Jeruzalem koji je dosljedan svom imenu
“Veselite se do vijeka radi onoga što ću ja stvoriti; jer gle, ja ću stvoriti Jeruzalem da bude veselje” (IZAIJA 65:18).
1. Kakav je stav imao Ezdra prema Božjem izabranom gradu?
KAO revni istraživač Božje Riječi, židovski svećenik Ezdra smatrao je dragocjenom ulogu koju je Jeruzalem nekada imao u čistom obožavanju Jehove (5. Mojsijeva 12:5; Ezdra 7:27). Njegova ljubav prema Božjem gradu vidljiva je iz dijelova Biblije koje je on bio nadahnut napisati — Prve i Druge dnevnika i Ezdrine knjige. U tim se povijesnim izvještajima ime Jeruzalem pojavljuje gotovo četvrtinu od preko 800 puta koliko se pojavljuje u čitavoj Bibliji.
2. Koji proročanski smisao možemo vidjeti u značenju imena Jeruzalem?
2 U biblijskom hebrejskom, može se razumjeti da je riječ “Jeruzalem” u jednom gramatičkom obliku koji postoji u hebrejskom jeziku, a naziva se dual. Dual se vrlo često koristi za pojmove koji dolaze u paru, kao što su oči, uši, ruke i noge. Ime Jeruzalem u tom dvojnom obliku može se shvatiti kao proricanje mira koji će Božji narod doživjeti u dvostrukom smislu — duhovnom i doslovnom. Biblija ne otkriva je li Ezdra u potpunosti to razumio. No, on je kao svećenik davao sve od sebe kako bi pomogao Židovima da uživaju mir s Bogom. I on se sasvim sigurno jako trudio kako bi okolnosti u Jeruzalemu bile u skladu sa značenjem imena tog grada koje glasi “posjed [ili temelj] dvostrukog mira” (Ezdra 7:6).
3. Koliko godina prolazi prije nego što nas se ponovno izvještava o djelovanju Ezdre, i u kakvim ga okolnostima nalazimo?
3 Biblija ne pruža informacije o tome gdje se Ezdra nalazio tijekom 12 godina koliko je prošlo između njegovog posjeta Jeruzalemu i Nehemijinog dolaska u taj grad. Jadno duhovno stanje nacije tijekom tog vremena navodi na zaključak da je Ezdra bio odsutan. No, Ezdru ponovno nalazimo kako služi kao vjerni svećenik u Jeruzalemu odmah nakon što je gradski zid bio ponovno izgrađen.
Divan dan okupljanja
4. Po čemu je bio značajan prvi dan izraelskog sedmog mjeseca?
4 Jeruzalemski zid bio je dovršen upravo na vrijeme prije važnog prazničnog mjeseca tišrija, sedmog mjeseca prema izraelskom vjerskom kalendaru. Prvi dan tišrija bio je poseban praznik koji je padao na mlađak, a nazivao se Praznik oglašavanja truba. Na taj su dan svećenici trubili u trube dok su se prinosile žrtve Jehovi (4. Mojsijeva 10:10; 29:1). Taj je dan Izraelcima služio kao priprema za godišnji Dan pomirenja koji se održavao 10. tišrija i za radostan Praznik berbe koji se održavao od 15. do 21. dana istog mjeseca.
5. (a) Kako su Ezdra i Nehemija dobro iskoristili ‘prvi dan sedmog mjeseca’? (b) Zašto su Izraelci plakali?
5 “Prvoga dana sedmoga mjeseca” okupio se “sav narod”, a vjerojatno su ga na to ohrabrili Nehemija i Ezdra. Bili su tu muškarci, žene i “svi koji mogahu razumjeti”. Dakle, prisustvovala su i mala djeca i pažljivo su slušala dok je Ezdra stajao na podiju i čitao Zakon “od jutra do podne” (Nehemija 8:1-4). Leviti su u pravilnim razmacima pomagali narodu da razumije ono što se čita. To je Izraelce dirnulo do suza budući da su uvidjeli koliko su oni i njihovi preci promašili u pogledu poslušnosti Božjem zakonu (Nehemija 8:5-9).
