Živjeti u skladu s vjerom u Božja obećanja
“Ja [sam] Bog, i nema drugoga Boga, i niko nije kao ja, koji od početka javljam kraj i iz daleka što još nije bilo” (IZAIJA 46:9, 10).
1, 2. Koja su neka od različitih gledišta o tome koliko Bog sudjeluje u zbivanjima na Zemlji?
U KOLIKOJ mjeri Bog sudjeluje u zbivanjima na Zemlji? Mišljenja se razlikuju. Jedno od gledišta je da on nema nikakvog utjecaja. Učinivši tijekom stvaranja sve što je bilo potrebno da stvari krenu svojim tokom, on više ili ne želi ili ne može djelovati u našu korist. S tog je stajališta Bog poput oca koji posjedne svog sina na novi bicikl, pomogne mu da uspostavi ravnotežu i zatim ga odgurne da bi krenuo niz cestu. Nakon toga, otac odlazi. Dječak je prepušten sam sebi; možda će pasti, a možda i neće. Što god da se desi, otac više nema kontrolu nad time.
2 Drugo gledište je da Bog aktivno upravlja svakim područjem našeg života i da izravno sudjeluje u svemu što se događa s njegovim djelima stvaranja. Međutim, ako je to istina, neki bi mogli zaključiti da Bog ne uzrokuje samo dobre stvari nego i zločin i nevolje koje pogađaju čovječanstvo. Ako saznamo istinu o Božjem načinu postupanja, to će nam pomoći da znamo što da očekujemo od njega. Osim toga, to će utvrditi našu vjeru u sigurno ispunjenje njegovih obećanja (Jevrejima 11:1).
3. (a) Kako znamo da je Jehova Bog nauma? (b) Zašto se za Jehovu kaže da ‘smišlja’, ili oblikuje, svoj naum?
3 Što se tiče pitanja Božjeg udjela u zbivanjima među ljudima, osnovna stvar koju treba uzeti u obzir je činjenica da je Jehova Bog nauma. Samo njegovo ime ukazuje na to. “Jehova” znači “on prouzročuje da postaje”. Progresivnim djelovanjem Jehova prouzročuje da on sam postane Ispunjavatelj svih svojih obećanja. Zato se za Jehovu kaže da ‘smišlja’, ili oblikuje, svoj naum s obzirom na buduće događaje ili postupke (2. Carevima 19:25, St; Izaija 46:11). Ti izrazi dolaze od hebrejske riječi yatsár, koja je srodna s riječju koja znači “lončar” (Jeremija 18:4). Baš kao što vješti lončar može hrpu gline oblikovati u prekrasnu vazu, Jehova može oblikovati događaje, ili upravljati njima, kako bi ostvario svoju volju (Efežanima 1:11).
4. Kako je Bog pripremio Zemlju da bi na njoj mogli živjeti ljudi?
4 Naprimjer, Bog je naumio da Zemlja bude mjesto iznimne ljepote, nastanjena savršenim, poslušnim ljudima (Izaija 45:18). Puno prije nego što je stvorio prvog muškarca i ženu, Jehova je s ljubavlju za njih učinio određene pripreme. Uvodna poglavlja Prve Mojsijeve opisuju kako je Jehova načinio dan i noć te kopno i more. Zatim je stvorio vegetaciju i životinjski svijet. Ovo pripremanje Zemlje za stanovanje ljudi trajalo je mnogo tisuća godina. Projekt je bio uspješno proveden. Prvi muškarac i žena svoj su život započeli u Edenu, prekrasnom raju koji je imao sve što im je bilo potrebno da bi se radovali životu (1. Mojsijeva 1:31). Prema tome, Jehova je izravno sudjelovao u zbivanjima na Zemlji, postepeno oblikujući svoja djela da bi ostvario svoj uzvišeni naum. Je li širenjem ljudske obitelji došlo do promjene u tom pogledu?
