Sačuvaj svoje duhovno zdravlje dok služiš na stranom govornom području

1-3. (a) Što bi nam trebalo biti najvažnije bez obzira na naše okolnosti? (b) S kojim se specifičnim izazovima suočavaju oni koji uče novi jezik i koja se pitanja u vezi s tim postavljaju? (Vidi ilustraciju na početku članka.)

TISUĆE Jehovinih svjedoka u današnje vrijeme aktivno sudjeluje u ispunjenju vizije u kojoj je bilo prorečeno da će se dobra vijest propovijedati “svakom narodu i plemenu i jeziku i puku” (Otkr. 14:6). Jesi li ti među onima koji uče neki strani jezik? Služiš li možda kao misionar ili si se po potrebi preselio u neku stranu zemlju? Da li u svojoj zemlji posjećuješ sastanke skupštine koja djeluje na nekom stranom jeziku?

² Budući da smo Božji sluge, svima nama trebalo bi biti najvažnije duhovno zdravlje kako nas samih tako i naše obitelji (Mat. 5:3). No ponekad nam je zbog mnoštva obaveza teško naći vremena za kvalitetno osobno proučavanje. Oni koji služe na stranom govornom području suočavaju se s dodatnim izazovima.

³ Osim što uče novi jezik, moraju paziti da se redovito hrane čvrstom duhovnom hranom (1. Kor. 2:10). Kako to mogu ako ne razumiju dobro jezik na kojem se održavaju sastanci? Zašto roditelji koji služe na stranom području trebaju dati sve od sebe kako bi Božja Riječ doprla do srca njihove djece?

 4. Što bi moglo ugroziti našu duhovnost? Navedi primjer.

⁴ Naše duhovno zdravlje moglo bi biti ozbiljno ugroženo ako ne bismo bili u stanju razumjeti biblijsku pouku na stranom jeziku. U 5. stoljeću pr. n. e. Nehemija se zabrinuo kad je saznao da među Židovima koji su se vratili iz Babilona ima djece koja ne znaju hebrejski jezik. (Pročitaj Nehemiju 13:23, 24.) Budući da nisu mogla u potpunosti razumjeti Božju Riječ, njihov odnos s Jehovom bio je u velikoj opasnosti (Neh. 8:2, 8).

5, 6. Što su primijetili neki roditelji koji sa svojom obitelji služe na stranom području i zašto je došlo do toga?

⁵ Neki kršćanski roditelji koji sa svojom obitelji služe na stranom području primijetili su da su njihova djeca počela gubiti zanimanje za istinu. Budući da djeca ne razumiju dobro pouku koja se iznosi na sastancima, ona ne dopire do njihovog srca. Pedro^[1] se sa svojom obitelji preselio iz Južne Amerike u Australiju. On kaže: “Kad se radi o duhovnim temama, potrebno je uključiti i srce i osjećaje” (Luka 24:32).

⁶ Kad nešto čitamo na stranom jeziku, to najčešće ne utječe na naše srce isto kao kad bismo taj tekst pročitali na svom jeziku. Osim toga, komunikacija na jeziku koji ne znamo dobro može nas psihički i duhovno iscrpiti. Stoga, iako je dobro da zadržimo snažnu želju da služimo Jehovi na stranom području, važno je i da pazimo na svoje duhovno zdravlje (Mat. 4:4).

 7. Kako su Babilonci pokušali asimilirati Danijela u svoju kulturu i navesti ga da prihvati njihovu religiju?

⁷ Kad su Danijel i njegovi prijatelji bili prognani u Babilon, Babilonci su ih poučavali “jeziku Kaldejaca” jer su ih željeli asimilirati u svoju kulturu. Osim toga, dvoranin koji je bio zadužen za njihov odgoj dao im je babilonska imena (Dan. 1:3-7). Danijel je dobio ime po Belu, glavnom babilonskom bogu. Kralj Nebukadnezar vjerojatno je želio da Danijel povjeruje kako je taj babilonski bog moćniji od njegovog Boga, Jehove (Dan. 4:8).

