“Endyu Ukale Omulanduli Wange”
“Inkha umue uhanda okulandula muame, elianye oe muene iya atyindipo omuti wae wemone, atualako okulandula muame.”—LUCAS 9:23.
1, 2. (a) Jesus ukonga ovanthu pala okulinga tyi? (b) Oñgeni motavela okukongwa na Jesus?
KONTYULILO yovilinga viae viokuivisa, Jesus ankho ukahi nokuava oumbangi mo Perea, okutauluka o Jordau kokulio ko Judeia. Omukuendye umue afuene ponthele yae emupulu oityi ena okulinga opo apiñgane omuenyo wahapu. Etyi Jesus amona okuti omukuendye oo wendela nawa Movitumino via Moisesi, emukongo pala otyilinga tyimue tyakolela. Ati: “Enda, kalandese ovipuka una oavela ovahepi, opo ukakale nolumono keulu, iya oya ukale omulanduli wange.” (Marcos 10:21) Nkhele soka okukongwa opo alandule Jesus Omona Wongunga wa Huku Omukulami!
2 Omukuendye oo anye, mahi vakuavo avetavela. Pokuhimbika Jesus wapopila Filipe ati: “Kala omulanduli wange.” (João 1:43) Filipe etavela akala o apostolu. Tupu Jesus akongo Mateusi, nae etavela. (Mateus 9:9; 10:2-4) Jesus wakonga aveho vehole ouviuki etyi ati: “Inkha umue uhanda okulandula muame, elianye oe muene iya atyindipo omuti wae wemone, atualako okulandula muame kese nthiki.” (Lucas 9:23) Moluotyo, kese umue upondola okukala omulanduli wa Jesus inkha wahanda. Okuti ove uhanda? Ovanyingi puonthue tuetavela okukongwa noluembia na Jesus. Iya movilinga vietu viokuivisa nonthue tukonga vakuetu.
3. Oñgeni matulityilika okuyekapo okulandula Jesus?
3 Namphila vamue vetavela otyili Tyombimbiliya mahi kavatualako nokulilongesa. Anthi, avahimbika okusoya iya katutu-katutu avahimbika okuyekapo okulandula Jesus. (Hebreus 2:1) Oñgeni matulityilika eliva olio? Matyituvatela inkha tulipula okuti: ‘Omokonda yatyi naholovonena tete okulandula Jesus? Oityi tyihangununa okulandula Jesus?’ Okuhinangela omakumbululo omapulo oo evali, matyitukuatesako okupameka etokolo lietu liokutualako okuendela mondyila ongwa tuaholovona. Tupu, matyituvatela okuavela vakuetu ondundo opo valandule Jesus.
Omokonda Yatyi Tulandulila Jesus?
4, 5. Omokonda yatyi Jesus wafuapo pala okutuhongolela?
4 Omuuli Jeremia wahoneka okuti: “Jeova ndyityii nawa okuti, ovanthu vetupu epondolo liokulitumina ovo muene, kavetyivili okuviukisa onondyila mbavo.” (Jeremias 10:23) Onkhalelo yovanthu ilekesa nawa okuti onondaka mba Jeremia ombotyotyili. Tyimoneka nawa okuti, ovanthu ovakuankhali kavetyivili okulitumina nawa ovo muene. Onthue tuetavela okulandula Jesus, mokonda tuanoñgonoka okuti oe wafuapo okukala Omutumini wetu monkhalelo imue ovanthu vehevili. Tala omokonda yatyi Jesus wafuapo.
