Razvijati bogobojaznost
“Boj se Jahve i kloni se zla” (IZREKE 3:7, St).
1. Za koga su pisane Izreke?
BIBLIJSKA knjiga Izreka sadrži bogatstvo duhovnih savjeta. Jehova je pružio ovaj vodič prvenstveno zato da bi poučavao svoju predodžbenu izraelsku naciju. Danas taj vodič pruža mudre izreke Njegovoj svetoj kršćanskoj naciji, ‘na koju pošljedak svijeta dodje’ (1. Korinćanima 10:11; Priče Salamunove 1:1-5; 1. Petrova 2:9).
2. Zašto je upozorenje iz Izreka 3:7 potpuno prikladno u današnje vrijeme?
2 U Izrekama 3:7 (St) čitamo: “Ne umišljaj da si mudar: boj se Jahve i kloni se zla.” Još od vremena naših praroditelja, kad je Zmija zavela Evu obećanjem da će oni steći ‘znanje što je dobro što li zlo’, ništavna ljudska mudrost nije uspjela udovoljiti potrebama čovječanstva (1. Mojsijeva 3:4, 5; 1. Korinćanima 3:19, 20). Ni u jednom drugom razdoblju u povijesti nije to bilo očitije nego što je u ovom 20. stoljeću — u ovim ‘posljednjim danima’ kad je čovječanstvo, koje žanje plodove ateističkog, evolucijskog razmišljanja, pogođeno rasizmom, nasiljem i svakom vrstom nemorala (2. Timoteju 3:1-5, 13; 2. Petrova 3:3, 4). To je ‘novi svjetski nered’ koji niti UN niti rascjepkane religije svijeta ne mogu razrješiti.
3. Koji je razvoj događaja prorečen za naše dane?
3 Božja nas proročanska Riječ informira da su demonske sile izišle k “carevima svega vasionoga svijeta da ih skupe na boj za onaj veliki dan Boga svedržitelja (...) na mjesto, koje se Jevrejski zove Armagedon” (Otkrivenje 16:14, 16). Uskoro će strah od Jehove obuzeti ove careve, ili vladare. Bit će to poput straha koji je spopao Hananeje kad su Jozua i Izraelci došli nad njima izvršiti presudu (Jozua 2:9-11). Međutim, danas je onaj koji je bio predočen Jozuom, Krist Isus — “car nad carevima i gospodar nad gospodarima” — taj koji će ‘pásti neznabošce s palicom gvozdenom’ u očitovanju “srdnje i gnjeva Boga svedržitelja” (Otkrivenje 19:15, 16).
4, 5. Tko će se spasiti, i zašto?
4 Tko će se spasiti u to vrijeme? Oni koji će se izbaviti neće biti oni koje je savladao strah, nego oni koji su razvijali strahopoštovanje pred Jehovom. Umjesto da si umišljaju da su mudri, oni se ‘klone zla’. Oni u poniznosti hrane svoj um onim što je dobro, tako da je zlo istisnuto iz njihovog razmišljanja. Oni gaje prikladno poštovanje prema Suverenom Gospodinu Jehovi, ‘sudiji cijele zemlje’, koji je na putu da uništi svakog tko prianja uz zloću, tako kao što je zbrisao izopačene Sodomljane (1. Mojsijeva 18:25). Doista, za Božji vlastiti narod, “strah Gospodnji izvor je života: on izbavlja od zamke smrti” (Izreke 14:27, St).
5 Svi oni koji se u potpunosti posvete Jehovi uvijek se bojeći da mu ne ugode u tom će danu božanskog suda spoznati istinu koja je na slikovit način izražena u Izrekama 3:8 (St): “To [strah pred Jehovom] će biti lijek tvome tijelu i okrepa tvojim kostima.”
Iskazivanje časti Jehovi
6. Što bi nas trebalo potaknuti da slijedimo savjet iz Izreka 3:9?