 8. Što je pomoglo Danijelu da ostane duhovno jak dok je živio u tuđini?

⁸ Danijel je mogao jesti kraljeva probrana jela, no on je “u srcu svojemu odlučio da se neće okaljati” tom hranom (Dan. 1:8). Budući da je redovito proučavao svete knjige na svom materinjem jeziku, ostao je duhovno jak i dok je živio u tuđini (Dan. 9:2). Zbog toga su ga oko 70 godina nakon što je došao u Babilon još uvijek poznavali po njegovom hebrejskom imenu (Dan. 5:13).

 9. Kako je Božja Riječ utjecala na pisca 119. psalma?

⁹ Piscu 119. psalma Božja Riječ dala je snage da bude drugačiji od drugih. Morao je podnositi prezir i ruganje nekih članova kraljevskog dvora (Psal. 119:23, 61). No on je razmišljao o Božjim riječima i one su duboko dirnule njegovo srce. (Pročitaj Psalam 119:11, 46.)

10, 11. (a) S kojim bismo ciljem trebali proučavati Božju Riječ? (b) Kako možemo postići taj cilj?

¹⁰ Iako imamo mnogo teokratskih odgovornosti i drugih obaveza, svi moramo naći vremena za osobno i obiteljsko proučavanje (Efež. 5:15, 16). No cilj nam ne bi trebao biti samo prijeći određen broj stranica ili pripremiti komentare za sastanke. Cilj nam je dopustiti Božjoj Riječi da dopre do našeg srca i ojača nam vjeru.

¹¹ Da bismo uspjeli u tome, moramo biti uravnoteženi. Prilikom proučavanja ne bismo trebali razmišljati samo o potrebama drugih, već i o vlastitim duhovnim potrebama (Filip. 1:9, 10). Kad se pripremamo za službu, sastanke ili neki govor, to ne znači nužno da gradivo primjenjujemo na sebe. Predočimo to jednim primjerom. Iako kuhar mora kušati jelo prije nego što ga posluži gostima, on ne može živjeti samo od tih par zalogaja. Ako želi ostati zdrav, mora i sebi pripremati hranjive obroke. Tako i mi moramo hraniti svoje srce duhovnom hranom koja će zadovoljiti naše potrebe.

12, 13. Zašto mnogi objavitelji koji služe na stranom području redovito proučavaju Bibliju na svom materinjem jeziku?

¹² Mnoga braća i sestre koji služe na stranom području ustanovili su da im puno znači to što redovito proučavaju Bibliju na svom materinjem jeziku (Djela 2:8). Čak i misionari uviđaju da ne bi mogli ostati duhovno jaki ako bi se oslanjali samo na duhovnu pouku koju dobivaju na sastancima.

¹³ Alain, koji je prije osam godina počeo učiti perzijski jezik, kaže: “Kad se pripremam za sastanke na perzijskom, najčešće se koncentriram na jezik. Takvo proučavanje za mene je više intelektualna vježba, pa duhovne misli koje čitam ne dopiru uvijek do mog srca. Zato Bibliju i druge publikacije redovito proučavam na svom materinjem jeziku.”

14. Koji zadatak imaju roditelji i zašto je to važno?

¹⁴ Kršćanski roditelji trebaju učiniti sve što mogu kako bi Božja Riječ postupno doprla do uma i srca njihove djece. Nakon što su više od tri godine služili na stranom području, Serge i njegova žena Muriel zapazili su da je njihov 17-godišnji sin izgubio volju za teokratskim aktivnostima. “Bilo mu je muka propovijedati na stranom jeziku, iako je prije volio propovijedati na francuskom, svom materinjem jeziku”, kaže Muriel. “Kad smo vidjeli da to koči njegov duhovni napredak, odlučili smo se vratiti u prijašnju skupštinu”, kaže Serge.

15. (a) Zašto bi roditelji mogli odlučiti da se vrate u skupštinu koja održava sastanke na jeziku koji njihova djeca najbolje razumiju? (b) Koji savjet 5. Mojsijeva 6:5-7 daje roditeljima?

