‘Postanite i sami sveti u svemu vladanju’

“Kao što je svet onaj koji vas je pozvao, postanite i sami sveti u svemu življenju [“vladanju”, “NW”], jer stoji pisano: ‘Budite sveti jer sam ja svet’” (1. PETROVA 1:15, 16, St).

 1. Zašto je Petar pozivao kršćane da budu sveti?

ZAŠTO je apostol Petar dao gornji savjet? Jer je uvidio potrebu da svaki kršćanin pazi da njegove misli i postupci ostanu usklađeni s Jehovinom svetošću. Zato je prije nego je izgovorio gornje riječi rekao: “Zapregnuvši bedra svojega uma budite trijezni (...). Kao poslušna djeca, ne vladajući se po prvijem željama u svojemu neznanju” (1. Petrova 1:13, 14).

 2. Zašto naše želje, prije nego smo upoznali istinu, nisu bile svete?

² Naše prijašnje želje nisu bile svete. Zašto to nisu bile? Zato što su mnogi od nas, prije nego su prihvatili kršćansku istinu, vodili svjetovan način života. Petar je toga bio svjestan kad je jasno napisao: “Dosta [je] što smo prošavše vrijeme života proveli po volji neznabožačkoj, živeći u nečistotama, u slastima, u pijanstvu, u žderanju, u pijenju i bogomrskijem neznaboštvima.” Naravno, Petar nije nabrojio nesvete postupke karakteristične za naš današnji svijet, jer su onda bili nepoznati (1. Petrova 4:3, 4).

 3, 4. (a) Kako možemo suzbijati neispravne želje? (b) Moraju li kršćani biti bezosjećajni? Objasni to.

³ Jesi li primijetio da se radi o željama koje apeliraju na tijelo, na osjetila i na emocije? Ako im dopustimo da vladaju nama, tada će naše misli i postupci vrlo lako postati nesveti. To prikazuje da je potrebno dopustiti da našim postupcima upravlja snaga razuma. Pavao je to ovako izrazio: “Molim vas dakle, braćo, milosti Božije radi, da date tjelesa svoja u žrtvu živu, svetu, ugodnu Bogu; to da bude vaše duhovno bogomoljstvo [“kao svetu službu svojom snagom razuma”, NW]” (Rimljanima 12:1, 2).

⁴ Da bismo Bogu dali svetu žrtvu, moramo dopustiti da prevladava snaga razuma a ne emocije. Koliki su se upustili u nemoral zato što su dopustili osjećajima da upravljaju njihovim vladanjem! To ne znači da moramo potiskivati svoje emocije; kako bismo inače mogli izraziti radost u Jehovinoj službi? Međutim, ako želimo donositi plodove duha a ne djela tijela, tada moramo promijeniti svoj um i usvojiti Kristov način razmišljanja (Galaćanima 5:22, 23; Filipljanima 2:5).

Sveto življenje, sveta cijena

 5. Zašto je Petar bio svjestan potrebe za svetošću?

⁵ Zašto je Petar bio toliko svjestan potrebe da kršćani budu sveti? Jer je bio u potpunosti svjestan koja je sveta cijena bila plaćena da bi se otkupilo poslušno čovječanstvo. Napisao je: “Znajući da se propadljivijem srebrom ili zlatom ne iskupiste iz sujetnoga svojeg življenja, koje ste vidjeli od otaca; nego skupocjenom krvlju Kr[i]sta, kao bezazlena i prečista jagnjeta” (1. Petrova 1:18, 19). Da, Izvor svetosti, Jehova Bog, poslao je svog jedinorođenog Sina, ‘Svetoga’, na Zemlju da plati otkupninu koja bi ljudima omogućila da imaju dobar odnos s Bogom (Ivan 3:16; 6:69, NW; 2. Mojsijeva 28:36; Matej 20:28).

 6. (a) Zašto nam sveto vladanje ne pada lako? (b) Što nam može pomoći sačuvati svoje vladanje svetim?

⁶ Međutim, moramo priznati da nije lako voditi svet način života dok se nalazimo usred Sotoninog iskvarenog svijeta. On pravim kršćanima, koji nastoje preživjeti u njegovom sustavu stvari, postavlja zamke (Efežanima 6:12; 1. Timoteju 6:9, 10). Zbog pritisaka na svjetovnom radnom mjestu, protivljenja obitelji, ruganja u školi i pritiska vršnjaka neophodna je jaka duhovnost da bismo sačuvali svetost. To naglašava nužnost našeg osobnog studija i redovitog pohađanja kršćanskih sastanaka. Pavao je savjetovao Timoteja: “Imaj u pameti obraz zdravijeh riječi koje si učio od mene, u vjeri i ljubavi Kr[i]sta Isusa” (2. Timoteju 1:13). Te ozdravljujuće riječi slušamo u Dvorani Kraljevstva i čitamo prilikom osobnog proučavanja Biblije. One nam mogu pomoći da budemo sveti u svom svakodnevnom vladanju pod mnogim različitim okolnostima.

