“Traži mir i teži za njim”
“Neka se Jehova veliča, koji se raduje miru svojeg sluge” (PSALAM 35:27, “NW”).
1. Kakvom se miru danas radujemo?
BITI u miru, kakva li je to samo radost u ovom razdijeljenom svijetu! Kakvog li zadovoljstva obožavati Jehovu, ‘samog Boga mira’, i sudjelovati u blagoslovima njegovog ‘saveza mira’! Kako je okrepljujuće, usred životnih pritisaka, spoznati “mir Božji koji nadilazi svaku misao” i iskusiti ‘svezu mira’ koja ujedinjuje Božji narod bez obzira na nacionalnost, jezik, rasu ili društveno porijeklo! (1. Solunjanima 5:23; Ezekijel 37:26; Filipljanima 4:7; Efežanima 4:3, NW).
2, 3. (a) Što se može dogoditi pojedinim kršćanima, iako će Jehovin narod kao cjelina ustrajati? (b) Što nas Biblija potiče da činimo?
2 Kao Jehovini svjedoci, mi cijenimo taj mir. Međutim, ne možemo ga smatrati nečim samo po sebi razumljivim. Mir se ne podržava automatski samo zato što smo povezani sa kršćanskom skupštinom ili ako smo dio kršćanske obitelji. Iako će pomazani ostatak i njihovi sudrugovi, “druge ovce”, ustrajati kao jedno stado do kraja, pojedinci mogu izgubiti svoj mir i otpasti (Ivan 10:16; Matej 24:13; Rimljanima 11:22; 1. Korinćanima 10:12).
3 Apostol Pavao je upozorio pomazane kršćane svog vremena: “Budite na oprezu, braćo, kako se ne bi nikad u bilo kome od vas razvilo zlo srce kome nedostaje vjere, odvraćajući od živoga Boga” (Hebrejima 3:12, NW). To upozorenje odnosi se također na veliko mnoštvo. Zato Biblija potiče kršćane: “Traži mir i teži za njim. Jer oči Jehovine na pravednima su, i uši njegove prema njihovom preklinjanju; ali je lice Jehovino protiv onih koji čine zle stvari” (1. Petrova 3:10-12, NW; Psalam 34:14, 15).
“Sklonost tijela”
4. Što može razoriti naš mir s Bogom?
4 Što nas može sprečavati da težimo za mirom? Pavao spominje jednu stvar kad kaže: “Sklonost tijela znači smrt, a sklonost duha znači život i mir; jer sklonost tijela znači neprijateljstvo s Bogom” (Rimljanima 8:6, 7, NW). Pod ‘tijelom’, Pavao misli na naše palo stanje kao nesavršenih ljudi sa naslijeđenim grešnim sklonostima. Popuštanje sklonostima palog tijela razorit će naš mir. Ako kršćanin nepokajnički čini nemoral, laže, krade, uzima droge ili na neki drugi način povređuje božanski zakon, on narušava mir s Jehovom kojem se nekad radovao (Priče Salamunove 15:8, 29; 1. Korinćanima 6:9, 10; Otkrivenje 21:8). Osim toga, ako dopušta da mu materijalne stvari postanu važnije od duhovnih, njegov mir s Bogom ozbiljno je ugrožen (Matej 6:24; 1. Ivanova 2:15-17).
5. Što uključuje težiti za mirom?
5 S druge strane, Pavao je rekao: “Sklonost duha znači život i mir.” Mir je dio ploda duha, i ako vježbamo svoje srce da cijeni duhovne stvari, moleći za Božji duh da nam u tome pomogne, tada ćemo izbjegavati “sklonost tijela” (Galaćanima 5:22-24). U 1. Petrovoj 3:10-12, mir je povezan sa pravednošću (Rimljanima 5:1). Petar kaže da težiti za mirom uključuje ‘uklanjati se od zla i činiti dobro’. Božji duh može nam pomoći da ‘težimo za pravednošću’ i tako sačuvamo svoj mir s Bogom (1. Timoteju 6:11, 12).