6 Naš strah pred Jehovom koji proizlazi iz cijenjenja, i intenzivna ljubav prema njemu, trebali bi nas navesti da poslušamo Izreke 3:9 (St): “Časti Jahvu svojim blagom i prvinama svega svojeg prirasta.” Mi nismo prisiljeni iskazivati čast Jehovi svojim prinosima. Oni bi trebali biti dobrovoljni, na što se između 2. Mojsijeve 35:29 i 5. Mojsijeve 23:23 ukazuje nekih 12 puta s obzirom na žrtve u drevnom Izraelu. Ove prvine što ih prinosimo Jehovi trebaju biti najbolji darovi koje možemo ponuditi, priznavajući dobrotu i ljubaznu dobrohotnost koju smo uživali iz Božje ruke (Psalam 23:6). One bi trebale odražavati našu odlučnost da ‘ištemo najprije carstva Božijega i pravde njegove’ (Matej 6:33, naglašeno od nas). A što proizlazi iz našeg iskazivanja časti Jehovi svojim vrijednim stvarima? “I tvoje će žitnice biti prepune i tvoje će se kace prelijevati novim vinom” (Izreke 3:10, St).
7. Kakve bismo prvine trebali prinositi Jehovi, i kakav će biti ishod?
7 Jehova nas uglavnom blagoslivlja na duhovni način (Malahija 3:10). Dakle, prvine koje mu prinosimo trebaju uglavnom biti duhovne naravi. Mi trebamo koristiti svoje vrijeme, energiju i životnu snagu u izvršavanju njegove volje. To će nas zauzvrat jačati na isti način na koji je takva aktivnost i za Isusa postala ‘jelom’ koje ga je jačalo (Ivan 4:34). Naše duhovne žitnice bit će prepune, a naša radost, simbolizirana novim vinom, prelijevat će se. Osim toga, dok se s puno pouzdanja molimo za dostatnu količinu materijalne hrane za svaki dan, mi stalno možemo velikodušno prilagati svoja sredstva za podupiranje svijetom raširenog djela Kraljevstva (Matej 6:11). Sve što imamo, uključujući i naše materijalne posjede, došlo nam je od našeg nebeskog Oca punog ljubavi. On će na nas izliti još blagoslova, u mjeri u kojoj mi koristimo ove vrijedne stvari na njegovu hvalu (Izreke 11:4; 1. Korinćanima 4:7).
Ukori koji proizlaze iz ljubavi
8, 9. Kako bismo trebali gledati na ukor i stegu?
8 U 11. i 12. retku, 3. poglavlje Izreka ponovo govori o ugodnom odnosu oca i sina kakav postoji u bogobojaznim obiteljima, kao i između Jehove i njegove ljubljene duhovne djece na Zemlji. Tamo čitamo: “Sine moj, ne odbacuj Jahvine opomene [“stegu”, NW], i nemoj da ti omrzne njegov ukor. Jer koga Jahve ljubi, onoga i kori, kao otac sina koga voli.” Ljudi svijeta mrze ukor. Jehovin bi ga narod trebao rado primati. Apostol Pavao je citirao ove riječi iz Izreka, govoreći: “Sine moj, ne preziri karanja Gospodnjega, niti kloni kad te kara, jer Gospodin kara onoga koga ljubi (...). Doduše, svako karanje za sada ne pričinja se nečim što donosi radost, nego žalost. Ali kasnije onima koji su njime uzgajani donosi plod pun mira — pravednost” (Hebrejima 12:5, 6, 11, St).
9 Da, ukor i stega su neophodni dijelovi školovanja svakog od nas, bilo da ih primamo od roditelja, kroz kršćansku skupštinu, ili dok meditiramo o Pismima tokom svojeg osobnog studija. Primanje stege za nas je stvar života i smrti, jer Izreke 4:1, 13, (St) također govore: “Slušajte, djeco, pouku [“stegu”, NW] očevu i pazite kako biste spoznali mudrost. Čvrsto se drži pouke [“stege”, NW], ne puštaj je, čuvaj je, jer ona ti je život.”
