“Uzmi na um” Božji hram!

“Sine čovječji, (...) uzmi na um sve što ću ti pokazati, (...) kaži domu Izraelovu sve što vidiš” (EZEHIJEL 40:4).

1. U kakvim se okolnostima našao Božji izabrani narod 593. pr. n. e.?

GODINA je 593. pr. n. e., 14. godina izraelskog izgnanstva. Mora da je Židovima koji su živjeli u Babilonu njihova draga domovina izgledala uistinu daleko. Kad je većina njih posljednji put vidjela Jeruzalem, grad je bio u plamenu, njegovi golemi zidovi bili su razoreni, a njegove impozantne građevine samo hrpa ruševina. Od Jehovinog hrama — zdanja koje je nekoć taj grad krunilo slavom i bilo jedino središte čistog obožavanja u cijelom svijetu — ostale su samo ruševine. Sada velik dio vremena koji će Izraelci provesti u izgnanstvu još leži pred njima. Do obećanog će oslobođenja proći još 56 godina (Jeremija 29:10).

2. Zašto su sjećanja na Božji hram u Jeruzalemu vjerojatno žalostila Ezehijela?

² Mora da je vjernog proroka Ezehijela žalostila pomisao na Božji hram, koji je stotinama kilometara udaljen ležao u ruševinama i bio opustošeno boravište divljih životinja (Jeremija 9:11). Njegov je otac Buzije služio u njemu kao svećenik (Ezehijel 1:3). Ezehijel bi imao istu prednost, ali je 617. pr. n. e., dok je još bio mlad, odveden u izgnanstvo zajedno s uglednim stanovnicima Jeruzalema. Sada, kad mu je bilo oko 50 godina, Ezehijel je vjerojatno znao da nikad više neće ponovno vidjeti Jeruzalem niti imati ikakvog udjela u ponovnoj izgradnji njegovog hrama. Predstavi si koliko li je onda Ezehijelu moralo značiti to što je primio viziju jednog veličanstvenog hrama!

3. (a) Što je bila svrha Ezehijelove vizije hrama? (b) Koje su četiri glavne komponente te vizije?

³ Ta opsežna vizija, koja se proteže kroz devet poglavlja Ezehijelove knjige, izgnanim je stanovnicima Jude pružila obećanje koje im je ojačalo vjeru. Čisto će obožavanje biti obnovljeno! Kroz stoljeća koja su odonda prošla, pa čak sve do naših dana, ta je vizija bila izvor ohrabrenja osobama koje ljube Jehovu. Na koji način? Razmotrimo što je Ezehijelova proročanska vizija značila za Izraelce u izgnanstvu. Ona se sastoji od četiri glavne komponente: hrama, svećenstva, kneza i zemlje.

Obnovljeni hram

4. Kamo je Ezehijel odveden na početku svoje vizije, što tamo vidi i tko ga vodi u razgledavanje građevine?

⁴ Ezehijel je najprije bio odveden na “goru vrlo visoku”. Na gori se s južne strane nalazi ogroman hram, poput nekog grada okruženog zidinama. Jedan anđeo, koji “na oči bješe kao od mjedi”, odvodi proroka u detaljno razgledavanje građevine (Ezehijel 40:2, 3). Kako se vizija nastavlja, Ezehijel promatra anđela kako pažljivo uzima mjere triju jednakih parova hramskih vrata, s njihovim stražarskim komorama, vanjskim dvorištem, unutarnjim dvorištem, blagovaonicama, žrtvenikom i hramskim svetištem u kojem su odijeljene Svetinja i Svetinja nad svetinjama.

5. (a) Kakvo jamstvo Jehova pruža Ezehijelu? (b) Što su bila ‘mrtva tijela njihovih careva’ koja su se morala ukloniti iz hrama, i zašto je to bilo važno?

