Spašen iz lavljih ralja!

1, 2. (a) Kako je Darije Medijac organizirao svoje prostrano carstvo? (b) Opiši dužnosti i ovlaštenja satrapa.

BABILON je pao! Njegov se stoljetni sjaj kao svjetske sile ugasio u samo nekoliko sati. Započinjala je nova era — era Medijaca i Perzijanaca. Kao nasljednik Baltazarovog prijestolja, Darije Medijac suočio se s izazovom organiziranja svog prostranog carstva.

² Jedan od prvih koraka koje je Darije poduzeo bilo je imenovanje 120 satrapa. Smatra se da se one koji su služili u tom svojstvu ponekad biralo između članova kraljeve rodbine. U svakom slučaju, svaki je satrap vladao nad jednom većom oblasti ili nad jednom manjom pokrajinom carstva (Danijel 6:2, St). Njegova je dužnost uključivala sakupljanje poreza i slanje danka kraljevskom dvoru. Satrap je imao znatan autoritet iako je kraljev predstavnik redovito dolazio u kontrolu. Titula “satrap” značila je “zaštitnik kraljevstva”. Na satrapa se u njegovoj provinciji gledalo kao na vazalnog kralja, a imao je gotovo suverenu moć.

3, 4. Zašto je Darije osjećao naklonost prema Danijelu, i na koji ga je položaj kralj postavio?

³ Kako će se Danijel uklopiti u tu novu organizaciju vlasti? Hoće li Darije Medijac umiroviti tog ostarjelog židovskog proroka koji je bio u svojim devedesetima? Ni u kom slučaju! Darije je bez sumnje bio svjestan toga da je Danijel točno prorekao pad Babilona i da je takvo predviđanje zahtijevalo nadljudski razbor. Osim toga, Danijel je imao desetljeća iskustva u ophođenju s različitim skupinama izgnanika u Babilonu. Darije je namjeravao zadržati mirne odnose sa svojim upravo pokorenim podanicima. Stoga je pored sebe zasigurno želio imati nekoga s mudrošću i iskustvom koje je posjedovao Danijel. U kojem svojstvu?

⁴ Da je Darije židovskog izgnanika Danijela imenovao za satrapa, to bi već bilo veliko iznenađenje. A zamisli samo kakav je metež zavladao kada je Darije objavio svoju odluku da Danijela učini jednim od trojice visokih službenika koji će nadgledati satrape! To nije bilo sve jer je Danijel ‘nadvisivao’ drugu dvojicu visokih službenika time što je u svemu bio bolji od njih. Zaista, u njemu se nalazio “velik duh”. Darije je čak namjeravao dati mu položaj prvog ministra (Danijel 6:2, 3).

 5. Kako su drugi visoki službenici i satrapi reagirali na Danijelovo imenovanje, i zašto?

⁵ Ostali su visoki službenici i satrapi sigurno kipjeli od bijesa. Nisu mogli podnijeti pomisao da će Danijel — koji nije bio ni Medijac ni Perzijanac, a ni član kraljevske obitelji — zauzimati viši položaj od njih! Kako je Darije mogao uzvisiti nekog stranca na tako istaknuto mjesto, mimoilazeći vlastite sunarodnjake, čak i svoju vlastitu obitelj? Takav je potez zasigurno izgledao nepravedan. Štoviše, satrapi su očito Danijelovu besprijekornost smatrali nečim nepoželjnim, nečim što ometa njihove postupke pune mita i korupcije. Pa ipak, visoki službenici i satrapi nisu se usudili pristupiti Dariju zbog te stvari. Uostalom, Darije je Danijela duboko poštovao.

 6. Kako su visoki službenici i satrapi pokušali diskreditirati Danijela, i zašto im se trud izjalovio?

⁶ Iz tog su razloga ti ljubomorni političari među sobom skovali urotu. Pokušali su ‘pronaći povod, štogod oko državne uprave, zbog čega bi mogli optužiti Danijela’. Može li se naći nešto neispravno u načinu na koji je izvršavao svoje odgovornosti? Je li možda bio nepošten? Visoki službenici i satrapi nisu mogli pronaći nikakav dokaz nemara ili korupcije u načinu na koji je Danijel izvršavao svoje dužnosti. “Nećemo naći nikakva povoda protiv Daniela”, razmišljali su, “osim da nađemo nešto protiv njega u zakonu njegova Boga.” I tako su ti podmukli ljudi skovali zavjeru. Mislili su da će se tako riješiti Danijela jednom zauvijek (Danijel 6:5, 6, St).