Jehova ograničava svoju vezu s ljudima
5, 6. Zašto Bog ograničava svoju vezu s ljudima?
5 Premda ima za to potrebnu moć, Jehova ne određuje niti kontrolira sva pojedina zbivanja među ljudima. Postoje razlozi za to. Jedan od razloga je to što su ljudi stvoreni na Božju sliku i imaju slobodnu volju. Jehova nas ne prisiljava da izvršavamo njegove zapovijedi; niti smo mi marionete u njegovim rukama (5. Mojsijeva 30:19, 20; Jozua 24:15). Iako nas smatra odgovornima za naše postupke, Bog nam je s ljubavlju pružio znatnu slobodu da izaberemo što ćemo učiniti sa svojim životom (Rimljanima 14:12; Jevrejima 4:13).
6 Drugi razlog zašto Bog ne upravlja svime što se događa povezan je sa spornim pitanjem koje je Sotona potaknuo u Edenu. Sotona je osporio Božju suverenost. Ponudio je Evi nešto što joj je izgledalo kao prilika za neovisnost — i tu su ponudu ona, a kasnije i njezin muž Adam prihvatili (1. Mojsijeva 3:1-6). Zbog toga je Bog dopustio ljudima da tijekom određenog vremenskog perioda sami vladaju nad sobom kako bi se dokazalo je li Sotonin izazov bio opravdan. Stoga se za neispravne postupke ljudi u današnje vrijeme ne može kriviti Boga. Mojsije je govoreći o buntovnom narodu napisao: “Oni su sa svoje strane pogubno djelovali; nisu [Božja] djeca, greška je njihova” (5. Mojsijeva 32:5, NW).
7. Što je Jehovin naum sa Zemljom i čovječanstvom?
7 Međutim, iako je dopustio slobodu izbora i isprobavanje neovisnih vladavina, Jehova nije posve dignuo ruke od zbivanja na Zemlji, čime bi nama ostavio slab temelj za nadu da će ispuniti svoja obećanja. Iako su se Adam i Eva pobunili protiv Božje suverenosti, Jehova nije promijenio svoj ljubavlju potaknut naum sa Zemljom i čovječanstvom. On će sigurno Zemlju pretvoriti u raj nastanjen savršenim, poslušnim i sretnim ljudima (Luka 23:42, 43). Biblijski izvještaj od Prve Mojsijeve do Otkrivenja opisuje kako je Jehova progresivno radio na ostvarivanju tog cilja.
Bog poduzima korake da bi ostvario svoju volju
8. Što je sve bilo potrebno da bi Izraelci došli u Obećanu zemlju?
8 Bog je u svom postupanju s izraelskom nacijom pokazao da će ostvariti svoj naum. Naprimjer, Jehova je zajamčio Mojsiju da će izbaviti Izraelce iz Egipta i odvesti ih u Obećanu zemlju, zemlju gdje teče med i mlijeko (2. Mojsijeva 3:8). Bila je to vrlo značajna i ohrabrujuća objava. Da bi se to ostvarilo, trebalo je Izraelce — kojih je zajedno s onima koji su im se pridružili bilo oko tri milijuna — osloboditi od moćne nacije koja se snažno protivila njihovom odlasku (2. Mojsijeva 3:19). Zemlja u koju su trebali otići bila je nastanjena moćnim nacijama koje su se snažno opirale njihovom dolasku (5. Mojsijeva 7:1). Između je bila pustoš u kojoj je Izraelcima bila potrebna hrana i voda. Takva je situacija Jehovi pružila priliku da pokaže svoju vrhovnu vlast i Božanstvo (3. Mojsijeva 25:38).
9, 10. (a) Zašto je Jozua mogao posvjedočiti da su Božja obećanja pouzdana? (b) Koliko je važno imati pouzdanja u to da Bog može nagraditi one koji su mu vjerni?
