ONGULUMAMBO YOKOINTANETA
ONGULUMAMBO
YOKOINTANETA
Oshikwanyama
  • OMBIIBELI
  • OISHANGOMWA
  • OKWOONGALA
  • w02 8/1 ep. 17-21
  • Otava twikile okweenda moshili

Kape na okavidio

Ombili opa li pe na epuko eshi okavidio taka patuluka.

  • Otava twikile okweenda moshili
  • Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2002
  • Oupalanyole
  • Ouyelele wa faafana
  • Oshili nelongelokalunga lopaKriste
  • Va hepekwa omolwokuudifa oshili
  • Oshili nomadano opamalongelokalunga
  • Oshili oya udifwa kongonga yedu alishe
  • Oshili nelihumbato lopaumwene
  • Oshili ‘novapangeli’
  • Oshili oi li oshimangifo shokumanga kumwe
  • Va nangekwa noupuna molwokuhonga vamwe oshili
  • Ovakriste ohava longele Kalunga momhepo nomoshili
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2002
  • Kala wa tomhwa kutya owa mona oshili
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (Oshifo shokukonakonwa) — 2021
  • “Ame ndi ende moshili yoye”
    Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova (Oshifo shokukonakonwa) — 2018
  • “Kave fi vomounyuni”
    Longela Kalunga aeke kashili
Tala ouyelele muhapu
Oshungonangelo tai shiivifa Ouhamba waJehova—2002
w02 8/1 ep. 17-21

Otava twikile okweenda moshili

“Ame kandi nehafo limwe, li dule eli, eshi handi udu ovamwange

hava ende moshili.”—3 JOHANNES 4.

JEHOVA okwa hokwa ashike ovo tave mu longele “momhepo nomoshili.” (Johannes 4:24) Ohava dulika koshili, nova tambula ko omahongo aeshe opaKriste e likolelela kEendjovo daKalunga. ‘Oshili oyo yevangeli’ otai yukifa elitulemo kuJesus Kristus nokeyukipalifo lounamapangelo waJehova okupitila mOuhamba. (Ovagalati 2:14) Kalunga okwa pitika “epukifo” li hange ovo va hoolola okwiitavela oipupulu, ndelenee exupifo ole likolelela mokukala neitavelo monghundana iwa nosho yo okweenda moshili.—2 Ovatessaloniki 2:9-12; Ovaefeso 1:13, 14.

2. Oshike osho omuyapostoli Johannes kwa li e nine ehafo linene, nokwa li e na ekwatafano naGaius la tya ngahelipi?

2 Ovaudifi vOuhamba ove li ‘ovalongi pamwe molwoshili.’ Ngaashi omuyapostoli Johannes nosho yo kaume kaye Gaius, ova tokola toko okudiinina oshili nosho yo okweenda muyo. Johannes okwa shanga molwaGaius ta ti: “Ame kandi nehafo limwe, li dule eli, eshi handi udu ovamwange hava ende moshili.” (3 Johannes 3-8, yelekanifa OB-1986.) Nokuli nande omunamido Johannes haye a honga Gaius oshili, ounamido womuyapostoli, oukulunhu waye wopaKriste nosho yo ohole yaye ya fa yatate omudali oye shi ninga sha yeleka opo omulumenhu oo omunyasha kuye a talike ko a fa umwe womovana vaJohannes vopamhepo.

Oshili nelongelokalunga lopaKriste

3. Ovakriste vonale okwa li hava ongala nelalakano lashike nokwa li shi na ouwa ulipi?

3 Opo ve lihonge oshili, Ovakriste vonale okwa li hava ongala pamaongalo, osho luhapu ve shi ningila momaumbo opaumwene. (Ovaroma 16:3-5) Oshidjemo, okwa li hava twaafana omukumo mohole nomoilonga iwa. (Ovaheberi 10:24, 25) Shi na sha naavo ve litya Ovakriste konima yefimbo, Tertullian (mo 155 lwaapo fiyo okonima 220 O.P.) okwa shanga ta ti: “Okwa li hatu ongala opo tu leshe omambo aKalunga . . . Neendjovo odo diyapuki ohatu palula eitavelo letu, ohatu tungu eteelelo letu, ohatu koleke elineekelo letu.”—Apology, etukulwa 39.