Sveto vladanje u obitelji

 7. Kako bi svetost trebala utjecati na naš obiteljski život?

⁷ Kad je Petar citirao 3. Mojsijevu 11:44, upotrijebio je grčku riječ hágios, koja znači “odvojen od grijeha i stoga posvećen Bogu, svet” (An Expository Dictionary of New Testament Words, Williama E. Vinea). Kako bi to trebalo utjecati na nas u pogledu našeg kršćanskog obiteljskog života? To sigurno mora značiti da bi se naš obiteljski život trebao temeljiti na ljubavi, jer “je Bog ljubav” (1. Ivanova 4:8). Samopožrtvovna je ljubav ulje koje podmazuje odnose između supružnika i između roditelja i djece (1. Korinćanima 13:4-8; Efežanima 5:28, 29, 33; 6:4; Kološanima 3:18, 21).

 8, 9. (a) Kakva se situacija ponekad razvija u kršćanskom domu? (b) Koji zdrav savjet daje Biblija u tom pogledu?

⁸ Možda mislimo da u kršćanskoj obitelji izražavanje takve ljubavi usljeđuje automatski. Međutim, mora se priznati da u nekim kršćanskim domovima ljubav ne vlada u onolikoj mjeri u kolikoj bi trebala vladati. Možda se u Dvorani Kraljevstva čini da pokazujemo takvu ljubav, no kako bi lako naša svetost mogla oslabiti kad smo kod kuće. Tada možda odjednom zaboravimo da je supruga još uvijek naša kršćanska sestra ili da je suprug još uvijek onaj isti brat (i možda sluga pomoćnik ili starješina) kojeg smo u Dvorani Kraljevstva izgleda poštivali. Postanemo nervozni te se mogu razviti žestoke prepirke. U naš bi se život čak mogla uvući dvostruka mjerila. Više ne vlada odnos supruga i supruge koji oponašaju Krista, nego samo muža i žene koji se svađaju. Oni su zaboravili da kod kuće treba vladati sveta atmosfera. Možda počinju govoriti kao svjetovni ljudi. Kako samo lako može onda iz njihovih usta izaći neka nepristojna, sarkastična primjedba! (Priče Salamunove 12:18; usporedi Djela apostolska 15:37-39).

⁹ Međutim, Pavao savjetuje: “Nikakva rdjava riječ [grčki, lógos saprós, “onečišćujući govor”, zato nesvet] da ne izlazi iz usta vašijeh, nego samo što je dobro za napredovanje vjere, da da blagodat onima koji slušaju.” A to se odnosi na sve one koji u kući slušaju, uključujući i djecu (Efežanima 4:29; Jakov 3:8-10).

10. Kako se savjet u vezi sa svetošću odnosi na djecu?

¹⁰ Ova se smjernica u vezi sa svetošću odnosi jednako tako i na djecu u kršćanskoj obitelji. Kako im se lako može dogoditi da dođu kući iz škole i počinju oponašati način govora svojih svjetovnih vršnjaka koji je buntovan i bez poštovanja! Djeco, nemojte biti skloni stavovima kakve su pokazali prosti dječaci koji su vrijeđali Jehovinog proroka a koji imaju svoje današnje prostačke pandane koji preziru Boga (2. Carevima 2:23, 24). Vaš govor ne bi trebao biti okaljan nepristojnim jezikom ulice kojim govore ljudi koji su previše lijeni ili nemarni da bi koristili pristojne riječi. Naš govor kao kršćana trebao bi biti svet, ugodan, izgrađujuć, dobrohotan i ‘solju začinjen’. Njime bismo se trebali razlikovati od drugih ljudi (Kološanima 3:8-10; 4:6).

Svetost i članovi naše obitelji koji nisu u vjeri

11. Zašto biti svet ne znači biti samopravedan?

¹¹ Dok savjesno nastojimo postupati sveto, ne bismo trebali ostaviti dojam da smo oholi ili samopravedni, naročito ne u ophođenju s članovima obitelji koji nisu u vjeri. Naše bi im ljubazno kršćansko vladanje trebalo barem pomoći da uvide kako se na pozitivan način razlikujemo, da znamo pokazivati ljubav i samilost, poput dobrog Samarićanina iz Isusove usporedbe (Luka 10:30-37).