9 Bog je izveo Izraelce iz Egipta, učinivši niz moćnih djela. Najprije je egipatskoj naciji nanio deset razornih nevolja. Potom je razdvojio Crveno more, omogućujući Izraelcima da pobjegnu, dok je egipatska vojska u potjeri za njima poginula (Psalam 78:12, 13, 43-51). Nakon toga, brinuo se za Izraelce tijekom 40 godina koje su proveli u pustoši tako što ih je hranio manom, opskrbljivao vodom i čak se pobrinuo da im se odjeća ne izdere i da im noge ne otiču (5. Mojsijeva 8:3, 4). Nakon što su Izraelci ušli u Obećanu zemlju, Jehova ih je poveo u pobjedu nad njihovim neprijateljima. Jozua, koji je snažno vjerovao u Jehovina obećanja, bio je očevidac svih tih događaja. Zato je s pouzdanjem mogao starješinama svog vremena reći: “Poznajte (...) svijem srcem svojim i svom dušom svojom da nije izostalo ništa od svega dobra što vam je obrekao Gospodin Bog vaš, sve vam se navršilo” (Jozua 23:14).
10 Poput Jozue u drevno doba, današnji kršćani imaju potpuno pouzdanje u to da je Bog spreman i da može djelovati u korist onih koji mu služe. To je uvjerenje presudno važan dio naše vjere. Apostol Pavao je napisao: “Bez vjere mu je nemoguće ugoditi, jer onaj tko pristupa Bogu mora vjerovati da on (...) nagrađuje one koji ga usrdno traže” (Jevrejima 11:6, NW).
Bog predviđa budućnost
11. Koji faktori pokazuju da Bog može ispuniti svoja obećanja?
11 Dosad smo vidjeli da Bog, premda dozvoljava slobodnu volju i neovisno vladanje ljudi, posjeduje potrebnu moć, a i spreman je djelovati da bi ostvario svoj naum. Međutim, tu je još jedan faktor koji osnažuje činjenicu da će se Božja obećanja sigurno ispuniti. Jehova može predvidjeti budućnost (Izaija 42:9). Bog je preko svog proroka rekao: “Pamtite što je bilo od starine; jer sam ja Bog, i nema drugoga Boga, i niko nije kao ja, koji od početka javljam kraj i iz daleka što još nije bilo; koji kažem: namjera moja stoji i učiniću sve što mi je volja” (Izaija 46:9, 10). Iskusni zemljoradnik zna kada i gdje treba posijati sjeme, no još uvijek je donekle neizvjesno što će kasnije biti s njim. Međutim, ‘Car vječni’ točno zna precizno predvidjeti kada i gdje treba nešto poduzeti da bi ostvario svoj naum (1. Timoteju 1:17).
12. Kako je Jehova u vrijeme Noe pokazao svoju sposobnost predviđanja?
12 Razmotri kako je Bog pokazao svoju sposobnost predviđanja u vrijeme Noe. Budući da je Zemlja u velikim razmjerima bila ispunjena zloćom, Bog je odlučio neposlušnim ljudima stati na kraj. Odredio je vrijeme kada će to učiniti, za 120 godina (1. Mojsijeva 6:3). Prilikom određivanja koliko će točno taj period trajati, Jehova nije uzeo u obzir samo uništenje zlih ljudi, jer je to mogao bilo kada učiniti. Jehovin je vremenski raspored predviđao i spašavanje pravednih. (Usporedi 1. Mojsijevu 5:29.) Bog je u svojoj mudrosti unaprijed znao kada treba dodijeliti izvršavanje zadatka koji će voditi do tog cilja. Pružio je Noi dovoljno detaljne informacije. Noa je trebao izgraditi arku “za spasenje doma svojega”, a zli su trebali biti uništeni u sveopćem potopu (Jevrejima 11:7; 1. Mojsijeva 6:13, 14, 18, 19).
Ogroman građevinski projekt
13, 14. Zašto je izgradnja arke bila zahtjevan zadatak?