⁵ Zatim se u viziji pojavljuje sam Jehova. Jehova ulazi u hram i jamči Ezehijelu da će On u njemu prebivati. No zahtijeva da se Njegov dom očisti, govoreći: “Sada neka uklone daleko od mene kurvarstvo svoje i mrtva tjelesa careva svojih, i nastavaću usred njih do vijeka” (Ezehijel 43:2-4, 7, 9). Izgleda da se ova ‘mrtva tijela njihovih careva’ odnose na idole. Buntovni jeruzalemski vladari i stanovnici Božji su hram onečistili idolima i njih, ustvari, učinili kraljevima. (Usporedi Amosa 5:26, St.) Ti idoli ni u kom slučaju nisu bili živi bogovi ili kraljevi; u Jehovinim su očima bili mrtve, prljave stvari. Moralo ih se ukloniti (3. Mojsijeva 26:30; Jeremija 16:18).

6. Što je označavalo mjerenje hrama?

⁶ Koja je poanta ovog dijela vizije? Izgnanicima je bilo zajamčeno da će čisto obožavanje u Božjem hramu biti potpuno obnovljeno. Osim toga, mjerenje hrama pružilo je božansko jamstvo da će se vizija sasvim sigurno ispuniti. (Usporedi Jeremiju 31:39, 40; Zahariju 2:2-8.) Svaki će se trag idolopoklonstva izbrisati. Jehova će još jednom blagosloviti svoj dom.

Svećenstvo i knez

7. Što saznajemo o Levitima i svećenicima?

⁷ I svećenstvo je trebalo proći proces čišćenja, odnosno pročišćavanja. Levite je trebalo ukoriti zato što su potpali pod utjecaj idolopoklonstva, dok je svećeničke Sadokove sinove trebalo pohvaliti i nagraditi jer su ostali čisti.a Unatoč tome, obje će grupe vršiti službe u Božjem obnovljenom domu — što će nesumnjivo ovisiti o njihovoj vjernosti kao pojedinaca. Nadalje, Jehova zapovijeda sljedeće: “Narod moj neka uče što je sveto što li nije sveto, i neka ih uče raspoznavati nečisto od čistoga” (Ezehijel 44:10-16, 23). Dakle, bilo je potrebno obnoviti svećeničku službu, a vjerna ustrajnost svećenikâ bit će nagrađena.

8. (a) Tko su bili knezovi u drevnom Izraelu? (b) Na koji je način knez iz Ezehijelove vizije aktivan u čistom obožavanju?

⁸ U viziji se govori i o osobi koja se naziva ‘knezom’. Nacija je još od Mojsijevog vremena imala knezove. Hebrejska riječ za kneza, nasí‘, mogla se odnositi na poglavara nekog patrijarhalnog doma, plemena ili čak cijele nacije. U Ezehijelovoj su viziji izraelski vladari kao razred prekoreni zato što su tlačili narod te ih se opominje da budu nepristrani i pravedni. Knez je na istaknut način aktivan u čistom obožavanju, premda ne pripada razredu svećenika. On ulazi u vanjsko dvorište i izlazi iz njega zajedno s nesvećeničkim plemenima, sjedi u trijemu istočnih vrata te pribavlja jedan dio žrtava koje narod može prinositi (Ezehijel 44:2, 3; 45:8-12, 17). Tako je ova vizija Ezehijelovom narodu zajamčila da će obnovljena nacija biti blagoslovljena primjernim vođama, muževima koji će podupirati svećenstvo u organiziranju Božjeg naroda i koji će biti dobri primjeri što se tiče duhovnih stvari.

Zemlja

9. (a) Kako je trebala biti podijeljena zemlja, a tko nije trebao dobiti nasljedstvo? (b) Što je bio sveti prinos, i što je sve obuhvaćao?

⁹ Konačno, Ezehijelova vizija obuhvaća i pregled zemlje Izrael. Ona je trebala biti podijeljena tako da svako pleme dobije svoj dio. I knez je trebao dobiti nasljedstvo. No svećenici ga nisu trebali dobiti, jer Jehova je rekao: “Ja sam njihovo našljedstvo” (Ezehijel 44:10, 28; 4. Mojsijeva 18:20). Vizija je pokazala da će se zemlja određena za kneza nalaziti s obje strane posebnog područja nazvanog sveti prinos. Bio je to četvrtasti komad zemlje podijeljen u tri pojasa — gornji pojas za pokajničke Levite, srednji za svećenike, a donji za grad i njegovu obradivu zemlju. Jehovin hram trebao se nalaziti u pojasu gdje je svećenička zemlja, u središtu četvrtastog prinosa (Ezehijel 45:1-7).