4. Okwiimba okwa dana onghandangala ilipi pokwoongala kwopaKriste?

4 Otashi dulika okwiimba kwa li oshitukulwa shokwoongala kwOvakriste vonale. (Ovaefeso 5:19; Ovakolossi 3:16) Omuprofesor Henry Chadwick okwa shanga kutya omukembauli womefelemido etivali, Celsus, okwa mona kutya omaimbilo e na eengovela oo kwa li haa longifwa kwaavo ve litya Ovakriste okwa li “mawa unene nomolwaasho okwa li a kwatela onghone okunwefa mo kwao omaliudo aye.” Chadwick okwa weda ko ta ti: “Clement wokuAlexandria oye omushangi wotete Omukriste a popya kombinga yoludi lomusika oyo ya wapala okulongifwa kOvakriste. Okwa yelifa kutya kai na okukala oludi lomusika yeendanisa tadi pendula omahalo omilele.” (The Early Church, epandja 274-275) Ngaashi ashike sha yela kutya Ovakriste vonale okwa li hava imbi ngeenge va ongala, nEendombwedi daJehova luhapu ohadi imbi omaimbilo e likolelela kOmbibeli oo a kwatela mo eendjovo di na eenghono tadi tange Kalunga nosho yo Ouhamba.

5. (a) Ewiliko lopamhepo okwa li la yandjwa ngahelipi momaongalo otete opaKriste? (b) Ongahelipi Ovakriste vashili va tula moilonga eendjovo daJesus odo da shangwa muMateus 23:8, 9?

5 Momaongalo otete opaKriste, ovapashukili okwa li hava longo oshili novayakuliongalo okwa li hava kwafele ovaitaveli vakwao meenghedi di lili noku lili. (Ovafilippi 1:1) Olutuwiliki olo le likolelela kEendjovo daKalunga nokomhepo iyapuki okwa li hali yandje ewiliko lopamhepo. (Oilonga 15:6, 23-31) Omadinafimaneko opamalongelokalunga kaa li haa longifwa molwaashi Jesus okwa lombwela ovahongwa vaye ta ti: “Inamu itavela nande mu ifanwe rabbi, osheshi omuhongi weni oumwe, ndele onye amushe ovamwainafana. Ndele inamu ifana nande olyelye wokombada yedu xo, osheshi onye omu na xo umwe aeke, ou womeulu.” (Mateus 23:8, 9) Moshinima osho nosho yo muikwao imwe, ope na efaafano pokati kOvakriste vonale nEendombwedi daJehova.

Va hepekwa omolwokuudifa oshili

6, 7. Nonande Ovakriste vashili ova udifa etumwalaka lombili, ongahelipi va ungaungwa navo?

6 Ndele nande Ovakriste vonale okwa li hava udifa etumwalaka lombili lOuhamba, ova hepekwa nokuli ngaashi Jesus e shi ningilwa. (Johannes 15:20; 17:14) Omunandjokonona John L. von Mosheim okwa popya Ovakriste vomefelemido lotete ve li “ongudu yovanhu ovo ve na oukwatya u he na oshiponga shasha, ovanhu ovo ihava diladilile nande oulinawa woshilongo owii.” Dr. Mosheim okwa ti kutya osho sha “ningifa Ovaroma va handukile Ovakriste osho elongelokalunga lavo li li paunafangwa, olo la li li he na eenghedindjikilile douyapuki da fa dovanhu vamwe ve lili.” Okwa weda ko ta ti: “Kava li ve na omayambo, eetembeli, oihongwafano, ovanyanekeli ile omilandu doshipristeri; naashi okwa li sha wana oku va dinifa kovanhu ovo ve he shii sha, ovo tave lipula kutya itapa dulu okukala elongelokalunga li he na oinima ya tya ngaho. Onghee hano okwa li va talwa ko ve li ovanhu ovo inava itavela muKalunga; nopamhango yOvaroma, ovanhu ovo va tokolwa ve li ovo inava itavela muKalunga okwa li va tokolwa kutya vo ovapiyaaneki moulipamwe wovanhu.”

