju na pitanja na temelju Biblije. Oni slave Jehovu time što puštaju da on sam govori. (Usporedi Ivan 7:16-18.)

2. Biblija izvještava da će sam Bog uzeti “jedan narod za svoje ime” (Djela apostolska 15:14). Ti će ljudi prizivati njegovo ime, trudeći se da ga objave diljem cijele Zemlje (Izaija 12:4, 5). Na cijeloj je Zemlji poznato da su Jehovini svjedoci narod, kojega se na sasvim naročiti način dovodi u vezu s Božjim osobnim imenom Jehova.

3. Jehovini svjedoci imaju obilje zasitne duhovne hrane. Ono što uče iz Biblije i učinci toga na njihov pogled na život, čine ih sretnim ljudima, za razliku od svijeta u općenitom. A to je Jehova unaprijed prorekao za svoje sluge (Izaija 65:13, 14; usporedi Matej 4:4).

4. Jehovini svjedoci koriste Riječ Božju da bi utvrdili svoje norme ponašanja, dajući se voditi njome kad donose odluke vezane uz stvari svakodnevnog života — u obitelji, na radnom mjestu, u školi, kad koriste svoje slobodno vrijeme, zatim po pitanju koje stvari treba izbjegavati, te kad odlučuju koje su to stvari vrijedne truda za kojima treba ići. Jehova je obećao da će on sam upravljati koracima onih koji tako postupaju (Priče Salamunove 3:5, 6).

5. Skupštine Jehovinih svjedoka vođene su po primjeru Božje skupštine prvog stoljeća, u kojoj su starješine služile kao primjer stadu. Bili su suradnici za Božje Kraljevstvo, a ne klasa svećenika uzdignuta iznad naroda (1. Petrova 5:2, 3; 2. Korinćanima 1:24).

6. Jehovini svjedoci se ne miješaju u političke stvari svijeta, nego izvršavaju djelo, koje pravi kršćani moraju izvršavati u skladu s Biblijom. To je propovijedanje dobre vijesti o Božjem kraljevstvu po cijeloj Zemlji za svjedočanstvo prije nego dođe kraj (Matej 24:14; usporedi Ivan 17:16; 18:36).

7. Jehovini svjedoci pokazuju pravu ljubav jedni prema drugima, što je Isus prorekao u vezi svojih pravih učenika. Boja kože, plemensko porijeklo, privredne okolnosti, nacionalnost, jezik — niti jedan od tih činilaca ne navodi nijednoga od njih da bi popreko gledao na drugoga. Unatoč ljudskoj nesavršenosti, svi su ujedinjeni u međunarodno bratstvo, za što daju svu čast Bogu (Ivan 13:35; usporedi Djela apostolska 10:34, 35).

8. Poput prvih kršćana i Jehovini svjedoci novog vremena služe Bogu unatoč progonstvu. Uzdajući se u Boga oni se ne osvećuju svojim progoniteljima. Bog je i danas sa svojim slugama, da bi ih oslobađao, što se događalo i u prošlosti (Jeremija 1:8; Izaija 54:17).

 7. a) Tko su “deset ljudi”? b) Kako pokazuju da je Jehova uistinu postao njihovim Bogom?

⁷ Ovo su samo neki od razloga zašto prorečenih “deset ljudi od naroda svih jezika” s punim povjerenjem govore ostatku nasljednika Kraljevstva: “Idemo s vama, jer čusmo da je s vama Bog” (Zaharija 8:23, ST). Biblija upotrebljava broj “deset” kao simbol potpunosti obzirom na zemaljske stvari, i tako tih “deset ljudi” predstavlja sve koji prihvaćaju pravo obožavanje u zajednici s Kristovom duhom pomazanom “braćom”. Ne samo da se druže sa članovima ostatka na njihovim sastancima, nego se i sami daju prepoznati kao obožavatelji svog Boga, Jehove. Oni mu se predaju kroz Isusa Krista, simboliziraju to krštenjem u vodi, dokazujući time da se žele “priključiti Jehovi”. Potom radosno sudjeluju u djelu koje provode njegovi Svjedoci diljem cijele Zemlje (Zaharija 2:11; Izaija 61:5, 6).

 8. a) Što je navelo kraljicu od Sabe da doputuje u Jeruzalem? b) Što je učinila nakon svog boravka i s kojim rezultatom? c) Kako možemo reći da i danas ima ljudi, njoj nalik? (Psalam 2:10-12).