13 Razmotri kako je to zaduženje izgledalo iz Noine perspektive. Noa je bio Božji sluga i znao je da Jehova može uništiti bezbožne ljude. No prije toga trebalo je izvršiti jedan zadatak — zadatak koji je zahtijevao vjeru. Izgradnja arke bila je ogroman projekt. Bog je precizno naveo njezine dimenzije. Arka je trebala bila veća od nekih današnjih sportskih igrališta i visoka poput peterokatnice (1. Mojsijeva 6:15). Graditelji su bili neiskusni i bilo ih je malo. Nisu imali danas dostupan tehnički usavršen alat i opremu. Povrh toga, budući da Noa nije imao Jehovinu sposobnost predviđanja budućnosti, on nije mogao znati kakve će se sve situacije tijekom godina pojaviti, a koje bi mogle ili koristiti ili biti prepreka tom građevinskom projektu. Noa je vjerojatno duboko razmišljao o mnogim pitanjima. Kako će nakupiti građevni materijal? Kako će skupiti životinje? Kakva će hrana biti potrebna i u kojoj količini? Kada će točno doći prorečeni potop?
14 Zatim su tu bile i društvene prilike. Zla je bilo napretek. Snažni Nefili — hibridni potomci zlih anđela i žena — napunili su Zemlju nasiljem (1. Mojsijeva 6:1-4, 13). Osim toga, gradnja arke nije bila projekt koji bi se mogao obavljati u tajnosti. Ljudi su se pitali što to Noa radi i on im je rekao (2. Petrova 2:5). Je li se moglo očekivati da će naići na njihovo odobravanje? Ne baš! Nekoliko godina ranije vjerni je Enoh objavljivao uništenje zlih ljudi. Njegova je poruka bila toliko omražena da ga je Bog ‘uzeo’, odnosno skratio njegov život, očito zato da ga Njegovi neprijatelji ne bi ubili (1. Mojsijeva 5:24; Jevrejima 11:5; Juda 14, 15). Noa ne samo da je trebao objavljivati jednako omraženu poruku već je istovremeno trebao i graditi arku. Dok se arka gradila, služila je kao snažan podsjetnik na Noinu vjernost koju je pokazivao iako okružen svojim zlim suvremenicima!
15. Zašto je Noa imao pouzdanja u to da će moći izvršiti svoj zadatak?
15 Noa je znao da Svemogući Bog podupire i blagoslivlja taj projekt. Nije li mu sam Jehova dodijelio taj zadatak? Jehova je zajamčio Noi da će on i njegova obitelj ući u dovršenu arku i sačuvati svoj život u sveopćem potopu. Bog je čak sklopio s njim svečani savez kako bi naglasio pouzdanost toga (1. Mojsijeva 6:18, 19). Noa je vjerojatno uviđao da je Jehova predvidio i dobro procijenio sve što je bilo povezano s tim zadatkom prije nego što mu ga je dodijelio. Štoviše, Noa je znao da mu Jehova može priskočiti u pomoć kada to bude potrebno. Zato je Nou vjera potaknula na djelovanje. Kao i njegov potomak Abraham, Noa je bio “potpuno uvjeren da [Bog] može i učiniti ono što je obećao” (Rimljanima 4:21, NW).
16. Na koji je način Noina vjera jačala dok je napredovala izgradnja arke?
16 Kako su prolazile godine i kako je arka dobivala svoj oblik, Noina je vjera bivala sve jača. Problemi oko organiziranja i same izgradnje bili su riješeni. Kušnje su bile prebrođene. Nikakvo protivljenje nije moglo prekinuti posao. Noina je obitelj osjetila Jehovinu podršku i zaštitu. Budući da je Noa usprkos svemu išao naprijed, ‘prokušanost njegove vjere razvila je ustrajnost’ (Jakov 1:2-4, NW). Arka je na koncu bila dovršena, došao je potop, a Noa i njegova obitelj preživjeli su. Noa je doživio ispunjenje Božjih obećanja, kao i kasnije Jozua. Noina je vjera bila nagrađena.