6, 7. Što mogu kršćani naučiti iz onoga što je Nehemija učinio kako bi Židove odvratio od plakanja?
6 No to nije bilo vrijeme za žalosno plakanje. Bio je praznik i narod je upravo završio obnovu jeruzalemskog zida. Stoga im je Nehemija pomogao da steknu ispravan stav, govoreći: “Idite i jedite pretilo i pijte slatko i šaljite dijelove onima koji nemaju ništa zgotovljeno, jer je ovaj dan svet Gospodinu našemu. Za to ne budite žalosni, jer je radost Gospodinova vaša sila.” Poslušavši ga, “otide sav narod da jede i pije i da šalje dijelove, i veseliše se veoma što razumješe riječi koje im se kazaše” (Nehemija 8:10-12).
7 Božji narod u današnje vrijeme može mnogo naučiti iz ovog izvještaja. Oni koji imaju prednost sudjelovati u programu na sastancima i kongresima trebaju zadržati na umu gore navedeni primjer. Osim korektivnih savjeta koje je ponekad neophodno pružiti, u takvim se prigodama naglašavaju koristi i blagoslovi koji proizlaze iz udovoljavanja Božjim zahtjevima. Izražavaju se pohvale zbog vrsnih djela koja se čine i pruža se ohrabrenje za ustrajnost. Pripadnici Božjeg naroda s takvih okupljanja trebaju otići s radošću u srcu zbog toga što su primili izgrađujuću poduku iz Božje Riječi (Jevrejima 10:24, 25).
Još jedno radosno okupljanje
8, 9. Koji se poseban sastanak održao drugog dana sedmog mjeseca, i kako se to odrazilo na Božji narod?
8 Drugog dana tog posebnog mjeseca “skupiše se glavari domova otačkih iz svega naroda, svećenici i Leviti, k Ezdri književniku da uče što zakon govori” (Nehemija 8:13). Ezdra je bio osposobljen da vodi ovaj sastanak budući da je “upravio srce svoje da istražuje zakon Gospodinov i da ga izvršuje i da uči Izraela uredbama i zakonima” (Ezdra 7:10). Na tom su sastanku nesumnjivo bila istaknuta područja na kojima su se pripadnici Božjeg naroda trebali još temeljitije pridržavati saveza Zakona. Ono čemu je trebalo odmah pokloniti pažnju bile su odgovarajuće pripreme za proslavu predstojećeg Praznika sjenica.
9 Taj je sedmodnevni praznik proslavljen kako treba i sav je narod boravio u privremenim nastambama načinjenima od granja i lišća različitog drveća. Te su sjenice ljudi podigli na ravnim krovovima svojih kuća, u svojim dvorištima, u hramskim dvorištima i na trgovima u Jeruzalemu (Nehemija 8:15, 16). Kakve li divne prilike da se okupi narod i da mu se čita iz Božjeg zakona! (Usporedi 5. Mojsijevu 31:10-13.) To se činilo svakog dana, “od prvoga dana do pošljednjega” dana praznika, što je izazvalo “veselje veoma veliko” među Božjim narodom (Nehemija 8:17, 18).
Ne smijemo zanemarivati Božji dom
10. Zašto je 24. dana sedmog mjeseca organizirano posebno okupljanje?
10 Postoji prikladno vrijeme i mjesto za ispravljanje ozbiljnih nedostataka među Božjim narodom. Ezdra i Nehemija su, očito zaključivši da je tada došlo vrijeme za to, 24. dana mjeseca tišrija organizirali dan posta. Ponovno se čitao Božji zakon i narod je ispovijedao svoje grijehe. Potom su se Leviti osvrnuli na to kako je Bog milosrdno postupao sa svojim svojeglavim narodom, uputili su prekrasne izraze hvale Jehovi i sklopili “tvrd zavjet” koji je bio potvrđen pečatom kneževa, Levita i svećenika (Nehemija 9:1-38).