Najveća sreća
10, 11. Koji su neki od aspekata ugodnih riječi u Izrekama 3:13-18?
10 Kakvi predivni izrazi sada slijede, doista ‘ugodne i prave, riječi istine’! (Propovjednik 12:10). Ove nadahnute Salamunove riječi opisuju pravu sreću. To su riječi koje bismo trebali upisati u svoja srca. Tamo čitamo:
11 “Blago čovjeku koji je stekao mudrost i čovjeku koji je zadobio razboritost. Jer bolje je steći nju nego steći srebro, i veći je dobitak ona i od zlata. Skupocjenija je od bisera, i što je god tvojih dragocjenosti, s njome se porediti ne mogu; dug joj je život u desnoj ruci, a u lijevoj bogatstvo i čast. Njezini su putovi putovi miline, i sve su njene staze pune spokoja. Životno je drvo onima koje se nje drže, i sretan je onaj tko je zadrži” (Izreke 3:13-18, St).
12. Kako bi nam trebale koristiti mudrost i razboritost?
12 Mudrost — kako li se često ona spominje u knjizi Izreka, ukupno 46 puta! “Gospodnji strah početak je mudrosti.” To je bogobojazna, praktična mudrost utemeljena na spoznaji Božje Riječi, koja pomaže njegovom narodu da se kreće sigurnim putem kroz opasne oluje koje bjesne u Sotoninom svijetu (Izreke 9:10, St). Razboritost, na koju se u Izrekama ukazuje 19 puta, pomagačica je mudrosti, koja nam pomaže da osujećujemo Sotonina lukavstva. Veliki Protivnik ima iza sebe tisuće godina iskustva u izvršavanju prepredenih djela. Ali mi imamo nešto daleko vrednije od iskustva kao učitelja — bogobojaznu razboritost, sposobnost razlučivanja ispravnog od pogrešnog i izabiranja ispravnog puta kojim ćemo ići. To je ono što nas Jehova uči kroz svoju Riječ (Izreke 2:10-13, St; Efežanima 6:11).
13. Što nas može zaštititi u vrijeme ekonomskih poteškoća, i kako?
13 Ekonomski kaos u današnjem svijetu preteča je ispunjenja proročanstva iz Ezehijela 7:19: “Srebro će svoje pobacati po ulicama, i zlato će njihovo biti kao nečistota; srebro njihovo i zlato njihovo ne će ih moći izbaviti u dan gnjeva Gospodinova.” Sve materijalno blago na Zemlji ne može se ni približno izjednačiti sa spasonosnom moći koju imaju mudrost i razboritost. Mudri kralj Salamun jednom drugom prilikom je izjavio: “Jer je mudrost zaklon, i novci su zaklon; ali je pretežnije znanje mudrosti tijem što daje život onome ko je ima” (Propovjednik 7:12). Sretni su uistinu svi oni koji danas hode Jehovinim putevima miline i koji mudro odaberu ‘dug život’, vječni život koji predstavlja Božji dar svakome koji iskazuje vjeru u Isusovu otkupnu žrtvu! (Izreke 3:16, St; Ivan 3:16; 17:3).
Stjecanje prave mudrosti
14. Na koje je načine Jehova ispoljavao primjernu mudrost?
14 Prikladno je da mi ljudi, stvoreni po obličju Božjemu, nastojimo stjecati mudrost i razboritost, svojstva koja je sam Jehova ispoljio u činjenju svojih zadivljujućih djela stvaranja. “Jahve je mudrošću utemeljio zemlju i umom utvrdio nebesa” (Izreke 3:19, 20, St). Nastavio je sa stvaranjem živih stvorenja, ne pomoću nekog mističnog, nepojmljivog procesa evolucije, nego direktnim činovima stvaranja, sve “po vrstama njihovijem” (1. Mojsijeva 1:25). Kad je konačno stvoren čovjek sa inteligencijom i sposobnostima daleko nadmoćnijim od onih u životinja, odobravanje anđeoskih sinova Božjih moralo se razlijegati i odjekivati kroz nebesa. (Usporedi Job 38:1, 4, 7.) Jehovino razborito predviđanje, njegova mudrost i ljubav jasno se vide na svim njegovim tvorevinama ovdje na Zemlji (Psalam 104:24).