7 Ovapristeri, ovanailonga nosho yo vamwe ovo kwa li hava xupu melongelo loikalunga okwa li va nwefa mo ovakwashiwana va twe omhinge nOvakriste, ovanhu ovo kwa li inava kufa ombinga melongelo loikalunga. (Oilonga 19:23-40; 1 Ovakorinto 10:14) Tertullian okwa shanga ta ti: “Okwa li va tala ko Ovakriste ve li ovaetifi voshiponga keshe tashi hange Oshilongo, ovaetifi vomupya keshe tau hange ovanhu. Ngeenge Tiber owa panuka fiyo omeva a twa pohotekuma, ngeenge Nil inau panukila omapya, ngeenge odula inai loka ile ngeenge edu ola kakama, ngeenge opa holoka ondjala, ngeenge opa holoka oshiponga, ohaku lilwa taku ti: ‘Ovakriste nava yandjwe keenghoshi!’ ” Kashi na nee mbudi kutya oilanduliko oya li shike, Ovakriste vashili ove ‘livangeka oikalunga.’—1 Johannes 5:21.

Oshili nomadano opamalongelokalunga

8. Omolwashike Okrismesa ihai danwa kwaavo tava ende moshili?

8 Ovo hava ende moshili ohava henuka omadano e he li pamishangwa omolwaashi ‘ouyelele kau na ekwatafano nomulaulu.’ (2 Ovakorinto 6:14-18) Pashihopaenenwa, ihava dana Okrismesa oyo hai danwa mo 25 Desemba. OThe World Book Encyclopedia oya dimina kutya: “Kape na ou e shii efiku lokondadalunde ledalo laKristus.” OThe Encyclopedia Americana (Enyanyangido lomo 1956) otai ti: “Saturnalia, oshivilo shOvaroma osho kwa li hashi danwa mokati kaDesemba, oko kwe likolelela eenghedindjikilile dihapu dokuhafela Okrismesa.” OCyclopædia yaM’Clintock naStrong otai ti: “Edano lOkrismesa kali fi oshipango sha dja kuKalunga, noinali dja mE[testamenti] L[ipe].” Nembo Daily Life in the Time of Jesus otali ti: “Oufita woimuna . . . okwa li hau idililwa moyuunda yoku u amena pokufu; oushili ou oo auke otau yelifa kutya efiku lopamufyuululwakalo lOkrismesa pefimbo lokufu, itali dulu okukala li li mondjila osheshi Evangeli ola ti kutya ovafita voimuna ova li mofuka.”—Lukas 2:8-11.

9. Omolwashike ovapiya vaJehova vonale nosho yo vopaife hava henuka omadano oEaster?

9 Oshivilo osho hashi ifanwa mOshiingilisha Easter (Opassa mOshiwambo) ohashi danwa okudimbulukwa vati enyumuko laKristus, ndelenee eedjo di shii okulineekelwa ode shi kwatakanifa nelongelokalunga loipupulu. OThe Westminster Dictionary of the Bible otai ti kutya oEaster okwa li “tete oshivilo shoitemadula shokufimaneka oshikalungakainhu shOvateutoni shouyelele noitemadulu osho sha shiivika muAnglo-Saxon nedina Eastre,” ile Eostre. Ndele nande ongaho oEncyclopædia Britannica (Enyanyangido eti-11) otai ti: “Kape na euliko lasha li na sha nedano loshivilo shoEaster mEtestamenti Lipe.” OEaster kaya li hai danwa kOvakriste vonale noihai danwa koshiwana shaJehova kunena.

10. Edimbuluko lilipi Jesus a dika po, noolyelye have li diinine monghedi ya yuka?

10 Jesus ina lombwela ovashikuli vaye va dane edalo ile enyumuko laye, ndelenee okwa dika po Edimbuluko lefyo laye lopayambo. (Ovaroma 5:8) Doshili, Edimbuluko olo olo ashike oshiningwanima a lombwela ovahongwa vaye va dane. (Lukas 22:19, 20) Oshiningwanima osho shokomudo keshe hashi ifanwa yo Ouvalelo wOmwene, ohashi danwa natango kEendombwedi daJehova.—1 Ovakorinto 11:20-26, yelekanifa OB-1954.

Oshili oya udifwa kongonga yedu alishe

11, 12. Ongahelipi ovo hava ende moshili va yambidida oilonga yavo yokuudifa?