12. Kako mogu kršćanski supružnici istinu učiniti privlačnijom svom bračnom drugu?

¹² Petar je naglasio važnost ispravnog stava prema članovima obitelji koji nisu u vjeri kad je kršćanskim ženama napisao: “Tako i vi žene budite pokorne svojijem muževima, da ako koji i ne vjeruju riječi, ženskijem življenjem bez riječi da se dobiju, kad vide čisto življenje vaše sa strahom.” Kršćanska supruga (odnosno suprug) može istinu učiniti privlačnijom svom bračnom drugu koji nije u vjeri ako je njeno vladanje čisto, obzirno i puno poštovanja. To znači da bi teokratski vremenski raspored trebao biti fleksibilan kako se ne bi zanemarivao ili ignorirao bračni drug koji nije u vjeria (1. Petrova 3:1, 2).

13. Kako mogu starješine i sluge pomoćnici ponekad pomoći muževima koji nisu vjernici cijeniti istinu?

¹³ Starješine i sluge pomoćnici mogu ponekad pružiti pomoć tako što će upoznati nevjerujućeg supruga, družeći se s njim. Na taj će način moći vidjeti da su Svjedoci normalni, pristojni ljudi koji se ne zanimaju samo za Bibliju nego i za mnoge druge stvari. U jednom se slučaju starješina zainteresirao za ribolov kojim se jedan suprug bavio iz hobija. To je bilo dovoljno da probije led. Na koncu je taj suprug postao kršteni brat. U jednom je drugom slučaju nevjerujući suprug bio ljubitelj kanarinaca. Starješine nisu odustali. Jedan od njih pozabavio se tim predmetom tako da je sljedeći put kad je tog supruga sreo mogao započeti razgovor o njegovoj omiljenoj temi! Dakle, biti svet ne znači biti uskogrudan ili jednostran (1. Korinćanima 9:20-23).

Kako možemo biti sveti u skupštini?

14. (a) Koja je jedna od metoda kojima se Sotona služi da bi oslabio skupštinu? (b) Kako se možemo oduprijeti Sotoninoj zamci?

¹⁴ Sotona Đavo je klevetnik, jer grčko ime za Đavola, diábolos, znači “optužitelj” ili “klevetnik”. Klevetanje je jedna od njegovih specijalnosti i on nastoji koristiti ga u skupštini. Njegova je omiljena metoda ogovaranje. Dozvoljavamo li sebi da budemo njegovo oruđe u tom nesvetom vladanju? Kako bi se to moglo dogoditi? Kad bismo inicirali, ponavljali ili slušali ogovaranje. Mudra izreka kaže: “Himben čovjek zameće svađu i klevetnik razdor među prijatelje” (Priče Salamunove 16:28, St). Koji lijek postoji protiv ogovaranja i klevetanja? Trebali bismo paziti da naš govor bude uvijek izgrađujuć i da se temelji na ljubavi. Ako tražimo vrline svoje braće a ne njihove prividne mane, naši će razgovori uvijek biti ugodni i duhovni. Nemoj zaboraviti da je lako nekoga kritizirati. A osoba koja pred tobom ogovara druge može isto tako pred drugima ogovarati tebe! (1. Timoteju 5:13; Titu 2:3).

15. Koje će osobine nalik Kristovim pomoći da svi pripadnici skupštine ostanu sveti?

¹⁵ Da bismo skupštinu sačuvali svetom, svi mi moramo imati um Kristov, a znamo da je njegovo istaknuto svojstvo ljubav. Zato je Pavao savjetovao Kološane neka budu samilosni poput Krista: “Obucite se dakle kao izbrani Božiji, sveti i ljubazni, u srdačnu milost, dobrotu, poniznost, krotost, i trpljenje (...) opraštajući jedan drugome (...). A svrh svega toga obucite se u ljubav, koja je sveza savršenstva.” Zatim je dodao: “I mir Božij da vlada u srcima vašima.” Ako imamo takav duh opraštanja možemo sigurno sačuvati jedinstvo i svetost skupštine (Kološanima 3:12-15).

Zamjećuje li se naša svetost u našem susjedstvu?

16. Zašto bi naše sveto obožavanje trebalo biti sretno obožavanje?

¹⁶ A što možemo reći o našim susjedima? Kako oni gledaju na nas? Isijavamo li radost istine, ili ostavljamo dojam da je ona teret? Ako smo sveti kao što je Jehova svet, tada bi se to trebalo očitovati u našem govoru i vladanju. Trebalo bi se jasno vidjeti da je naše sveto obožavanje sretno obožavanje. Zašto? Zato što je Jehova naš Bog sretan Bog, koji želi da njegovi obožavatelji budu radosni. Zato je psalmist mogao reći o Jehovinom narodu drevnog vremena: “Sretan je narod čiji je Bog Jehova!” Odražavamo li tu sreću? Pokazuju li i naša djeca zadovoljstvo kad su među Jehovinim narodom u Dvorani Kraljevstva i na kongresima? (Psalam 89:15, 16; 144:15b, NW).