¹⁵ Što roditeljima može pomoći da odluče bi li bilo bolje da se vrate u skupštinu u kojoj se sastanci održavaju na jeziku koji njihova djeca najbolje razumiju? Kao prvo, trebaju procijeniti da li doista imaju dovoljno vremena i snage pomagati svojoj djeci da zavole Jehovu i istovremeno ih učiti strani jezik. Kao drugo, možda zapaze da su djeca izgubila interes za duhovne aktivnosti ili da više ne žele služiti na stranom području. U takvim okolnostima roditelji bi mogli razmisliti o tome da se vrate u skupštinu koja održava sastanke na jeziku koji njihova djeca najbolje razumiju i da ostanu ondje sve dok djeca ne izgrade snažan odnos s Jehovom. (Pročitaj 5. Mojsijevu 6:5-7.)

16, 17. Kako neki roditelji poučavaju svoju djecu o Jehovi dok služe na stranom području?

¹⁶ S druge strane, neki roditelji našli su načina da djecu poučavaju o Jehovi na njihovom materinjem jeziku dok služe u skupštini ili grupi na stranom jeziku. Charles i njegova žena, koji imaju tri kćeri između 9 i 13 godina, idu na sastanke grupe koja djeluje na jeziku lingala. On kaže: “Odlučili smo da obiteljsko proučavanje te proučavanje sa svakim djetetom održavamo na našem materinjem jeziku. No kad se u sklopu proučavanja igramo ili vježbamo prezentacije i pripremamo komentare za sastanak, to činimo na jeziku lingala jer želimo da im učenje tog jezika bude zabavno.”

¹⁷ Kevin ima dvije kćeri, jednu od 5, a drugu od 8 godina. Budući da one još nisu naučile jezik na kojem se održavaju sastanci, Kevin je poduzeo određene korake kako bi im pomogao da upoznaju istinu. Objasnio je: “Moja žena i ja proučavamo s obje kćeri na francuskom, našem materinjem jeziku. Isto tako, dali smo si u zadatak da jednom mjesečno idemo na sastanak na francuskom, a godišnji odmor koristimo da bismo prisustvovali kongresu koji se održava na našem materinjem jeziku.”

18. (a) Kako ti načelo iz Rimljanima 15:1, 2 može pomoći da utvrdiš što je najbolje za tvoju djecu? (b) Koje su prijedloge dali neki roditelji? (Vidi bilješku.)

¹⁸ Naravno, svaka obitelj sama treba odlučiti što je najbolje za duhovno zdravlje njihove djece^[2] (Gal. 6:5). Muriel, koju smo ranije citirali, priznaje da su ona i muž imali veliku želju ostati na stranom području, ali su bili spremni na žrtvu radi duhovne dobrobiti svog sina. (Pročitaj Rimljanima 15:1, 2.) Serge danas smatra da su donijeli dobru odluku. On kaže: “Nakon što smo se vratili u francusku skupštinu, naš se sin duhovno preporodio i krstio se. Sada služi kao stalni pionir. Čak razmišlja o tome da ponovno ode služiti u grupu na stranom jeziku!”

19, 20. Kako možemo pokazati da ljubimo Božju Riječ?

¹⁹ Jehova je iz ljubavi omogućio da njegova Riječ, Biblija, bude dostupna na stotinama jezika jer želi da “sve vrste ljudi (...) dobro upoznaju istinu” (1. Tim. 2:4). On zna da je ljudima lakše zadovoljiti svoje duhovne potrebe kad čitaju njegove misli na jeziku koji dira njihovo srce.

²⁰ No bez obzira na okolnosti u kojima se nalazimo, trebamo davati sve od sebe kako bismo se hranili čvrstom duhovnom hranom. Budemo li redovito proučavali Bibliju na jeziku koji najbolje razumijemo, i mi i naša obitelj ostat ćemo duhovno zdravi, a pokazat ćemo i da istinski cijenimo Božju Riječ (Psal. 119:11).