10. Što je proročanstvo o podjeli zemlje značilo za vjerne stanovnike Jude u izgnanstvu?

¹⁰ Kako li je sve to moralo ohrabriti izgnanike! Svakoj je obitelji zajamčeno da će imati nasljedstvo u zemlji. (Usporedi Miheja 4:4.) Tamo bi čisto obožavanje zauzimalo uzvišeno, središnje mjesto. A zapazi da knez u Ezehijelovoj viziji, jednako kao i svećenici, treba živjeti na zemlji koju je narod dao kao prilog (Ezehijel 45:16). Dakle, u obnovljenoj je zemlji narod trebao prilagati za rad onih koje je Jehova postavio da predvode te ih je trebao podupirati radeći u skladu s njihovim uputstvima. Ta je zemlja po svemu bila oličenje organizacije, suradnje i sigurnosti.

11, 12. (a) Kako Jehova putem proročanstava pruža svom narodu jamstvo da će blagosloviti njihovu obnovljenu domovinu? (b) Što su predočavala stabla na riječnim obalama?

¹¹ Hoće li Jehova blagosloviti njihovu zemlju? Na to pitanje proročanstvo daje odgovor dirljivim opisom. Iz hrama istječe jedan potok, čije se korito širi i on postaje prava bujica kada se ulijeva u Mrtvo more. Ona tamo oživljava beživotne vode, a ribarstvo cvjeta duž cijele obale. Na riječnim je obalama mnogo stabala koja kroz cijelu godinu donose plodove, a oni služe za hranu i liječenje (Ezehijel 47:1-12).

¹² Izgnanicima je ovo obećanje ponovilo i potvrdilo ranija proročanstva o obnovi, koja su njima bila vrlo dragocjena. Jehovini su nadahnuti proroci u više navrata opisivali obnovljeni, ponovno nastanjeni Izrael kao raj. Opustjela područja koja se vraćaju u život bila su stalna tema proročanstava (Izaija 35:1, 6, 7; 51:3; Ezehijel 36:35; 37:1-14). Tako je narod mogao očekivati da će Jehovini životodajni blagoslovi istjecati poput rijeke iz obnovljenog hrama. Zbog toga će duhovno mrtva nacija ponovno oživjeti. Obnovljeni će narod biti blagoslovljen izvanrednim duhovno nastrojenim muževima — muževima koji su jednako pravedni i čvrsti kao i stabla koja se nalaze na riječnim obalama iz vizije, muževima koji će predvoditi u obnovi uništene zemlje. I Izaija je pisao o ‘hrastovima pravde’ koji će “sazidati davnašnje pustoline” (Izaija 61:3, 4).

Kada se vizija ispunjava?

13. (a) U kom je smislu Jehova blagoslovio svoj obnovljeni narod ‘hrastovima pravde’? (b) Kako se ispunilo proročanstvo o Mrtvom moru?

¹³ Jesu li se povratnički izgnanici razočarali? Daleko od toga! Obnovljeni se ostatak 537. pr. n. e. vratio u svoju voljenu domovinu. S vremenom su pod vodstvom tih ‘hrastova pravde’ — kao što je bio pismoznalac Ezdra, zatim proroci Agej i Zaharija i prvosvećenik Jezus — dugo opustošena mjesta bila obnovljena. Predstojnici, kao naprimjer Nehemija i Zorobabel, upravljali su zemljom nepristrano i pravedno. Jehovin je hram bio obnovljen, a njegove su pripreme za život — blagoslovi življenja u skladu s njegovim savezom — ponovno tekle (5. Mojsijeva 30:19; Izaija 48:17-20). Jedan od tih blagoslova bila je spoznaja. Svećenstvo je ponovno počelo obavljati svoje dužnosti, a svećenici su narod poučavali Zakonu (Malahija 2:7). Zbog toga su ljudi ponovno oživjeli u duhovnom pogledu i ponovno postali Jehovini sluge koji donose plodove, kao što je i predočeno obnovljenim Mrtvim morem na kojem je cvjetalo ribarstvo.