17. Kako možemo na praktičan način pokazati uravnoteženu svetost?

¹⁷ Svoju uravnoteženu svetost možemo pokazivati i svojim duhom suradnje i dobrosusjedske ljubaznosti. Ponekad je potrebno da susjedi surađuju, možda da očiste susjedstvo ili, kao što se to radi u nekim zemljama, da pomognu popraviti ulice i ceste. U tom pogledu naša se svetost može očitovati u načinu na koji se brinemo za svoje vrtove, dvorišta ili drugo imanje. Ako posvuda naokolo ostavljamo smeće ili ako je naše dvorište neuredno ili zapušteno, možda čak u njemu ima starih pokvarenih vozila koja prolaznici mogu vidjeti, možemo li onda reći da prema svojim susjedima postupamo s poštovanjem? (Otkrivenje 11:18).

Svetost na poslu i u školi

18. (a) Što za kršćane danas predstavlja izazov? (b) Kako možemo biti drugačiji od svijeta?

¹⁸ Apostol Pavao napisao je kršćanima u nesvetom gradu Korintu: “Pisah vam u poslanici da se ne miješate s kurvarima; i to ja ne rekoh za kurvare ovoga svijeta, ili tvrdice, ili hajduke, ili idolopoklonike; jer biste morali izići iz svijeta” (1. Korinćanima 5:9, 10). To je izazov za kršćane, koji se moraju svakodnevno družiti s nemoralnim ili amoralnim ljudima. To je velik ispit besprijekornosti, naročito u onim kulturnim krugovima u kojima se seksualno napastovanje, korupcija i nepoštenje promiču ili opravdavaju. U takvoj sredini ne smijemo sebi dozvoliti da snizimo svoja mjerila kako bismo pred onima koji nas okružuju izgledali “normalno”. Umjesto toga, naše bi ljubazno ali drugačije kršćansko vladanje trebalo razumnim ljudima, onima koji uviđaju svoju duhovnu potrebu i koji traže nešto bolje, upasti u oči (Matej 5:3, NW; 1. Petrova 3:16, 17).

19. (a) Djeco, s kakvim se ispitima suočavate u školi? (b) Što mogu roditelji učiniti da bi podupirali svoju djecu i njihovo sveto vladanje?

¹⁹ Naša se djeca u školi isto tako suočavaju s mnogim ispitima. Da li vi roditelji posjećujete školu koju vaša djeca pohađaju? Znate li kakva atmosfera tamo vlada? Imate li dobar odnos s učiteljima? Zašto su ova pitanja važna? Zato što su u mnogim urbanim područjima svijeta škole postale džungle nasilja, droge i seksa. Kako mogu vaša djeca sačuvati svoju besprijekornost i svoje sveto vladanje ako ne dobivaju punu suosjećajnu podršku svojih roditelja? Pavao je s pravom savjetovao roditeljima: “Ocevi! ne razdražujte djece svoje, da ne gube volje” (Kološanima 3:21). Jedan od načina na koje se razdražuje djecu jest propust da se pokaže razumijevanje za njihove svakodnevne probleme i ispite. Priprema za kušnje u školi počinje u duhovnoj atmosferi kršćanskog doma (5. Mojsijeva 6:6-9; Priče Salamunove 22:6).

20. Zašto je svetost za sve nas prijeko potrebna?

²⁰ Što možemo u zaključku reći, zašto je svetost za svakog od nas prijeko potrebna? Zato što služi kao zaštita pred napadima Sotoninog svijeta i njegovog načina razmišljanja. Ona predstavlja blagoslov kako danas tako i u budućnosti. Pomaže nam zajamčiti život koji će biti pravi život u novom svijetu pravednosti. Pomaže nam da budemo uravnoteženi, pristupačni, komunikativni kršćani — a ne kruti fanatici. Kratko rečeno, čini nas sličnima Kristu (1. Timoteju 6:19, St).

[Bilješke]

Sjećaš li se?

◻ Zašto je Petar uvidio potrebu da savjetuje kršćane u vezi sa svetosti?

◻ Zašto nije lako voditi svet način života?

◻ Što možemo svi mi učiniti kako bismo unapređivali svetost u obitelji?

◻ Koje bismo nesveto vladanje trebali izbjegavati da bi skupština ostala sveta?

◻ Kako možemo ostati sveti na poslu i u školi?

[Slike na stranicama 16 i 17]

Kao Jehovini svjedoci trebali bismo imati radost u služenju Bogu i u drugim aktivnostima