 7. Što su visoki službenici i satrapi predložili kralju, i na koji su način to učinili?

⁷ Pred Darija je došla svita visokih službenika i satrapa koji su, kako to navodi prijevod Stvarnost, ‘navalili’ na njega. Aramejski izraz koji je ovdje upotrijebljen prenosi misao o gromoglasnom metežu. Očito su ti ljudi nastupili tako da izgleda kao da imaju neku vrlo hitnu stvar koju moraju iznijeti pred Darija. Možda su mislili da se on neće previše raspitivati o njihovom prijedlogu ako ga iznesu s uvjerenjem i kao nešto što se treba riješiti isti čas. Stoga su odmah prešli na stvar, govoreći: “Sve starješine u kraljevstvu, poglavari i upravitelji, vijećnici i vojvode dogovoriše se da se postavi kraljevska naredba i oštra zabrana da tko bi se god zamolio za što kome god bogu ili čovjeku za trideset dana osim tebi, kralju, da se baci u jamu lavovsku”a (Danijel 6:6, 7).

 8. (a) Zašto se Dariju predloženi zakon svidio? (b) Koji je bio pravi motiv visokih službenika i satrapâ?

⁸ Povijesni zapisi potvrđuju da je kraljeve Mezopotamije bilo uobičajeno smatrati božanstvima i obožavati ih kao takve. Stoga je Darijevom uhu, bez sumnje, godio taj prijedlog. Možda je uvidio i njegovu praktičnu stranu. Sjeti se da je za babilonske stanovnike Darije bio stranac i došljak. Tim bi ga se novim zakonom potvrdilo kao kralja, a mnoštva koja su živjela u Babilonu potaknulo da novom režimu jasno izraze svoju lojalnost i podršku. No predlažući tu odluku visoki službenici i satrapi uopće nisu mislili na dobrobit kralja. Njihov je pravi motiv bio namamiti Danijela u zamku jer su znali da ima običaj tri puta dnevno moliti se Bogu pred otvorenim prozorima svoje gornje sobe.

 9. Zašto novi zakon nije predstavljao problem za većinu ne-Židova?

⁹ Hoće li to ograničenje s obzirom na molitvu stvoriti problem svim religioznim zajednicama u Babilonu? Ne bezuvjetno, naročito zato što je ta zabrana trebala trajati samo jedan mjesec. Osim toga, malo bi ne-Židova svoje obožavanje čovjeka u jednom kratkom razdoblju smatralo kompromisom. Jedan bibličar zapaža: “Obožavanje kralja nije bila nikakva čudna zapovijed među najvećim idolopokloničkim nacijama; zato su Babilonci spremno poslušali zapovijed da osvajaču — Dariju Medijcu — pripisuju čast koja pripada bogu. Samo je Židovu smetala ta zapovijed.”

10. Kako su Medijci i Perzijanci gledali na zakon koji je donio njihov kralj?

¹⁰ U svakom slučaju, Darija su posjetioci požurivali da ‘postavi tu zabranu i napiše da se ne može promijeniti, po zakonu medijskom i perzijskom, koji je nepromjenjiv’ (Danijel 6:8). Na drevnom se Istoku odluku kralja često smatralo apsolutnom. Time se podupirala predodžba o njegovoj nepogrešivosti. Čak je i zakon koji bi mogao izazvati smrt nevinih ljudi morao ostati na snazi!

11. Kako će Darijeva naredba utjecati na Danijela?

¹¹ Ne misleći na Danijela, Darije je potpisao tu odluku (Danijel 6:9). Time je nesvjesno potpisao smrtnu osudu službeniku kojeg je najviše cijenio. Da, na Danijela će zasigurno utjecati ta naredba.

12. (a) Što je Danijel učinio čim je saznao za novi zakon? (b) Tko je promatrao Danijela, i zašto?

¹² Danijel je uskoro saznao za zakon o ograničavanju molitve. Odmah je ušao u svoju kuću i otišao u gornju sobu u kojoj su prozori bili otvoreni prema Jeruzalemu.b Danijel se u njoj počeo moliti Bogu “kako je uvijek činio”. Možda je mislio da je sam, no urotnici su ga promatrali. Odjednom su ‘nahrupili’, vjerojatno na isti dramatičan način na koji su se obratili Dariju. Danijel je ‘molio i zazivao svog Boga’ — vidjeli su to svojim očima! (Danijel 6:11, 12, St). Visoki službenici i satrapi imali su sve potrebne dokaze da optuže Danijela pred kraljem.