6. Koja je jedna od odgovornosti starješina s obzirom na mir skupštine?
6 Težiti za mirom glavna je briga za starješine u skupštini. Primjerice, ako netko pokušava uvoditi nečiste običaje, starješine su odgovorni zaštititi skupštinu time da nastoje ukoriti grešnika. Ako on prihvati ukor, ponovno će steći svoj mir (Jevrejima 12:11). Ako ne, možda će morati biti isključen zato da bi skupština mogla sačuvati mir s Jehovom (1. Korinćanima 5:1-5).
Mir sa našom braćom
7. Na koje očitovanje ‘sklonosti tijela’ Pavao opominje Korinćane?
7 “Sklonost tijela” može razoriti ne samo naš mir s Bogom već i naš dobar odnos s ostalim kršćanima. Pavao je napisao Korinćanima: “Jer ste još tjelesni, to jest, zar ne živite čisto po ljudsku, kad među vama postoji zavist i svađa?” (1. Korinćanima 3:3, St). Zavist i svađa su prava suprotnost miru.
8. (a) Što bi se moglo dogoditi onome tko u skupštini prouzročuje zavist i svađu? (b) O čemu ovisi naš mir s Bogom?
8 Narušiti mir skupštine time da se prouzroči zavist i svađa vrlo je ozbiljna stvar. Govoreći o svojstvu koje je povezano sa mirom kao plodom duha, apostol Ivan je upozorio: “Ako netko tvrdi: ‘Ja ljubim Boga’, a mrzi brata svojega, lažac je. Jer tko ne ljubi svoga brata koga vidi, ne može ljubiti Boga koga ne vidi” (1. Ivanova 4:20). Na sličan način, ako neka osoba prouzročuje zavist ili svađu među braćom, može li ona doista biti u miru sa Bogom? Sigurno ne! Nas se potiče: “Veselite se, usavršavajte se, opominjite se, budite složni i živite u miru, pa će Bog ljubavi i mira biti s vama!” (2. Korinćanima 13:11, St). Da, ako nastavimo miroljubivo živjeti među sobom, tada će Bog ljubavi i mira biti s nama.
9. Kako znamo da će kršćani ponekad imati nesporazume i nesloge?
9 To ne znači da među kršćanima neće nikada doći do nesporazuma. U tjednima koji su uslijedili nakon Pentekosta, u mladoj kršćanskoj skupštini došlo je do nesloge oko svakodnevnog dijeljenja hrane (Djela apostolska 6:1). Jednom prilikom je nesloga između Pavla i Barnabe dovela do “žestoke provale gnjeva” (Djela apostolska 15:39, NW). Pavao je morao dati savjet Evodiji i Sintihi, bez sumnje primjernim i revnim sestrama, “da budu složne u Gospodinu” (Filipljanima 4:2, St). Nije čudo što je Isus dao detaljni savjet o tome kako riješiti smetnje miru među kršćanima i što im je bez oklijevanja istaknuo hitnost postupanja prema takvim problemima! (Matej 5:23-25; 18:15-17). On ne bi dao taj savjet da nije očekivao poteškoće među svojim sljedbenicima.
10. Koje se situacije ponekad javljaju u skupštini, i koju odgovornost to nameće svima uključenima?
10 Dakle, sasvim je moguće da bi se danas mogao netko uvrijediti zbog netaktične riječi ili nečega što je shvatio kao omalovažavanje od strane sukršćanina. Neka osobina jedne osobe mogla bi jako ljutiti drugu. Moglo bi doći do sukoba među osobnostima. Netko bi mogao odlučno izražavati neslaganje s odlukom starješina. U samom starješinstvu, jedan bi starješina mogao biti veoma energičan i pokušavati ne obazirati se na druge starješine. Usprkos činjenici da se takve stvari događaju, mi ipak moramo tražiti mir i težiti za njim. Rješavati ove probleme na kršćanski način i sačuvati ‘sjedinjujuću svezu mira’ predstavlja izazov (Efežanima 4:3).