11. Na kakav su se “tvrd zavjet” obavezali Židovi?
11 Narod se zajednički zakleo da će se pridržavati tog ‘tvrdog zavjeta’ u pismenom obliku. Rekao je da će ‘hoditi po Božjem zakonu’. I pristao je na to da neće sklapati bračne veze s “narodima zemaljskim” (Nehemija 10:28-30). Povrh toga, Židovi su se obavezali da će držati sabat, davati godišnje novčane priloge za podupiranje pravog obožavanja, pribavljati drva za žrtveni oltar, prinositi prvorođence od svojih ovaca i stoke za žrtve i donositi prvine svoje zemlje u blagovaonice hrama. Sasvim očito, bili su odlučni ‘ne ostavljati [“zanemarivati”, NW] dom Boga svojega’ (Nehemija 10:32-39).
12. Što je sve potrebno činiti ako se ne želi zanemarivati Božji dom u današnje vrijeme?
12 Današnji pripadnici Jehovinog naroda moraju biti pažljivi kako ne bi zanemarivali svoju prednost da mogu ‘prinositi svetu službu’ u dvorištima Jehovinog velikog duhovnog hrama (Otkrivenje 7:15, NW). To obuhvaća redovite iskrene molitve za napredak obožavanja Jehove. Živjeti u skladu s takvim molitvama podrazumijeva pripremati se za kršćanske sastanke i sudjelovati na njima, imati udjela u propovijedanju dobre vijesti i pomagati zainteresiranim osobama tako da ih se ponovno posjećuje i, ako za to postoji mogućnost, s njima vodi biblijski studij. Mnogi koji ne žele zanemarivati Božji dom daju novčane priloge za djelo propovijedanja i održavanje mjesta na kojima se vrši pravo obožavanje. Isto tako, možda smo u mogućnosti podupirati izgradnju hitno potrebnih mjesta za sastajanje te pomoći u tome da ih se drži u čistom i urednom stanju. Jedan važan način kako se može pokazati ljubav prema Božjem duhovnom domu jest unapređivanje mira među suvjernicima i pomaganje svima kojima je potrebna bilo materijalna bilo duhovna pomoć (Matej 24:14; 28:19, 20; Jevrejima 13:15, 16).
Radosno posvećenje
13. Kojem je problemu trebalo hitno pokloniti pažnju prije nego što je jeruzalemski zid mogao biti posvećen, i kakav su dobar primjer mnogi pokazali?
13 “Tvrd zavjet” zapečaćen u Nehemijino vrijeme pripremio je drevni Božji narod za dan posvećenja jeruzalemskog zida. No još je jedan problem zahtijevao da mu se hitno pokloni pažnja. Jeruzalem, koji je sada bio okružen velikim zidom s 12 vrata, trebao je više stanovnika. Premda su neki Izraelci tamo živjeli, “grad bijaše širok i velik, ali naroda bješe malo u njemu” (Nehemija 7:4). Da bi se riješio taj problem, narod je “bacao ždrijeb da od svakih deset ljudi izađe jedan koji će stanovati u svetom gradu Jeruzalemu”. Spreman odaziv na takvu odredbu naveo je narod da blagoslovi “sve ljude koji su dragovoljno htjeli živjeti u Jeruzalemu” (Nehemija 11:1, 2, St). To je zaista divan primjer za današnje prave obožavatelje kojima okolnosti dozvoljavaju da se presele u područja gdje vlada veća potreba za pomoći zrelih kršćana!
14. Što se događalo na dan posvećenja jeruzalemskog zida?
14 Ubrzo su počele važne pripreme za veliki dan posvećenja jeruzalemskog zida. Okupili su se muzičari i pjevači iz okolnih gradova Jude. Bili su raspoređeni u dva velika zbora koja su pjevala hvalospjeve, a svaki zbor slijedila je svečana povorka (Nehemija 12:27-31, 36, 38). Zborovi i povorke krenuli su s mjesta gdje je zid najudaljeniji od hrama, vjerojatno od Dolinskih vrata, i išli su u suprotnim pravcima dok se nisu sastali kod Božjeg doma. “I prinesoše velike žrtve taj dan, i veseliše se; jer ih Bog razveseli veseljem velikim; i žene i djeca veseliše se, i veselje Jeruzalemsko čujaše se daleko” (Nehemija 12:43).