13. Što su Danijelovi neprijatelji prijavili kralju?

¹³ Danijelovi su neprijatelji lukavo upitali Darija: “Nisi li napisao zapovijed, da tko bi se god zamolio kome god bogu ili čovjeku za trideset dana, osim tebi, kralju, da se baci u jamu lavovsku?” Darije je odgovorio: “Tako je po zakonu Medskom i Perzijskom, koji je nepromjenjiv.” Sada su urotnici brzo prešli na stvar. “Danijel, koji je između roblja Judina, ne haje za te, kralju, ni za zabranu koju si napisao, nego se moli tri puta na dan svojom molitvom” (Danijel 6:12, 13).

14. Iz kojeg su očito razloga visoki službenici i satrapi Danijela nazvali osobom “između roblja Judina”?

¹⁴ Vrijedno je zapaziti da su visoki službenici i satrapi Danijela nazvali osobom “između roblja Judina”. Očito su željeli naglasiti da je taj Danijel kojeg je Darije uzdigao na tako istaknuto mjesto zapravo obični židovski rob. Smatrali su da kao takav nikako nije iznimka kad se radi o poslušnosti zakonu — bez obzira na to što kralj misli o njemu!

15. (a) Kako je Darije reagirao na vijesti koje su mu donijeli visoki službenici i satrapi? (b) Kako su nadalje visoki službenici i satrapi pokazali svoj prezir prema Danijelu?

¹⁵ Možda su visoki službenici i satrapi očekivali da će ih kralj nagraditi zbog njihovog domišljatog detektivskog posla. U tom će se slučaju uskoro iznenaditi. Darija su jako pogodile vijesti koje su mu donijeli. Umjesto da se razbjesni na Danijela ili da ga odmah baci u lavovsku jamu, Darije ga je cijeli dan pokušavao spasiti. No njegovi su se napori izjalovili. Urotnici su se ubrzo vratili te su na drzak način zatražili Danijelovu krv (Danijel 6:14, 15).

16. (a) Zašto je Darije poštovao Danijelovog Boga? (b) Čemu se nadao Darije s obzirom na Danijela?

¹⁶ Darije je shvatio da nema izbora. Zakon se nije mogao poništiti niti se Danijelov “prijestup” mogao oprostiti. Sve što je Darije mogao reći Danijelu bilo je: “Bog tvoj, kojemu bez prestanka služiš, izbaviće te.” Darije je, po svemu sudeći, poštovao Danijelovog Boga. Jehova je bio taj koji je Danijelu dao sposobnost da proreče pad Babilona. Bog je Danijelu dao i “velik duh” po kojem se razlikovao od drugih visokih službenika. Možda je Darije znao da je desetljećima ranije taj isti Bog izbavio tri mlada Hebreja iz užarene peći. Vjerojatno se nadao da će Jehova sada izbaviti Danijela budući da ni sam nije mogao promijeniti zakon koji je potpisao. Stoga su Danijela bacili u lavovsku jamu.c Zatim su ‘donijeli kamen i metnuli ga na vrata jame i kralj ga zapečati svojim prstenom i prstenom svojih knezova da se ništa ne promijeni za Danijela’ (Danijel 6:16, 17).

17, 18. (a) Što pokazuje da je Darija potresla Danijelova situacija? (b) Što se dogodilo sljedećeg jutra kad je kralj ponovno došao do lavovske jame?

¹⁷ Potišteni se Darije vratio u svoju palaču. Budući da nije bio raspoložen za zabavu, nisu mu dovedeni muzičari. Umjesto toga, Darije je cijelu noć probdio posteći. ‘Nije mogao zaspati.’ U zoru je Darije požurio prema lavovskoj jami. Tužno je povikao: “Danijele, slugo Boga živoga, Bog tvoj, kojemu služiš bez prestanka, je li te mogao izbaviti od lavova?” (Danijel 6:18-20). Na njegovo zaprepaštenje — i ogromno olakšanje — čuo je odgovor!

