Glazba — divan Božji dar

GLAZBA može snažno utjecati na naše raspoloženje. Može nas umiriti, duboko dirnuti ili razvedriti. Njome možemo izraziti svoju radost i tugu. Kroz čitavu povijest glazba je postojala u svim kulturama svijeta. Ona duboko utječe na naš um i srce. Glazba je uistinu divan Božji dar (1. Mojsijeva 4:21).

S glazbom ste se vjerojatno susreli još kao malo dijete. Možda vas je majka uspavljivala pjevajući vam uspavanke. U tinejdžerskim godinama možda ste zavoljeli neku vrstu glazbe koja vas je dirala u srce. Mnogi odrasli vole slušati ugodnu glazbu za vrijeme vožnje ili kad na kraju napornog dana dođu kući.

Iz stihova nekih pjesama može se puno toga naučiti o kulturi ili povijesti neke zemlje. Stari Izraelci imali su pjesme koje su pjevali u znak sjećanja na neke znamenite događaje (2. Mojsijeva 15:1-21; Suci 5:1-31). Prorok Mojsije spjevao je pjesmu u kojoj je ispričao povijest svog naroda i gorljivo ga potaknuo da ostane vjeran Bogu (5. Mojsijeva 32:1-43). Takve su pjesme nesumnjivo bile izvrsna pomoć u pamćenju.

Možda mislite: ‘Nemam dara za glazbu.’ No čak i ako ne znate svirati nijedan instrument, možete koristiti svoj glas. To je divan prirodni instrument koji gotovo svatko može koristiti, bilo uz pratnju drugih instrumenata ili bez nje. Trebate samo otvoriti usta i zapjevati. No nemojte se puno uzrujavati ako drugi ne budu oduševljeni vašim pjevanjem. Budete li marljivo vježbali, vjerojatno ćete sve bolje pjevati.

“Glas je izravno povezan s našim najdubljim emocijama i pomoću njega ih najbolje možemo izraziti”, piše u španjolskom izdanju časopisa Psychologies. “[Pjevanje] je uzbudljivo”, kaže sopranistica Ainhoa Arteta. “Svakome tko želi pjevati preporučujem da to čini slobodno i spontano.”

Budući da glazba može snažno utjecati na srce, trebamo paziti na to kakvu glazbu slušamo. Naprimjer, lijepa melodija može nam odvratiti pažnju od ružnih stihova koji opravdavaju ili čak veličaju mržnju, nemoral ili nasilje — nešto što nitko tko želi ugoditi Bogu ne bi smatrao lijepim ni ugodnim (Efežanima 4:17-19; 5:3, 4). “Više od svega što se čuva, čuvaj srce svoje, jer iz njega izvire život”, kaže Božja Riječ (Mudre izreke 4:23). Stoga je itekako važno kakvu glazbu slušamo.a

“Jedan od razloga zbog kojih glazba postoji u gotovo svim kulturama jest to što ona liječi i duh i tijelo”, piše u knjizi Principles and Practice of Stress Management (Teorija i praksa borbe protiv stresa). Kad pjevamo, piše časopis Psychologies, cijelo naše tijelo prenosi zvuk i vibrira. Te blage vibracije pomažu tijelu da se opusti, a to može dovesti do ublažavanja boli.

Stoga neki liječnici preporučuju pacijentima koji su jako izloženi stresu da slušaju umirujuću glazbu jer ih ona može opustiti i oraspoložiti. Neke bolnice čak puštaju glazbu na odjelima za intenzivnu njegu. Nedonoščad i pacijenti na kojima se vrše određeni kirurški zahvati često povoljno reagiraju na ugodnu glazbu. Istraživanja pokazuju da slušanje lagane glazbe “znatno umanjuje razinu hormona stresa tijekom operacije”, piše u knjizi Principles and Practice of Stress Management.

Osim toga, glazba može koristiti i trudnicama jer smanjuje napetost te im pomaže da lakše podnesu trudove i sam porođaj. Zubari ponekad u svojim ordinacijama puštaju laganu glazbu kako bi se napeti pacijenti lakše opustili. No glazba ima i jednu daleko uzvišeniju svrhu. Ona nam omogućava da produbimo svoj odnos s Bogom.

Jeste li znali da je otprilike desetina Biblije napisana u stihovima? Neki od najljepših stihova mogu se naći u Psalmima, Pjesmi nad pjesmama i Tužaljkama. U Bibliji se otprilike tristo puta spominju pjesme i one su u većini slučajeva povezane s obožavanjem Boga. “Jehova je snaga moja. (...) Pjesmom ću ga hvaliti”, napisao je izraelski kralj David, koji je imao dara za sviranje i skladanje pjesama (Psalam 28:7).

David se pobrinuo da 4 000 muškaraca iz Levijevog plemena služe kao svirači i pjevači u Božjem hramu u Jeruzalemu. Među njima je bilo 288 Levita koji su bili “uvježbani i vješti u pjevanju pjesama u čast Jehovi” (1. Ljetopisa 23:4, 5; 25:7). Zacijelo su marljivo i često vježbali pjevanje. Ustvari, glazba je imala tako važnu ulogu u obožavanju Boga da su pjevači bili oslobođeni drugih dužnosti u hramu kako bi se mogli što više posvetiti pjevanju (1. Ljetopisa 9:33).

U noći prije svoje smrti Isus je sa svojim apostolima pjevao hvalospjeve Bogu. To su vjerojatno bili psalmi 113 do 118, koji se zovu Halel. U Isusovo vrijeme ti su se psalmi pjevali prilikom proslave Pashe (Matej 26:26-30). Naziv Halel ukazuje na ponavljanje uzvika “Halelujah” (danas poznatiji u obliku “Aleluja”), što znači “slavite Jaha!” “Jah” je skraćeni, pjesnički oblik imena Jehova. To je ime Svevišnjeg Boga (Psalam 83:18).

Kršćani su također pjevali hvalospjeve Bogu. U knjizi The History of Music (Povijest glazbe) o tome piše: “Kod prvih kršćana pjevanje je bilo uobičajeno kako u javnom tako i u privatnom bogoštovlju. Židovskim obraćenicima to nije bilo ništa novo jer su prije imali običaj pjevati u sinagogama (...). Osim što je preuzela pjevanje hebrejskih psalama, (...) nova je vjera neprestano težila skladanju novih hvalospjeva.” U današnje vrijeme Jehovini svjedoci također s užitkom pjevaju pjesme kojima hvale svog Boga, kako privatno tako i na svojim kršćanskim sastancima.

Budući da putem glazbe možemo izraziti tako mnogo svojih osjećaja i da ona tako snažno utječe na naše srce, um i tijelo, trebali bismo duboko cijeniti taj “savršeni poklon” koji smo dobili od Boga (Jakov 1:17). Stoga uživajmo u njemu često, ali i na primjeren način!