15. Zašto posvećenje jeruzalemskog zida nije bilo uzrok trajne radosti?
15 Biblija ne navodi datum ove radosne svečanosti. To je nesumnjivo bio vrlo važan trenutak, ako ne i sam vrhunac, u obnovi Jeruzalema. Dakako, bilo je potrebno obaviti još mnogo građevinskih radova unutar grada. Građani Jeruzalema s vremenom su izgubili svoj dobar duhovni stav. Primjerice, kada je Nehemija po drugi put posjetio taj grad, ustanovio je da se Božji dom ponovno zanemaruje i da se Izraelci ponovno žene poganskim ženama (Nehemija 13:6-11, 15, 23). Zapisi proroka Malahije također potvrđuju da su prevladavale takve loše okolnosti (Malahija 1:6-8; 2:11; 3:8). Prema tome, posvećenje jeruzalemskog zida nije bilo uzrok trajne radosti.
Uzrok vječne radosti
16. Kojim se događajima koji će predstavljati vrhunac raduje Božji narod?
16 U današnje vrijeme Jehovin narod čezne za vremenom kada će Bog trijumfirati nad svim svojim neprijateljima. Početak toga bit će uništenje ‘Babilona Velikog’ — simboličnog grada koji obuhvaća sve oblike krive religije (Otkrivenje 18:2, 8). Uništenje krive religije označit će prvu fazu velike nevolje koja predstoji (Matej 24:21, 22). Pred nama je ujedno i doista značajan događaj — nebeska svadba Gospodina Isusa Krista i njegove nevjeste, koja se sastoji od 144 000 građana ‘Novog Jeruzalema’ (Otkrivenje 19:7; 21:2). Ne možemo točno reći kada će biti dovršeno to sjedinjenje koje će predstavljati vrhunac, no to će sasvim sigurno biti radostan događaj. (Vidi Kulu stražaru od 15. kolovoza 1990, stranice 30-1 [engl.].)
17. Što znamo o dovršavanju Novog Jeruzalema?
17 Ono što znamo jest to da je dovršavanje Novog Jeruzalema vrlo blizu (Matej 24:3, 7-14; Otkrivenje 12:12). Za razliku od zemaljskog grada Jeruzalema, ovaj grad neće nikada biti uzrok razočaranja. To je zbog toga što su svi njegovi građani duhom pomazani, prokušani i pročišćeni sljedbenici Isusa Krista. Nakon što se pokažu vjerni do smrti, svaki od njih bit će zauvijek lojalan Univerzalnom Suverenu, Jehovi Bogu. To je vrlo značajno za ostatak čovječanstva — za žive i za mrtve!
18. Zašto se trebamo ‘radovati i veseliti dovijeka’?
18 Razmotri što će se dogoditi kada Novi Jeruzalem svoju pažnju usmjeri na ljude koji iskazuju vjeru u Isusovu otkupnu žrtvu. “Evo!” napisao je apostol Ivan, “skinije Božije [“šator Božji”, NW] medju ljudima, i življeće s njima, i oni će biti narod njegov, i sam Bog biće s njima Bog njihov. I Bog će otrti svaku suzu od očiju njihovijeh, i smrti ne će biti više, ni plača, ni vike, ni bolesti ne će biti više; jer prvo prodje” (Otkrivenje 21:2-4). Osim toga, Bog će se poslužiti ovim gradu sličnim uređenjem kako bi čovječanstvo uzdigao do ljudskog savršenstva (Otkrivenje 22:1, 2). Kakvih li divnih razloga da se čovjek ‘raduje i veseli dovijeka radi onoga što Bog sada stvara’! (Izaija 65:18).
19. Što je duhovni raj u koji se skupljaju kršćani?