11. Koje pripreme je Jehova učinio kako bi nam pomogao da sačuvamo mir među sobom?
11 U Bibliji stoji: “Neka se Jehova veliča, koji se raduje miru svojeg sluge” (Psalam 35:27, NW). Da, Jehova želi da posjedujemo mir. Stoga je učinio dvije glavne pripreme kako bi nam pomogao sačuvati mir među sobom kao i s njim. Jedna je sveti duh, čiji je mir plod, zajedno sa povezanim miroljubivim svojstvima kao što su velika strpljivost, dobrohotnost, blagost i samosvladavanje (Galaćanima 5:22, 23). Druga je božanska mudrost o kojoj čitamo: “Mudrost odozgo jest prije svega čedna, zatim miroljubiva, razumna, spremna slušati, puna milosrđa i dobrih plodova” (Jakov 3:17, 18, NW).
12. Što bismo trebali učiniti ako je narušen naš mir sa braćom?
12 Dakle, kad je narušen mir s drugima, trebali bismo moliti za mudrost koja dolazi odozgo da nam pokaže kako postupati, i trebali bismo moliti za sveti duh kako bi nas ojačao da činimo ono što je ispravno (Luka 11:13; Jakov 1:5; 1. Ivanova 3:22). U skladu s našom molitvom, možemo u Bibliji, izvoru božanske mudrosti, tražiti vodstvo, te pregledati raspoloživu biblijsku literaturu radi savjeta kako da se primijeni Pismo (2. Timoteju 3:16). Možda bismo također željeli tražiti savjet od starješina u skupštini. Krajnji korak bio bi da slijedimo primljeno vodstvo. U Izaiji 54:13 stoji: “Svi će sinovi tvoji biti naučeni od Jehove i obilan će biti mir sinova tvojih.” To podrazumijeva da naš mir ovisi o tome da li provodimo u djelo ono o čemu nas Jehova poučava.
“Sretni su miroljubivi”
13, 14. (a) Što znači riječ ‘miroljubivi’ koju je upotrijebio Isus? (b) Kako možemo postati mirotvorci?
13 Isus je u svojoj Propovijedi na gori rekao: “Sretni su miroljubivi, jer će biti nazvani Božjim sinovima” (Matej 5:9, NW). Pod ‘miroljubivima’ se ovdje ne misli na nekoga tko je mirne naravi. Izvorna grčka riječ znači “mirotvorci”. Mirotvorac je vješt u obnavljanju narušenog mira. Što je još važnije, mirotvorac se na prvom mjestu trudi da izbjegne narušiti mir. ‘U njegovom srcu vlada mir’ (Kološanima 3:15). Ako se Božji sluge trude biti mirotvorci, tada će njihovi međusobni problemi biti svedeni na minimum.
14 Postati mirotvorcem uključuje prepoznavanje vlastitih slabosti. Primjerice, neki kršćanin bi mogao biti lako raspaljiv ili osjetljiv i lako uvredljiv. Pod pritiskom, emocije bi ga mogle navesti da zaboravi na biblijska načela. To kod nesavršenih ljudi nije nešto neočekivano (Rimljanima 7:21-23). Ipak, neprijateljstvo, svađa i izljevi gnjeva ubrajaju se u djela tijela (Galaćanima 5:19-21). Ako otkrijemo kod sebe takve sklonosti — ili ako nam drugi na njih ukažu — trebali bismo se usrdno i neprestano moliti za Jehovin duh da razvija u nama samosvladavanje i blagost. Doista, svatko bi se trebao truditi da gaji takva svojstva kao dio svoje nove osobnosti (Efežanima 4:23, 24; Kološanima 3:10, 15).
