Kako se rizik može smanjiti?

BOLEST koronarnih arterija (CAD) povezana je s brojnim genetskim i ekološkim faktorima kao i s načinom života. CAD i srčani udar mogu biti posljedica godina, ako ne i desetljeća, života s rizicima koji su povezani s jednim ili više ovih faktora.

Dob, spol i nasljednost

Što je starija dob to se i opasnost od srčanog udara povećava. Oko 55 posto slučajeva srčanog udara događa se osobama iznad 65 godina. Nekih 80 posto onih koji umru od srčanog udara ima 65 godina ili više.

Muškarci mlađi od 50 godina više su u opasnosti nego žene iste dobne grupe. Nakon menopauze, za ženu se povećava rizik zbog naglog smanjenja zaštitnog hormona estrogena. Prema nekim procjenama, nadomjesna terapija estrogenom može kod žena smanjiti rizik od srčanog udara za 40 posto ili više, iako može povećati opasnost od dobivanja nekih vrsta raka.

Nasljeđe može igrati ključnu ulogu. Oni čiji su roditelji doživjeli srčani udar prije 50. godine u većoj su opasnosti da dožive infarkt. Čak i ako su roditelji doživjeli infarkt poslije 50. godine, prijeti im veća opasnost. Ako je u obitelji već ranije bilo slučajeva srčanih problema, veća je vjerojatnost da će se i kod potomaka pojaviti slični problemi.

Kolesterol kao faktor

Kolesterol, vrsta lipida, neophodan je za život. Proizvodi ga jetra, a krv ga prenosi do stanica u obliku molekula koje se nazivaju lipoproteini. Postoje dva tipa molekula: lipoproteini niske gustoće (LDL kolesterol) i lipoproteini visoke gustoće (HDL kolesterol). Kolesterol postaje rizičan faktor za pojavu CAD-a kad je prevelika koncentracija LDL kolesterola u krvi.

Za HDL se pretpostavlja da igra zaštitnu ulogu budući da odstranjuje kolesterol iz tkiva i odnosi ga natrag u jetru, gdje mu se mijenja sastav te biva eliminiran iz tijela. Ako su LDL testovi visoki a HDL niski, opasnost od srčanog udara je velika. Snižavanje razine LDL-a može imati za posljedicu značajno smanjenje rizika. Režim dijete ključni je činilac u liječenju, a može pomoći i vježbanje. Razni lijekovi mogu donijeti dobre rezultate, ali neki imaju neugodne popratne pojave.a

Preporučuje se dijeta koja sadrži malo kolesterola i zasićenih masti. Zamjenjivanjem hrane koja sadrži puno zasićenih masti, kao naprimjer maslac, hranom koja ih sadrži u manjoj mjeri, kao ulje kanole ili maslinovo ulje, može se smanjiti koncentracija LDL-a, a održati koncentracija HDL-a. S druge strane, American Journal of Public Health zapaža da hidrogenizirana ili djelomično hidrogenizirana biljna ulja koja se nalaze u većini margarina i biljnih šorteninga mogu povećati LDL, a smanjiti HDL. Također se preporučuje smanjiti prehranu mesom koje sadrži visok postotak masti i zamijeniti je komadima piletine ili purana s niskim postotkom masti.

Studije su pokazale da vitamin E, beta-karoten i vitamin C mogu kod životinja usporiti aterosklerozu. Jedna je studija zaključila da ove tvari možda također reduciraju pojavu srčanog udara kod ljudi. Svakodnevno konzumiranje povrća i voća koje je bogato beta-karotenom i drugim karotenoidima te vitaminom C, kao što je rajčica, tamnozeleno lisnato povrće, paprika, mrkva, slatki krumpir i dinje, moglo bi pružiti stanovitu zaštitu od CAD-a.

Kaže se da su i vitamin B₆ i magnezij korisni. Integralne žitarice kao što su ječam i zob te grah, leća, neke sjemenke i orašasti plodovi mogu biti od pomoći. Osim toga, vjeruje se da konzumiranje ribe najmanje dvaput tjedno kao što je losos, skuša, sleđ ili tuna može smanjiti rizik od CAD-a, budući da su bogate omega-3 polinezasićenim masnim kiselinama.

Sjedilački način života

Ljudi koji mnogo sjede u većoj su opasnosti da dožive srčani udar. Većinu svog dana provode u fizičkoj neaktivnosti a i ne vježbaju redovito. Takvi ljudi često dožive srčani udar nakon napornih aktivnosti kao što su marljivo vrtlarenje, džoging, podizanje teških tereta i čišćenja snijega. No kod onih koji redovito vježbaju rizik se smanjuje.

Brza šetnja od 20 do 30 minuta tri ili četiri puta tjedno može umanjiti rizik od infarkta. Redovito vježbanje poboljšava radnu sposobnost srca, pomaže u gubitku tjelesne težine te može smanjiti količinu kolesterola i sniziti krvni tlak.