⁸ Neki koji tako postupaju mogu se usporediti s kraljicom od Sabe, koja je živjela u vrijeme Salamuna, a koja je izdaleka čula o “glasu koji je u Jahvinu imenu stekao Salamun”. Ona nije nikada osobno razgovarala sa Salamunom, niti je ikada boravila u Jehovinu hramu u Jeruzalemu. Stoga je u određenoj mjeri sumnjala u istinitost svega što je čula. No, potrudila se da to ispita, krenuvši na put s devama, dugačak možda 2250 km. Tu je našla odgovore na sva svoja “zamršena pitanja”, te je uzviknula: “I doista, ni pola mi nije bilo rečeno.” Nedvojbeno je došla do zaključka da Jehova ljubi svoje obožavatelje (1. Carevima 10:1-9). Neki koji su bili ugledni u svijetu oponašali su njen primjer, a učinili su to i mnogi koji žive u jednostavnijim okolnostima. Oni vide dokaze da Jehovini svjedoci ne upravljaju pogled na ljude, nego na svog kralja Isusa Krista, većeg Salamuna. U potpunosti ih zadovoljavaju odgovori koje su dobili iz Riječi Božje, te se osjećaju navedenima suglasiti se u slavljenju Jehove. (Usporedi Luka 11:31.)

 9. a) U kom se pogledu Rahabino držanje razlikovalo od ponašanja kraljice od Sabe? b) Što je vrijedno zapaziti u događajima koji su vodili do spasenja Rahabe i članova njene obitelji? c) Čime se odlikuju oni koji su danas nalik Rahabi?

⁹ Druge možemo usporediti s Rahabom iz Jerihona, koja je samo na temelju izvještaja koje je čula bila uvjerena da je Bog Izraela “Bog gore na nebesima i dolje na Zemlji” (Jozua 2:11). Kad su Izraelski uhode došli u zemlju, izrazila im je dobrodošlicu i sakrila ih, izloživši time opasnosti vlastiti život, kako bi njih zaštitila. Svoju je vjeru dokazala djelima, stavši na stranu Jehovinog naroda (Jevrejima 11:31; Jakov 2:25). Pažljivo je slijedila uputstva dana joj u vezi njena spasenja. Rahaba je pokazala također s puno ljubavi zanimanje za svog oca i majku, te za braću i sestre, ponudivši im mogućnost da budu pošteđeni, poslušaju li zahtjeve za preživljavanje (Jozua 2:12, 13, 18, 19). Tako su ona i članovi njene obitelji ostali na životu, kad je bio uništen Jerihon i njegovi stanovnici, obožavatelji Bala (Jozua 6:22, 23). Sve to je vrlo značajno za današnje vrijeme, jer pokazuje da će Jehova poštedjeti osobe nalik Rahabi. Čime one pokazuju da su joj nalik? Time što vjeruju u Jehovu, poistovjećuju se s članovima duhovnog Izraela, strogo se drže smjernica koje primaju preko tog sredstva i ozbiljno se trude pomagati članovima svoje obitelji i ostalim rođacima da shvate koliko je mudro takvo postupanje.

10. a) Što zapravo danas privlači ljude da se povezuju s Jehovinim svjedocima, kako to proizlazi iz Zaharijina proročanstva? b) Kako možemo pokazati svojim stajalištem i svojim djelima da je naše srce uistinu ispunjeno ljubavlju prema Jehovi?

¹⁰ Ono što ljude svih naroda uistinu privlači Jehovinim svjedocima, jest naravno sam Jehova Bog. Njegova ih Riječ nagovara. Plodovi njegova duha koji se očituju u životu njegovih slugu, djeluju privlačno na njih. I dok sve bolje upoznaju njegova svojstva i način na koji on postupa s čovječanstvom, oni čeznu za vremenom kad će Božje ime biti opravdano i oslobođeno od sramote koju mu nanose sotona i ljudi bez vjere. A oni sami sređuju svoje stvari na način koji se dopada njihovu Stvoritelju, nastojeći navesti i druge da ga slave (1. Petrova 2:12). Cijelim se srcem mole ono što je Isus naučio svoje učenike: “Oče naš, koji jesi na nebesima, neka se sveti ime tvoje. Neka dođe Kraljevstvo tvoje. Neka bude volja tvoja, kako je na nebu tako i na Zemlji” (Matej 6:9, 10, NS). U suglasnosti sa svojom molitvom, doprinose svetu službu Jehovi u punom jedinstvu s onima koji nedvojbeno daju spoznati da su “narod za njegovo ime”.