15. Kako je mudrost koja dolazi odozgo suprotna nerazumnoj tvrdoglavosti?
15 Povremeno u skupštini ili starješinstvu vlada uznemirenost zbog nekoga tko je tvrdoglav, koji stalno ističe svoje vlastito gledište. Doduše, kad se radi o Božjem zakonu, kršćanin bi trebao biti energičan, čak nepopustljiv. Isto tako, ako mislimo da imamo dobru ideju koja bi mogla koristiti drugima, nema ničeg lošeg u tome ako se otvoreno izrazimo, dok god objašnjavamo svoje razloge. Ali, mi ne želimo biti poput onih u svijetu koji su “nepristupačni dogovoru” (2. Timoteju 3:1-4, NW). Mudrost koja dolazi odozgo miroljubiva je, razumna. Oni čiji postupci stvaraju sliku tvrdoglave nepopustljivosti trebali bi paziti na Pavlov savjet Filipljanima da ‘ne čine ništa iz uobraženosti’ (Filipljanima 2:3, NW).
16. Kako nam Pavlov savjet u knjizi Filipljanima pomaže nadvladati uobraženost?
16 U tom istom pismu, Pavao potiče da bismo trebali “u poniznosti misli”, iskreno ‘smatrati druge višima od sebe’. To je upravo suprotno od uobraženosti. Zreo kršćanin ne razmišlja prvo o tome kako će nametnuti svoje vlastite ideje, spasiti obraz ili zaštititi svoj vlastiti položaj i autoritet. Bilo bi to protivno Pavlovoj opomeni da ‘ne gledamo pojedini samo na svoju vlastitu korist, nego i na korist drugih’ (Filipljanima 2:4; 1. Petrova 5:2, 3, 6, NW).
Miroljubive riječi
17. Koja kriva upotreba jezika može narušiti mir skupštine?
17 Onaj koji teži za mirom posebno je pažljiv u tome kako koristi svoj jezik. Jakov upozorava: “Tako je i jezik malen ud, ali se može ponositi velikim stvarima. Pazite, kakve li male vatre, a koliku šumu zapali!” (Jakov 3:5, St). Ogovaranje, kritiziranje drugih iza njihovih leđa, neljubazne i grube riječi, mrmljanje i gunđanje, isto tako kao neiskreno laskanje radi osobne koristi — sve su to djela tijela koja narušavaju mir Božjeg naroda (1. Korinćanima 10:10; 2. Korinćanima 12:20; 1. Timoteju 5:13; Juda 16).
18. (a) Koji je ispravan put za svakoga tko je upleten u slučaj nehotične krive upotrebe jezika? (b) Kako zreli kršćani reagiraju na nekoga koga gnjev potiče da izgovara štetne riječi?
18 Doduše, Jakov je rekao: “Ali jezika nitko od ljudi ne može konačno ukrotiti” (Jakov 3:8, St). Čak i zreli kršćani ponekad kažu nešto nakon čega im bude iskreno žao. Svatko se od nas nada da će nam drugi oprostiti takve pogreške kao što i mi opraštamo njima (Matej 6:9, 10). Ponekad može žestoka provala gnjeva dovesti do štetnih riječi. Mirotvorac će se tada sjetiti da “odgovor, kad je blag, otklanja ljutnju, a riječ koja izaziva bol podiže gnjev” (Poslovice 15:1, NW). Često puta on će samo morati duboko udahnuti i odustati od toga da na žestoke riječi uzvrati još žešćim riječima. Nakon što su se prirodne sklonosti smirile, velikodušan mirotvorac zna kako previdjeti riječi izgovorene u trenutku bijesa. Pored toga, ponizan kršćanin znat će kako da se ispriča i potrudi da zacijeli svaku ranu koju je prouzročio. Moći iskreno reći: “Žao mi je”, znak je moralne snage.
19. Što saznajemo od Pavla i Isusa o tome kako dati savjet?