15. (a) Zašto nije dovoljno jednostavno stjecati mudrost? (b) Kakvo bi pouzdanje u nama trebale pobuditi Izreke 3:25, 26?
15 Ne samo da trebamo stjecati Jehovina svojstva mudrosti i razboritosti nego ih se također trebamo i čvrsto držati, nikad ne popuštajući u proučavanju njegove Riječi. On nas opominje: “Sine moj, ne gubi to iz očiju, sačuvaj razbor i oprez. I bit će život tvojoj duši i ures vratu tvome” (Izreke 3:21, 22, St). Tako možemo hoditi u sigurnosti i sa duševnim mirom, čak i tokom približavanja dana ‘iznenadne pogibli’ koji se primiče poput lopova, i koji će naglo zadesiti Sotonin svijet (1. Solunjanima 5:2, 3). Tokom same velike nevolje, ‘nećeš se bojati nenadne strahote ni nagle propasti kad stigne bezbožnike. Jer će ti Jahve biti uzdanje i čuvat će nogu tvoju od zamke’ (Izreke 3:23-26, St).
Ljubav prema činjenju dobra
16. Kakva se djelatnost zahtijeva od kršćana, pored revnog sudjelovanja u službi propovijedanja?
16 Ovo su dani za revno propovijedanje dobre vijesti o Kraljevstvu za svjedočanstvo svim nacijama. Međutim ovo djelo mora biti potpomognuto drugim kršćanskim aktivnostima, kao što je opisano u Izrekama 3:27, 28, (St): “Ne uskrati dobročinstva potrebitim, kad god to možeš učiniti. Ne reci svome bližnjemu: ‘Idi i dođi opet, sjutra ću ti dati’, kad možeš već sada.” (Usporedi Jakov 2:14-17.) Dok se velik dio svijeta nalazi u stisku siromaštva i gladi, primili smo neke hitne pozive da pomognemo svom bližnjem, a osobito svojoj kršćanskoj braći. Kako su Jehovini svjedoci reagirali?
17-19. (a) Kojoj je hitnoj potrebi udovoljeno tokom 1993, i kakva je bila reakcija? (b) Što pokazuje da su naša opkoljena braća u ‘svemu tome pobijedila’?
17 Uzmimo jedan primjer: Tokom prošle godine hitan poziv za pomoć došao je iz bivše Jugoslavije. Braća u susjednim zemljama na divan su se način odazvala. Tokom hladnih mjeseci prošle zime, nekoliko je humanitarnih konvoja uspjelo ući u ratno područje, dovozeći tekuće publikacije, toplu odjeću, hranu i lijekove za Svjedoke kojima je to bilo potrebno. U jednom slučaju, braća su zatražila dozvolu za uvoz 15 tona humanitarne pomoći, ali po primitku dozvole ustanovili su da ona vrijedi za uvoz 30 tona! Jehovini svjedoci u Austriji brzo su poslali još tri kamiona. Sve u svemu, na odredište je stiglo 25 tona. Kako su se samo naša braća obradovala kad su primila te obilne duhovne i materijalne zalihe!
18 Kako su reagirali primaoci? Ranije ove godine, jedan je starješina pisao: “Braća i sestre u Sarajevu su živi i zdravi i što je najvažnije duhovno su jaki da izdrže u ovom ludom ratu. Što se hrane tiče, situacija je bila izuzetno teška. Ali Jehova neka vas blagoslovi i nagradi za ovakav trud koji ste uložili za nas. Vlasti imaju izuzetno cijenjenje za Jehovine svjedoke zbog njihovog primjernog života i poštovanja vlasti. Zahvaljujemo vam i na duhovnoj hrani koju nam dostavljate.” (Usporedi Psalam 145:18.)