11 Ovo ve shii oshili ove shi tala ko shi li oufembanghenda okuyandjela oilonga yeudifo longhundana iwa efimbo lavo, eenghono davo nosho yo oiniwe yavo. (Markus 13:10) Oilonga yeudifo yopaKriste yonale okwa li ya yambididwa nomayambidido ehalo liwa. (2 Ovakorinto 8:12; 9:7) Tertullian okwa shanga ta ti: “Nokuli nonande ope na oshikefa sholudi lonhumba, kashi fi shokuya oimaliwa hai futwa pomuvelo, sha fa ngeno kutya elongelokalunga oli li elandakanifo. Omunhu keshe oha eta oumaliwa vonhumba voshiyeleke lumwe momwedi—ile pomhito oyo a hala, ndele ongeenge ashike a hala nongeenge ta dulu, osheshi kape na oo a fininikwa, oshi li okuyandja kwehalo liwa.”—Apology, etukulwa 39.

12 Oilonga yEendombwedi daJehova yeudifo lOuhamba mounyuni aushe nayo otai yambididwa komayambidido ehalo liwa. Kakele ashike kEendombwedi, ovanhu ovo ve na ohokwe nolupandu ohave shi tale ko shi li oufembanghenda okuyambidida oilonga oyo nomayambidido avo opaimaliwa. Naapa yo ope na efaafano pokati kOvakriste vonale nEendombwedi daJehova.

Oshili nelihumbato lopaumwene

13. Shi na sha nelihumbato lado, Eendombwedi daJehova ohadi dulika komayele aPetrus elipi?

13 Ve li ovo tava ende moshili, Ovakriste vonale okwa li va dulika komayele omuyapostoli Petrus oo taa ti: “Ndele kaleni nokweenda mu he noshipo mokati kovapaani, opo nee eshi tave mu popile mowii ngaashi ovalongi vowii, mokutala [oilonga] yeni iwa va hambelele Kalunga mefiku lekongo.” (1 Petrus 2:12) Eendombwedi daJehova oda tambula ko eendjovo odo nomutima aushe.

14. Ovakriste ohava tale ko ngahelipi omalihafifo a xutuka paenghedi?

14 Nokuli nokonima eshi oushunimonima wa hovela nenwefemo lao, Ovakriste kedina ova kala nokuhenuka oilonga inai koshoka paenghedi. W. D. Killen, omuprofesor wondjokonona i na sha nomalongelokalunga okwa shanga ta ti: “Mefelemido etivali netitatu olupale lomaudano modoolopa keshe ya kula ola li ondingandinga tai shili ovanhu, nonande ovadani voinyandwa luhapu ova li ovanhu ve na eenghedi da xutuka, noinyandwa yavo alushe okwa li tai xwaxwameke ouhalu mwii wopefimbo olo. . . . Ovakriste aveshe vashili okwa li va nyanyala olupale lomaudano. . . . Ove livangeka oixuna yalo tai kokele momilele, nomailikano alo aalushe okwiilikana oikalunga yoshipaani oilumenhu noikainhu okwa li taa tu omhinge neitavelo lopalongelokalunga lavo.” (The Ancient Church, epandja 318-319) Ovashikuli vashili vaJesus kunena navo ohava henuka omalihafifo taa kokele momilele nokwa xutuka paenghedi.—Ovaefeso 5:3-5.

Oshili ‘novapangeli’

15, 16. “Ovapangeli” oolyelye, nongahelipi va kala va talika ko kwaavo tava ende moshili?

15 Nonande Ovakriste vonale ova li ve na omalihumbato mawa, ovakesari vahapu Ovaroma okwa li ve va tokola netokolo li he li paushili. Omunandjokonona E. G. Hardy ota ti kutya ovakesari okwa li ve va tala ko ve li “ovaladi ve shii okudinika.” Okushangelafana kwangoloneya Plinius Munini waBitinia nomukesari Trajanus okwa ulika kutya ovapangeli kava li va shiiva oukwatya washili wOukriste. Ovakriste okwa li va tala ko ngahelipi omapangelo?

16 Ngaashi ovashikuli vaJesus vonale, Eendombwedi daJehova ohadi dulika “kovapangeli” ndele ope na ongaba. (Ovaroma 13:1-7) Ngeenge ope na elipumomumwe pokati kaasho ovanhu tava pula nehalo laKalunga, ohadi kala pamufika ou kutya: “Okudulika kuKalunga ku dule okudulika kovanhu.” (Oilonga 5:29) Embo After Jesus—The Triumph of Christianity otali ti: “Nonande Ovakriste kava li hava kufa ombinga mokwiilikana omukesari, kava li ovatukuli voibofa, nelongelokalunga lavo nande la li la yooloka ko kumakwao nokwa li la talika ko litondifa kovapaani, inali eta oshiponga shasha kepangelo.”