14. Zašto je trebalo uslijediti ispunjenje Ezehijelovog proročanstva veće od onog koje se odigralo nakon što su se Židovi vratili iz babilonskog izgnanstva?

¹⁴ Jesu li ti događaji bili jedino ispunjenje Ezehijelove vizije? Ne, nisu; time je naznačeno nešto daleko veće. Razmisli o sljedećem: Hram koji je vidio Ezehijel nije se moglo izgraditi prema danom opisu. Istina, Židovi su ozbiljno shvatili tu viziju i čak su neke pojedinosti doslovno primijenili.b Međutim, čitavi hram iz vizije bio je toliko velik da ne bi ni mogao stati na brdo Moriju, na kojem se nalazio nekadašnji hram. Nadalje, Ezehijelov se hram nije nalazio u gradu, već na izvjesnoj udaljenosti, na zasebnoj parceli, dok je drugi hram bio izgrađen na mjestu gdje je stajao onaj prije njega, unutar Jeruzalema (Ezdra 1:1, 2). Osim toga, iz jeruzalemskog hrama nikada nije izvirala doslovna rijeka. Dakle, drevni je Izrael doživio tek malo ispunjenje Ezehijelovog proročanstva. To znači da mora postojati veće, duhovno ispunjenje ove vizije.

15. (a) Kada je Jehovin duhovni hram postao realnost? (b) Što pokazuje da se Ezehijelova vizija nije ispunila tijekom Kristovog života na Zemlji?

¹⁵ Glavno ispunjenje Ezehijelove vizije nedvojbeno treba tražiti u Jehovinom velikom duhovnom hramu, o kojem apostol Pavao opširno govori u knjizi Jevrejima. Taj je hram postao realnost kada je Isus Krist 29. n. e. bio pomazan za njegovog Prvosvećenika. No je li se Ezehijelova vizija ispunila u Isusovim danima? Očito nije. Kao Prvosvećenik, Isus je svojim krštenjem, svojom žrtvenom smrću i svojim ulaskom u Svetinju nad svetinjama, odnosno u samo nebo, ispunio proročansko značenje Dana pomirenja (Jevrejima 9:24). Međutim, zanimljivo je da se u Ezehijelovoj viziji niti jednom ne spominje ni prvosvećenik, a ni Dan pomirenja. Zato ova vizija izgleda ne ukazuje na prvo stoljeće n. e. Na koji se vremenski period onda odnosi?

16. Na koje nas drugo proročanstvo podsjeća ambijent Ezehijelove vizije, i kako nam to pomaže da ustanovimo vrijeme glavnog ispunjenja Ezehijelove vizije?

¹⁶ Vratimo se samoj viziji kako bismo pronašli odgovor. Ezehijel je napisao: “Utvarama Božijim odvede me u zemlju Izraelovu, i postavi me na goru vrlo visoku, na kojoj bješe s juga kao sagradjen grad” (Ezehijel 40:2). Ambijent ove vizije, ‘vrlo visoka gora’, podsjeća nas na Miheja 4:1, gdje stoji: “U pošljednja [će] vremena biti utvrdjena gora doma Gospodinova navrh gora i uzvišena iznad humova, i narodi će se stjecati k njoj.” Kada se ovo proročanstvo počinje ispunjavati? Mihej 4:5 pokazuje da se to događa dok nacije još uvijek obožavaju krive bogove. Ustvari, upravo je u našem vremenu, u ‘posljednjim vremenima’, čisto obožavanje uzvišeno, ponovno postavljeno na svoje pravo mjesto u životu Božjih slugu.