¹⁸ “Kralju, da si živ dovijeka!” Danijel je tim pozdravom punim poštovanja pokazao da nije gajio osjećaje mržnje prema kralju. Shvatio je da pravi izvor njegovog progonstva nije Darije, nego zavidni visoki službenici i satrapi. (Usporedi Mateja 5:44; Djela apostolska 7:60.) Danijel je nastavio: “Bog moj posla anđela svojega i zatvori usta lavovima, te mi ne naudiše; jer se nađoh čist pred njim, a ni tebi, kralju, ne učinih zla” (Danijel 6:21, 22).

19. Kako su visoki službenici i satrapi prevarili i izmanipulirali Darija?

¹⁹ Zbog tih je riječi Darije sigurno osjetio grižnju savjesti! Čitavo je vrijeme znao da Danijel nije učinio ništa čime bi zaslužio da ga se baci u lavovsku jamu. Darije je itekako bio svjestan toga da su visoki službenici i satrapi skovali zavjeru da ubiju Danijela i da su ga izmanipulirali kao kralja kako bi ostvarili svoje sebične ciljeve. Svojim su upornim tvrdnjama da su “sve starješine u kraljevstvu” predložile donošenje naredbe dali naslutiti da se i Danijela konzultiralo u vezi s tim pitanjem. Darije će se kasnije pozabaviti s tim podmuklim ljudima. Međutim, prvo je zapovjedio da Danijela izvuku iz lavovske jame. Začudo, Danijel nije imao čak niti jednu ogrebotinu! (Danijel 6:23).

20. Što se dogodilo s Danijelovim zlobnim neprijateljima?

²⁰ Sada kad je Danijel bio na sigurnom, Darije je morao obaviti jedan drugi hitan zadatak. “Potom zapovjedi kralj, te dovedoše ljude koji bijahu optužili Danijela, i baciše u jamu lavovsku njih, djecu njihovu i žene njihove; i još ne dođoše na dno jami, a lavovi ih zgrabiše i sve im kosti potrše”d (Danijel 6:24).

21. Koja je razlika postojala između Mojsijevog zakona i zakona nekih drevnih kultura u postupanju s članovima prijestupnikove obitelji?

²¹ Pogubiti ne samo urotnike već i njihove žene i djecu možda izgleda prekomjerno okrutno. Za razliku od toga, Zakon koji je Bog dao preko proroka Mojsija glasio je: “Neka ne ginu očevi za sinove ni sinovi za očeve; svaki za svoj grijeh neka gine” (5. Mojsijeva 24:16). No, u nekim drevnim kulturama nije bilo neobično da se, u slučaju ozbiljnog zločina, članove obitelji pogubi zajedno s prijestupnikom. Možda se to radilo da se članovi obitelji kasnije ne bi mogli osvetiti. Međutim, to što su učinili obiteljima visokih službenika i satrapa zasigurno nije bila Danijelova ideja. On je vjerojatno bio potresen nesrećom koju su ti zli ljudi nanijeli svojim obiteljima.

22. Koju je novu objavu Darije izdao?

²² Spletkarski visoki službenici i satrapi više nisu bili na životu. Darije je izdao objavu koja je glasila: “Od mene je zapovijed da se u svoj državi kraljevstva mojega svaki boji i straši Boga Danijelova, jer je on Bog živi, koji ostaje dovijeka, i kraljevstvo se njegovo neće rasuti, i vlast će njegova biti do kraja; on izbavlja i spasava, i čini znake i čudesa na nebu i na zemlji, on je izbavio Danijela od sile lavovske” (Danijel 6:25-27).

23. Koji je primjer pružio Danijel u svom svjetovnom poslu, i kako ga možemo oponašati?

²³ Danijel je pružio dobar primjer svim suvremenim Božjim slugama. Njegovo je vladanje uvijek bilo bez zamjerke. U svom svjetovnom poslu Danijel “bješe vjeran, i ne nalažaše se u njega pogreške ni mane” (Danijel 6:4). Na sličan način, kršćanin treba biti marljiv na svom poslu. To ne znači da treba biti beskrupulozan namještenik koji pohlepno teži za materijalnim bogatstvom ili gazi druge da bi izgradio karijeru u poduzeću (1. Timoteju 6:10). Biblija zahtijeva da kršćanin svoje svjetovne obaveze izvršava pošteno i cijelom dušom, “kao Jehovi” (Kološanima 3:22, 23; Titu 2:7, 8; Hebrejima 13:18).