17. (a) Ovakriste vonale ova li hava popile epangelo lilipi? (b) Ongahelipi ovashikuli vashili vaKristus va tula moilonga eendjovo daJesaja 2:4 mokukalamwenyo kwavo?

17 Ovakriste votete ova li hava popile Ouhamba waKalunga, nokuli ngaashi ootatekulululwa Abraham, Isak naJakob kwa li ve na eitavelo tali longo ‘moshilando sha tungwa kuKalunga’ osho sha udanekwa. (Ovaheberi 11:8-10) Ngaashi Omwene wavo, ovahongwa vaJesus kava li “oshitukulwa shounyuni.” (Johannes 17:14-16, NW) Shi na sha noita nomashilafano opanhu, ova lalakanena ombili ‘mokuhambula omaongamukonda avo omatemo.’ (Jesaja 2:4) Mokudidilika efaafano lihokwifa, omuhongi wondjokonona yeengeleka Geoffrey F. Nuttall okwa ti: “Oikala yOvakriste vonale i na sha noita okwa li ya fa unene yovanhu ovo have liifana Eendombwedi daJehova ndele kashi fi shipu kufye okudimina oushili oo.”

18. Omolwashike epangelo keshe li na etomheno keshe okuhakala noumbada shi na sha nEendombwedi daJehova?

18 Ve li ovanhu ovo ihava ame ombinga ndele ohava dulika “kovapangeli,” Ovakriste votete kava li va etela nande epangelo limwe lopapolitika oshiponga shasha, nEendombwedi daJehova ihadi eta nande oshiponga shasha. Omushangi umwe Omuamerika lokOlundume okwa shanga ta ti: “Otashi pula okukala nondudi nosho yo oumbada wa pitilila opo omunhu a itavele kutya Eendombwedi daJehova otadi etele omapangelo opapolotika oshiponga shasha. Kave fi ovanashibofa nove li olutu lelongelokalunga olo la shiya ko mokukala ve li ovaholi vombili.” Omapangelo oo e udite ko kae na okukala noumbada shi na sha nEendombwedi daJehova.

19. Shi na sha noifendela, oshike tashi dulu okutiwa kombinga yOvakriste vonale nosho yo yEendombwedi daJehova?

19 Onghedi imwe omo Ovakriste votete va ulika efimaneko lokufimaneka “ovapangeli” oyo okufuta oifendela. Mokushangela omukesari waRoma Antoninus Pius (138-161 O.P.), Justin Martyr okwa holola kutya Ovakriste okwa li hava futu oifendela yavo “pahalo liwa shi dulife ovanhu aveshe.” (First Apology, etukulwa 17) NaTertullian okwa lombwela ovapangeli Ovaroma kutya ovafendelifi vavo ove na “oshikolo sholupandu molwOvakriste” omolwomaliudo avo oo e ve linyengifa va fute oifendela. (Apology, etukulwa 42) Ovakriste okwa li va mona ouwa moPax Romana ile mOmbili yaRoma, omolweemhango nelandulafano, eendjila diwa nosho yo eameno la xwepopala li na sha nomalweendo omefuta. Mokudimina oshikolo shavo koulipamwe wovanhu, ova dulika keendjovo daJesus tadi ti: “Eshi shomukesari, shi peni omukesari, naasho shaKalunga, shi peni Kalunga.” (Markus 12:17) Oshiwana shaJehova kunena ohashi landula omayele oo nosha pandulwa molwouyuki washo ngaashi mokufuta oifendela.—Ovaheberi 13:18.

Oshili oi li oshimangifo shokumanga kumwe

20, 21. Shi na sha noumwainafana u na ombili, oshike sha kala shi li paushili kOvakriste vonale nosho yo kovapiya vaJehova kunena?

20 Molwaashi ova enda moshili, Ovakriste vonale okwa li va mangelwa kumwe moumwainafana u na ombili, nokuli eshi osho shi li ngaho kEendombwedi daJehova kunena. (Oilonga 10:34, 35) Onhumwafo yonhumba oyo ya holoka moThe Moscow Times oya ti: “[Eendombwedi daJehova oda] shiivika nawa di li ovanhu vawa, ve na onghenda nove lininipika, ve shi okulongelwa kumwe navo, ihava fininike ovanhu vakwao ndele ohava lalakanene alushe ombili momakwatafano avo novanhu vakwao . . . Mokati kavo kamu na ovo hava tambula ombubo, eengholwe ile ovalongifi voingangamifi, netomheno ola nafangwa lela: Otava kendabala ashike okuwilikwa keitavelo lavo le likolelela kOmbibeli mukeshe osho tava ningi ile tava popi. Ngeenge ovanhu aveshe mounyuni ova kendabala ngoo okukala metwokumwe nOmbibeli ngaashi Eendombwedi daJehova di li, ngeno ounyuni wetu ou wonyanya otau dulu okulunduluka filufilu.”