Jehova podupire djelo
17. U kojim je pogledima naše vrijeme slično Noinom?
17 Isus je prorekao da će naše vrijeme biti slično Noinom. Bog je ponovno odlučio uništiti zle ljude i odredio je vrijeme kada će se to zbiti (Matej 24:36-39). Ujedno je učinio potrebne pripreme kako bi pravednima omogućio spasenje. Dok je Noa trebao graditi arku, današnji Božji sluge trebaju objavljivati Jehovine naume, poučavati o njegovoj Riječi i činiti učenike (Matej 28:19).
18, 19. Kako znamo da propovijedanje dobre vijesti ima Jehovinu podršku?
18 Da Jehova nije bio uz Nou i pružao mu pomoć i podršku, arka ne bi bila izgrađena. (Usporedi Psalam 127:1.) Jednako tako, bez Jehovine podrške pravo kršćanstvo, po svoj prilici, ne bi ni opstalo, a kamoli napredovalo. To je uvidio i Gamalijel, ugledni farizej i učitelj Zakona iz prvog stoljeća. Kada su članovi Sanhedrina, židovskog suda, htjeli pogubiti apostole, on ih je upozorio: “Prodjite se ovijeh ljudi i ostavite ih; jer ako bude od ljudi ovaj savjet ili ovo djelo, pokvariće se; ako li je od Boga, ne možete ga pokvariti” (Djela apostolska 5:38, 39).
19 Uspjeh koji je postiglo djelo propovijedanja, kako u prvom stoljeću tako i danas, dokaz je da se ne radi o ljudskom, nego o Božjem djelu. Sljedeći će članak razmatrati neke od radosnih okolnosti i događaja koji su doprinijeli tome da to djelo postigne takav uspjeh i u tako velikim razmjerima.
Nikada nemoj odustati!
20. Tko nam pruža podršku dok propovijedamo dobru vijest?
20 Premda živimo u ‘kritičnim vremenima s kojima se teško izlazi na kraj’, možemo biti sigurni da Jehova sve ima pod kontrolom. On pomaže i pruža podršku pripadnicima svog naroda dok rade na dovršavanju propovijedanja dobre vijesti prije nego što dođe vrijeme koje je on odredio za kraj ovog zlog sustava stvari (2. Timoteju 3:1, NW; Matej 24:14). Jehova nas poziva da budemo njegovi “suradnici” (1. Korinćanima 3:9, NW). Osim toga, imamo jamstvo da je Krist Isus s nama u izvršavanju tog djela te da se možemo osloniti na pomoć i vodstvo anđelâ (Matej 28:20; Otkrivenje 14:6).
21. Od kojeg uvjerenja ne smijemo nikada odustati?
21 Noa i njegova obitelj iskazivali su vjeru u Jehovina obećanja i zahvaljujući tome bili su spašeni tijekom potopa. Oni koji u današnje vrijeme na sličan način iskazuju vjeru bit će spašeni u predstojećoj ‘velikoj nevolji’ (Otkrivenje 7:14). Živimo u doista uzbudljivo vrijeme. Pred nama su izuzetno značajni događaji! Bog će uskoro stupiti u akciju kako bi uspostavio veličanstveno novo nebo i novu zemlju u kojima će prebivati pravednost (2. Petrova 3:13). Nikada, nikada nemoj odustati od svog uvjerenja da Bog sve što kaže može i učiniti (Rimljanima 4:21).
Za ponavljanje
◻ Zašto Jehova ne kontrolira sva pojedina zbivanja među ljudima?
◻ Kako je iz onoga što je Jehova učinio za Izraelce vidljivo da on može ostvariti svoj naum?
◻ Kako se u Noino vrijeme očitovala Jehovina sposobnost predviđanja budućnosti?
◻ Kakvo pouzdanje u Božja obećanja možemo imati?