24. Kako je Danijel pokazao da je beskompromisan u pogledu obožavanja?

²⁴ Danijel je u svom obožavanju bio beskompromisan. Njegov je običaj da se moli bio svima poznat. Osim toga, visoki službenici i satrapi dobro su znali da Danijel svoje obožavanje shvaća ozbiljno. Zaista, bili su uvjereni da će se držati svoje rutine čak i ako to zakon zabranjuje. Kakvog li lijepog primjera za današnje kršćane! I oni su poznati po tome što obožavanje Boga stavljaju na prvo mjesto (Matej 6:33). To bi trebalo biti lako uočljivo promatračima jer je Isus zapovjedio svojim sljedbenicima: “Neka vaše svjetlo svijetli pred ljudima, da bi vidjeli vaša dobra djela i dali slavu vašem Ocu koji je na nebesima” (Matej 5:16).

25, 26. (a) Što bi neki mogli zaključiti o Danijelovom načinu postupanja? (b) Zašto je Danijel smatrao da je promjena rutine isto što i kompromis?

²⁵ Neki bi mogli reći da je Danijel mogao izbjeći progonstvo da se u razdoblju od 30 dana tajno molio Jehovi. Uostalom, da bi Bog nekoga saslušao, nije potrebno nalaziti se u nekakvom posebnom položaju ili ambijentu. On čak može razabrati pomisli srca (Psalam 19:14). Pa ipak, Danijel je smatrao da je svaka promjena njegove rutine isto što i kompromis. Zašto?

²⁶ Budući da je Danijelov običaj da se moli bio dobro poznat, koja bi se poruka prenijela time da je to odjednom prestao činiti? Promatrači bi s pravom mogli zaključiti da se Danijel boji ljudi i da je kraljeva odluka nadomjestila Jehovin zakon (Psalam 118:6). No Danijel je svojim postupcima pokazao da njegova odanost isključivo pripada Jehovi (5. Mojsijeva 6:14, 15; Izaija 42:8). Naravno, Danijel se time nije bez poštovanja izrugivao kraljevom zakonu. Ali nije ni ustuknuo čineći kompromis. Danijel se jednostavno nastavio moliti u svojoj gornjoj sobi “kako je uvijek činio” prije kraljeve naredbe.

27. Kako današnji Božji sluge mogu biti poput Danijela u (a) pokazivanju podložnosti višim vlastima? (b) pokazivanju poslušnosti Bogu kao vladaru više nego ljudima? (c) nastojanju da žive u miru sa svim ljudima?

²⁷ Današnji Božji sluge mogu učiti iz Danijelovog primjera. Oni su ‘podložni višim vlastima’, slušajući zakone zemlje u kojoj žive (Rimljanima 13:1). No, kad se ljudski zakoni sukobe s Božjima, Jehovin narod prihvaća stav Isusovih apostola koji su hrabro rekli: “Moramo slušati Boga kao vladara, a ne ljude” (Djela apostolska 5:29). Međutim, kršćani time ne podupiru ustanak ili bunu. Umjesto toga, njihov je cilj samo to da žive u miru sa svim ljudima kako bi mogli ‘voditi miran i tih život u potpunoj odanosti Bogu i ozbiljnosti’ (1. Timoteju 2:1, 2; Rimljanima 12:18).

28. Kako je Danijel služio Jehovi “bez prestanka”?

²⁸ Darije je dva puta prokomentirao da Danijel služi Bogu “bez prestanka” (Danijel 6:16, 20). U aramejskom jeziku korijen riječi koja je prevedena s “bez prestanka” znači “kretati se ukrug”. To prenosi misao o stalnom kruženju ili nečemu što je trajno. Takva je bila Danijelova besprijekornost. Ona je imala ustaljeni obrazac. Nije bilo sumnje u to što će Danijel učiniti kada se suoči s ispitima, bilo velikim bilo malim. Nastavit će hoditi putem kojim je krenuo već desetljećima ranije — putem lojalnosti i vjernosti Jehovi.

29. Kako današnji Jehovini sluge mogu izvući korist iz Danijelovog vjernog načina postupanja?

²⁹ Današnji Božji sluge žele slijediti Danijelov način postupanja. Ustvari, apostol Pavao je savjetovao sve kršćane da razmotre primjer bogobojaznih muškaraca iz drevnog doba. Vjerom su “izvršili pravednost, primili obećanja” i — očito ukazujući na Danijela — “zatvorili usta lavovima”. Kao Jehovini današnji sluge, pokazujmo vjeru i postojanost poput Danijela i “s ustrajnošću trčimo trku koja stoji pred nama” (Hebrejima 11:32, 33; 12:1).