19 Međutim, pokajnički ljudi ne moraju čekati da dođe to vrijeme da bi primili Božju pomoć. Jehova je 1919. počeo skupljati posljednje članove grupe od 144 000 u duhovni raj, u kojem plodova Božjeg duha — poput ljubavi, radosti i mira — ima u izobilju (Galaćanima 5:22, 23). Jedno izuzetno obilježje tog duhovnog raja jest vjera njegovih pomazanih stanovnika koji su predvodeći u propovijedanju dobre vijesti o Božjem Kraljevstvu po čitavoj nastanjenoj Zemlji postigli divne rezultate (Matej 21:43; 24:14). Zahvaljujući tome omogućeno je da gotovo šest milijuna ‘drugih ovaca’, koje imaju zemaljsku nadu, također uđe u duhovni raj i uživa u obavljanju produktivnog posla (Ivan 10:16). Oni ispunjavaju preduvjete za to zbog toga što su se predali Jehovi Bogu na temelju svoje vjere u otkupnu žrtvu njegovog Sina, Isusa Krista. Njihova suradnja s budućim članovima Novog Jeruzalema doista se pokazuje kao blagoslov. Tako je Jehova, služeći se pomazanim kršćanima, postavio čvrst temelj za “novu zemlju” — društvo bogobojaznih ljudi koji će naslijediti zemaljsko područje nebeskog Kraljevstva (Izaija 65:17; 2. Petrova 3:13).
20. Kako će se Novi Jeruzalem pokazati dosljednim značenju svog imena?
20 Mir koji Jehovin narod sada uživa u svom duhovnom raju uskoro će se moći doživjeti u doslovnom raju na Zemlji. To će se ostvariti kada Novi Jeruzalem siđe s neba da bi blagoslovio čovječanstvo. U dvostrukom smislu Božji će narod uživati mirnodopske okolnosti obećane u Izaiji 65:21-25. Kao ujedinjeni obožavatelji Jehove u duhovnom raju, pomazanici koji tek trebaju zauzeti svoje mjesto u nebeskom Novom Jeruzalemu i pripadnici ‘drugih ovaca’ sada uživaju mir koji im daje Bog. A taj će se mir proširiti i na doslovni Raj u vrijeme kada će ‘biti Božja volja i na zemlji kao na nebu’ (Matej 6:10). Da, Božji će se slavni nebeski grad pokazati dosljednim imenu Jeruzalem kao čvrsti ‘temelj dvostrukog mira’. On će u svu vječnost služiti kao hvalevrijedno priznanje svom Veličanstvenom Stvoritelju, Jehovi Bogu, i svom Mladoženji, kralju Isusu Kristu.
Sjećaš li se?
◻ Što je sve bilo učinjeno kada je Nehemija okupio narod u Jeruzalemu?
◻ Što su drevni Židovi morali činiti kako ne bi zanemarivali Božji dom, i što smo mi pozvani činiti?
◻ Kako je “Jeruzalem” povezan s postizanjem trajne radosti i mira?
[Karta na stranici 23]
(Vidi publikaciju)
JERUZALEMSKA VRATA
Brojke označavaju sadašnju nadmorsku visinu u metrima
RIBLJA VRATA
VRATA STAROG GRADA
EFRAIMOVA VRATA
UGAONA VRATA
Široki zid
Trg
DOLINSKA VRATA
DRUGA ČETVRT
Prvobitni sjeverni zid
DAVIDOV GRAD
SMETLIŠNA VRATA
dolina Hinom
Tvrđava
OVČJA VRATA
STRAŽARSKA VRATA
Područje hrama
NADGLEDNIČKA VRATA
KONJSKA VRATA
OFEL
Trg
VODENA VRATA
izvor Gihon
IZVORSKA VRATA
Kraljev vrt
En-Rogel
Tiropeonska (centralna) dolina
bujična dolina Kidron
740
730
730
750
770
770
750
730
710
690
670
620
640
660
680
700
720
740
730
710
690
670
Vjerojatni opseg jeruzalemskog zida u vrijeme razorenja grada i početka obnove zida pod Nehemijinim vodstvom