21 OEncyclopedia of Early Christianity oya ti: “Ongeleka yotete okwa li ye litala ko i li oulikumwe wopanhu mupe omo eengudu dovanhu ovo va li ve litonde nale, Ovajuda naavo ve he fi Ovajuda, tava dulu okukala pamwe molutu limwe li na ombili.” Eendombwedi daJehova nado odi li oumwainafana wopaiwana u hole ombili—di li shili oulikumwe wounyuni mupe. (Ovaefeso 2:11-18; 1 Petrus 5:9; 2 Petrus 3:13) Eshi omunambelewa a kula weameno lOnhele yOmaulikilo yaPretoria moSouth Africa a mona nghee Eendombwedi da dja momihoko adishe da shakena nombili poshoongalele, okwa ti: “Keshe umwe okwa li e na eenghedi diwa nokwe di ulika, ovanhu okwa li tava popi nawa navakwao, oikala oyo ya ulikwa momafiku manini a dja ko—aishe otai ulike koukwatya muwa wopaenghedi woilyo youlikumwe weni, nonokutya amushe ohamu kalafana kumwe mwa fa oukwaneumbo umwe wa hafa.”

Va nangekwa noupuna molwokuhonga vamwe oshili

22. Oshike sha kala tashi ningwa po molwaashi Ovakriste va kala tava hokolola oshili?

22 Okupitila melihumbato lavo nosho yo moilonga yavo yeudifo, Paulus nosho yo Ovakriste vakwao okwa li tava ‘hokolola oshili.’ (2 Ovakorinto 4:2) Mbela owa dimina kutya Eendombwedi daJehova otadi ningi sha faafana notadi hongo oiwana aishe oshili? Ovanhu mounyuni aushe otava tambula ko elongelokalunga lashili notava mbobolokele ‘komhunda yongulu yOmwene’ momivalu tadi hapupala alushe. (Jesaja 2:2, 3) Omudo keshe, ovanhu omayovi otava ninginifwa shi li edidiliko leliyapulo lavo okuliyapulila Kalunga, oshidjemo, otapa totwa omaongalo mape mahapu.

23. Mbela owa tala ko ngahelipi ovo hava hongo oiwana aishe oshili?

23 Ndele nande ova dja momaputuko e lili noku lili, oshiwana shaJehova osha hangana melongelokalunga lashili. Ohole oyo tava ulike otai va didilikifa kutya ove li ovahongwa vaJesus. (Johannes 13:35) Mbela ou wete ngoo kutya ‘Kalunga oku li shili mokati kavo’? (1 Ovakorinto 14:25) Mbela owa katuka onghatu u yambidide ovo tava hongo oiwana aishe oshili? Ngeenge osho, ulika olupandu tali kalelele omolwoshili nokudiinina oufembanghenda wokweenda muyo fiyo alushe.

1. ‘Oshili yevangeli’ otai yukifa elitulemo kushike?

[Efano pepandja 19]

Jesus okwa lombwela ovashikuli vaye va dane Edimbuluko lefyo laye lopayambo

[Efano pepandja 21]

Oto nyamukula ngahelipi?

• Meenghedi dokulongela Kalunga, efaafano lilipi li li po pokati kOvakriste vonale nEendombwedi daJehova?

• Edano lopalongelokalunga lilipi olo alike hali diininwa kwaavo hava ende moshili?

• “Ovapangeli” oolyelye, nOvakriste ohave va tale ko ngahelipi?

• Oshili oi li ngahelipi oshimangifo shokumanga kumwe?

    Oishangomwa yoshiKwanayama (2000-2026)
    Dja mo
    Loginga mo
    • Oshikwanyama
    • Tuma
    • Omahoololo
    • Copyright © 2026 Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania
    • Omaufomhango e na sha nelongifo
    • Omilandu di na sha nouyelele wopaumwene
    • Privacy Settings
    • JW.ORG
    • Loginga mo
    Tuma