19 Ova ugrožena braća pokazala su cijenjenje i svojom revnošću u službi propovijedanja. Mnogi susjedi im dolaze, tražeći biblijske studije na domu. U Tuzli, u koju je dostavljeno pet tona hrane, svaki od 40 objavitelja izvijestio je u tom mjesecu, uz podršku devet pionira u skupštini, prosječno 25 sati službe. Na Spomen-svečanosti Isusove smrti imali su izvanredan broj od 243 prisutna. Ova draga braća doista ‘u svemu pobjedjuju onoga radi koji nas je ljubio’ (Rimljanima 8:37).
20. Kakva se “jednakost” pokazala u bivšem Sovjetskom Savezu?
20 Velikodušnost koja se očitovala u velikim konvojima pomoći u obliku hrane i odjeće otpremljene u bivši Sovjetski Savez isto je tako odgovarala revnosti tamošnje braće. Naprimjer, u Moskvi je broj prisutnih na Spomen-svečanosti ove godine bio 7 549, u usporedbi s 3 500 prošle godine. Tokom tog istog razdoblja, broj skupština u tom gradu porastao je sa 12 na 16. U cijelom bivšem Sovjetskom Savezu (izuzevši baltičke države) broj skupština je porastao za 14 posto, broj objavitelja Kraljevstva za 25 posto, a pionira za 74 posto. Kakav li je to duh revnosti i samopožrtvovnosti! To nas podsjeća na prvo stoljeće kad je bila “jednakost”. Kršćani koji su imali duhovnu i materijalnu imovinu velikodušno su darivali one koji su živjeli u mjestima koja su bila manje pogodna za život, dok je revnost onih u nevolji obradovala i ohrabrila darivatelje (2. Korinćanima 8:14).
Mrzi zlo!
21. Kako su mudri i bezumnici suprotstavljeni u zaključnim riječima 3. poglavlja Izreka?
21 Treće poglavlje Izreka nadalje iznosi niz suprotnosti s tim upozorenjem, završavajući sljedećim riječima: “Nemoj zavidjeti nasilniku, niti slijediti njegove pute, jer su Jahvi mrski pokvarenjaci, a prisan je s pravednima. Jahvino je prokletstvo na domu bezbožnika, a blagoslov u stanu pravednika. S podsmjevačima on se podsmijeva, a poniznima dariva milost. Mudri će baštiniti čast, a bezumnici snositi sramotu” (Izreke 3:29-35, St).
22. (a) Kako možemo izbjeći da budemo ubrojeni među bezumnike? (b) Što mudri mrze, a što razvijaju, i kakva im nagrada stoji u izgledu?
22 Kako možemo izbjeći da budemo ubrojeni među bezumnike? Moramo učiti da mrzimo zlo, da, mora nam biti mrsko ono što je Jehovi mrsko — svi zli putevi ovog nasilnog, krvlju okaljanog svijeta. (Vidi također Izreke 6:16-19.) Nasuprot tome, moramo razvijati ono što je dobro — čestitost, pravednost i krotost — tako da u poniznosti i strahu Jehovinom možemo zadobiti “bogatstvo, čast i život” (Izreke 22:4, St). To će biti nagrada svima nama koji lojalno primjenjujemo savjet: “Uzdaj se u Jehovu svim srcem svojim.”
Kako bi odgovorio?
◻ Kako se uvodni biblijski redak ovog studija može primjenjivati danas?
◻ Kako možemo iskazivati čast Jehovi?
◻ Zašto ne bismo trebali prezirati stegu?
◻ Gdje se može pronaći najveća sreća?
◻ Kako možemo ljubiti dobro a mrziti zlo?
[Slika na stranici 18]
Oni koji Jehovi na žrtvu prinose ono najbolje što imaju bit će bogato blagoslovljeni