Hipertenzija, pretjerana tjelesna težina i dijabetes

Visok krvni tlak (hipertenzija) može oštetiti stijenke arterija i omogućiti da LDL kolesterol uđe u unutarnji sloj stijenke arterije te pospješiti stvaranje plaka. Kako se nakupine plaka povećavaju, sve je veći otpor protoku krvi, pa dolazi do podizanja krvnog tlaka.

Krvni tlak trebao bi se redovito kontrolirati, jer možda neće biti nikakvih vanjskih znakova o postojanju problema. Svako smanjenje dijastoličkog tlaka za jednu mjernu jedinicu (donji broj) znači da bi se rizik od srčanog udara mogao smanjiti za 2 do 3 posto. Lijekovi za snižavanje krvnog tlaka mogli bi biti djelotvorni. Dijeta, i u nekim slučajevima ograničeno unošenje soli u organizam, zajedno s redovitim vježbanjem radi smanjenja tjelesne težine može pomoći u regulaciji visokog krvnog tlaka.

Pretjerana tjelesna težina pospješuje visok krvni tlak i lipidne abnormalnosti. Izbjegavanje ili liječenje gojaznosti prvenstveni je način da se spriječi dijabetes. Dijabetes ubrzava pojavu CAD-a i povećava rizik od srčanog udara.

Pušenje

Uživanje cigareta snažan je faktor koji utječe na pojavu CAD-a. U Sjedinjenim Državama ono je izravno odgovorno za oko 20 posto od ukupnog broja smrtnih slučajeva uzrokovanih srčanim bolestima i za gotovo 50 posto slučajeva srčanih udara kod žena ispod 55 godina. Uživanjem cigareta povećava se krvni tlak i u krvotok unose otrovni kemijski spojevi poput nikotina i ugljik-monoksida. Ovi kemijski spojevi potom oštećuju arterije.

Pušači dovode u opasnost i one koji su izloženi njihovom dimu. Studije otkrivaju da su nepušači koji žive s pušačima u većoj opasnosti da dožive srčani udar. Tako osoba ako prestane pušiti može smanjiti vlastiti rizik, i čak možda spasiti živote svojih voljenih koji su nepušači.

Stres

Kad su pod jakim emocionalnim ili duševnim stresom, oni koji boluju od CAD-a suočavaju se s daleko većom opasnošću da dožive srčani udar i da ih uslijed toga zadesi nagla smrt nego ljudi koji imaju zdrave arterije. Prema jednoj studiji, stres može prouzročiti stezanje arterija opterećenih plakom, a time se protok krvi smanjuje čak za 27 posto. Znatno stezanje zamijećeno je i kod osoba s blago oboljelim arterijama. Druga je studija iznijela mišljenje da jaki stres može stvoriti uvjete da plak u stijenkama arterija pukne i inicira srčani udar.

Consumer Reports on Health navodi: “Neki ljudi izgleda idu kroz život s negativnim stavom. Cinični su, gnjevni i lako ih se može izazvati. Dok većina ljudi prelazi preko manjih sukoba, neprijateljski nastrojeni ljudi doživljavaju izljeve emocija.” Kroničan gnjev i neprijateljsko raspoloženje podižu krvni tlak, ubrzavaju rad srca i stimuliraju jetru na izbacivanje kolesterola u krvotok. To pak oštećuje koronarne arterije i pridonosi razvoju CAD-a. Vjeruje se da gnjev udvostručuje rizik da se doživi srčani udar, a takvo raspoloženje predstavlja neposrednu opasnost najmanje iduća dva sata. Što može biti od pomoći?

Prema The New York Timesu, dr. Murray Mittleman je rekao da bi ljudi koji u emocionalnim sukobima pokušavaju ostati smireni mogli smanjiti opasnost od srčanog udara. To vrlo slično zvuči riječima koje su prije mnogo stoljeća bile zabilježene u Bibliji: “Mirno je srce život tijelu” (Priče Salamunove 14:30, St).

Apostol Pavao je znao kako je to biti pod stresom. Govorio je o tjeskobama koje su svakodnevno navaljivale na njega (2. Korinćanima 11:24-28). No on je iskusio Božju pomoć te napisao: “Ne brinite se ni za što, nego u svemu molitvom i moljenjem sa zahvaljivanjem da se javljaju Bogu iskanja vaša. I mir Božij, koji preuzilazi svaki um, da sačuva srca vaša i misli vaše u Gospodinu Isusu” (Filipljanima 4:6, 7).

Iako postoje i drugi faktori koji su povezani sa srčanim problemima, oni o kojima je ovdje bilo riječi mogu pomoći osobi da prepozna opasnost i poduzme odgovarajuće korake. Neki su se međutim pitali kako je onima koji moraju živjeti s posljedicama srčanog udara. Koliki oporavak je moguć?

[Bilješka]

[Slike na stranici 9]

Pušenje, raspoloženje koje brzo vodi do gnjeva, hranjenje masnom hranom i vođenje sjedilačkog života povećava rizik od srčanog udara