17. Kako nam proročanstvo iz Malahije 3:1-5 pomaže da ustanovimo kada je bio očišćen hram iz Ezehijelove vizije?

¹⁷ Što je omogućilo tu obnovu? Sjeti se da u najznačajnijem događaju Ezehijelove vizije u hram dolazi Jehova i inzistira da se njegov dom očisti od idolopoklonstva. Kada je Božji duhovni hram bio očišćen? Riječima iz Malahije 3:1-5 (St) Jehova pretkazuje vrijeme kada će ‘doći u svoj hram’, zajedno sa svojim ‘anđelom [“glasnikom”, NW] saveza’, Isusom Kristom. Zašto? “On je kao oganj ljevačev i kao lužina bjeliočeva.” To je čišćenje počelo za vrijeme prvog svjetskog rata. Kakav je bio ishod? Počevši od 1919, Jehova prebiva u svom domu te blagoslivlja duhovnu zemlju svoga naroda (Izaija 66:8). Stoga možemo zaključiti da Ezehijelovo proročanstvo o hramu ima važno ispunjenje u posljednjim danima.

18. Kada će vizija hrama imati svoje konačno ispunjenje?

¹⁸ Kao i druga proročanstva o obnovi, i Ezehijelova vizija ima još jedno, konačno ispunjenje u Raju. Tek tada će pravedno čovječanstvo imati punu korist iz Božjeg hramskog uređenja. Krist će tada primijeniti vrijednost svoje otkupne žrtve, zajedno sa svojim nebeskim svećenstvom od 144 000 osoba. Svi poslušni ljudski podanici Kristove vladavine bit će dovedeni do savršenstva (Otkrivenje 20:5, 6). Međutim, glavno ispunjenje Ezehijelove vizije ne može se dogoditi tek u Raju. Zašto ne?

Vizija se usredotočuje na naše vrijeme

19, 20. Zašto glavno ispunjenje vizije mora biti u današnje vrijeme, a ne u Raju?

¹⁹ Ezehijel je vidio hram koji je trebalo očistiti od idolopoklonstva i duhovnog bluda (Ezehijel 43:7-9). To se sigurno ne bi moglo odnositi na obožavanje Jehove u Raju. Pored toga, svećenici u toj viziji predstavljaju razred pomazanih svećenika dok se još uvijek nalaze na Zemlji, a ne nakon njihovog nebeskog uskrsnuća ili tijekom Milenija. Zašto? Zapazi da se svećenike prikazuje kako služe u unutarnjem dvorištu. Članci iz prijašnjih izdanja Kule stražare objasnili su da to dvorište predstavlja jedinstven duhovni položaj Kristovih podsvećenika dok su još na Zemlji.c Pored toga, zapazi da vizija ističe nesavršenost svećenika. Rečeno im je da trebaju prinositi žrtve za vlastite grijehe. Upozoreni su na opasnost da postanu nečisti — u duhovnom i moralnom pogledu. Dakle, oni ne predočavaju uskrsnule pomazanike, o kojima je apostol Pavao napisao sljedeće: “Zatrubiti [će] i mrtvi će ustati neraspadljivi” (1. Korinćanima 15:52, naglašeno od nas; Ezehijel 44:21, 22, 25, 27). Svećenici iz vizije pomiješani su s narodom i njemu neposredno služe. To neće biti slučaj u Raju, kad će se razred svećenika nalaziti na nebu. Stoga ova vizija odlično predočava način na koji pomazanici danas blisko surađuju s ‘velikim mnoštvom’ na Zemlji (Otkrivenje 7:9, NW; Ezehijel 42:14).

²⁰ Tako Ezehijelova vizija hrama nagovještava koristan utjecaj duhovnog čišćenja koje se danas provodi. Ali što to znači za tebe? To nije samo neka apstraktna teološka zavrzlama. Ova se vizija uvelike tiče tvog svakodnevnog obožavanja jedinog pravog Boga, Jehove. U sljedećem članku vidjet ćemo na koji način.

[Bilješke]

Sjećaš li se?

◻ Na koji je način Ezehijelova vizija hrama i njegovog svećenstva imala početno ispunjenje?

◻ Kako je Ezehijelova vizija o podjeli zemlje imala prvo ispunjenje?

◻ Tko su tijekom obnove drevnog Izraela bili vjerni predstojnici, i tko su bili “hrastovi pravde”?

◻ Zašto se glavno ispunjenje Ezehijelove vizije hrama mora odigravati tijekom posljednjih dana?