19 Jezik se možda mora koristiti da bi se drugima dao savjet. Pavao je javno ukorio Petra kad je ovaj neispravno postupio u Antiohiji. Isus je uputio snažni savjet u svojim porukama za sedam skupština (Galaćanima 2:11-14; Otkrivenje, 2. i 3. poglavlje). Ako proučimo te primjere, saznat ćemo da savjet ne bi trebao biti tako blag da izgubi svoju svrhu. Međutim, Isus i Pavao nisu bili grubi ili okrutni. Njihov savjet nije bio sredstvo za ispoljavanje vlastitih osjećaja nezadovoljstva. Oni su se iskreno trudili pomagati svojoj braći. Ako bi onaj koji daje savjet osjetio da nema potpunu kontrolu nad svojim jezikom, mogao bi odlučiti da zastane i malo se smiri prije nego što nešto kaže. U protivnom bi mogao izgovoriti grube riječi i izazvati veći problem od onoga koga nastoji ispraviti (Priče Salamunove 12:18).
20. Što bi trebalo utjecati na sve što kažemo našoj braći i sestrama ili o njima?
20 Kao što je već spomenuto, mir i ljubav usko su povezani kao plodovi duha. Ako je ono što kažemo našoj braći — ili o njima — uvijek odraz naše ljubavi prema njima, tada će to pridonijeti miru skupštine (Ivan 15:12, 13). Naše riječi moraju biti ‘ljubazne, solju začinjene’ (Kološanima 4:6, St). Trebale bi biti tako reći ukusne, prijemljive za srce. Isus je savjetovao: “Imajte u sebi sol, i držite mir među sobom” (Marko 9:50, NW).
“Revno nastojte”
21. Što je vidljivo kod Božjeg naroda na njihovim tjednim sastancima i za vrijeme skupova i kongresa?
21 Psalmist je napisao: “Gle! Kako je dobro i kako ugodno da braća zajedno u jedinstvu stanuju!” (Psalam 133:1, NW). Mi se uistinu radujemo biti sa našom braćom, posebno na našim tjednim sastancima i za vrijeme skupova i većih kongresa. U takvim je prilikama naš mir očit i osobama sa strane.
22. (a) Koji lažni mir će narodi uskoro misliti da ostvaruju, i do čega će to dovesti? (b) Do kakvog pravog mira će dovesti Božji savez mira?
22 Uskoro će narodi misliti da ostvaruju mir bez Jehove. Ali, dok budu govorili: “Mir i sigurnost!” iznenadno uništenje doći će na sve koji nisu u miru s Bogom (1. Solunjanima 5:3). Nakon toga će veliki Knez Mira provesti liječenje čovječanstva od nesretnih posljedica čovjekovog prvobitnog gubitka mira sa Bogom (Izaija 9:6, 7; Otkrivenje 22:1, 2). Zatim će Božji savez mira dovesti do spokojstva širom svijeta. Čak će zamaljske zvijeri doživjeti počinak od neprijateljstva (Psalam 37:10, 11; 72:3-7; Izaija 11:1-9; Otkrivenje 21:3, 4).
23. Što bismo trebali sada činiti ako gajimo nadu u novi svijet mira?
23 Kakvo li će to biti veličanstveno vrijeme! Da li ga željno očekuješ? Ako je tako, ‘teži za mirom sa svim ljudima’. Traži mir sada sa svojom braćom, a naročito s Jehovom. Da, “dok ovo čekate, revno nastojte da bez ljage i mane budete u njegovim očima u miru” (Hebrejima 12:14, NW; 2. Petrova 3:14, St).
Možeš li se sjetiti?
◻ Što može razoriti naš mir s Jehovom?
◻ Koje vrste nesporazuma se možda moraju rješavati u skupštini?
◻ Koju pripremu je učinio Jehova kako bi nam pomogao da tražimo mir i da težimo za njim?
◻ Koji tjelesni stavovi mogu narušiti mir u skupštini, i kako im se možemo suprotstaviti?
[Slika na stranici 22]
Mir obiluje među onima koji su naučeni od Jehove
[Slika na stranici 24]
Kako je ugodan mir braće koja služe u jedinstvu!