5 Tete, o Jeova muene waholovona Jesus opo akale Mesiya. Olie una vali enoñgonoko tyipona Omupakeko wetu waholovona Jesus opo akale Omutumini wetu? Vali, Jesus una ovituwa vituhuvisa, tupondola okuhetekela. (Tanga Isaías 11:2, 3.) Oe waava ongeleka yafuapo nawa. (1 Pedro 2:21) Tatu, Jesus uyunga nawa vana vemulandula. Otyo wetyilekesa nawa puetyi eliyeka okuipawa mokonda yavo. (Tanga João 10:14, 15.) Jesus walekesa okuti omunthita omuwa, mokonda utuhongolela monkhalelo yomuenyo weeta ombembwa pahe nouwa wahapu komutue. (João 10:10, 11; Revelação 7:16, 17) Mokonda yotyo novikuavo vali, onthue tualinga etokolo liaviuka etyi tuaholovona okumulandula. Oityi tyakutikinya mokulandula Jesus?
6. Okulandula Jesus muakutikinya tyi?
6 Okukala ovalanduli va Kristu katyihangununa vala okuliihana okuti onthue tu Vakristau. Ovanthu vehika ko nombiliau onombali hono, vapopia okuti Ovakristau. Mahi, ovituwa viavo vilekesa okuti ‘ovalingi vovivi.’ (Tanga Mateus 7:21-23.) Tyina tuvasa ovanthu vasuka nokulandula Jesus, tuvelekesa okuti Ovakristau votyotyili vaendesila omuenyo wavo auho muetyi velilongesa, ononthiki mbatyo ambuho mbomuenyo wavo. Pala okulekesa oityi otyo tyihangununa, tala ovipuka vimue onthue twii konthele ya Jesus.
Hetekela Ounongo wa Jesus
7, 8. (a) Ounongo oityi? Oityi tyakalesa Jesus nounongo omunene? (b) Oñgeni Jesus alekesa ounongo wae? Oñgeni tupondola okumuhetekela?
7 Jesus walekesa ovituwa ovinyingi oviwa unene. Mahi, matulilongesa vala vikuana: ounongo wae, nomutima weliola, nombili, nohole. Tete, tala ounongo wae. Ounongo, otyituwa tyokuvila okuundapesa enoñgonoko. O apostolu Paulu wahoneka okuti: “Mwe, muaholekwa omalumono aeho ounongo nenoñgonoko.” (Colossenses 2:3) Opi Jesus apola ounongo watyo oo? Oe muene wati: “Ame ndyipopia ovipuka Tate andongesa.” (João 8:28) O Jeova wemupele ounongo wae, otyo Jesus apopila nouviuki.
8 Jesus wetyivilile okuholovona nawa ondyila maendesila omuenyo wae. Watokolele okulityilika okuovola omalumono, opo atale vala kotyipuka tyike: okulinga ehando lia Huku. Jesus waundapesile omuwo, no nonkhono mbae, pala okulinga tete ovilinga Viouhamba wa Huku. Onthue tulandula ongeleka ya Jesus, mokulinga ononkhono mbokukala ‘neiho liayela.’ Iya, otyo tyituvatela okulityilika okulipaka omulemo wovipuka vihesukisile, vipondola okumana omuvo, nononkhono mbetu. (Mateus 6:22) Ovakristau ovanyingi velitepulula ovipuka vimue monkhalelo yomuenyo wavo, opo vaundape unene movilinga viokuivisa. Vamue vanyingila movilinga vioukokoli-ndyila. Inkha nove ukahi nokulinga ngotyo, tukupanda unene. “Okuovola tete ouhamba wa Huku” tyieta ombembwa onene nehambu.—Mateus 6:33.
Kala Nomutima Weliola Nga Jesus
9, 10. Oñgeni Jesus alekesa okuti una omutima weliola?
9 Tya vali matulilongesa konthele yovituwa via Jesus, okueliola omutima. Haunene, tyina ovanthu ovakuankhali vapewa otyilinga tyokutumina, velipaka kounene. Mahi, Jesus welikalela unene! Jesus una otyilinga tyavilapo pala okufuisapo ehando lia Jeova. Mahi, utupu ehando liokulipaka kounene. Onthue tupewa ondundo opo tumuhetekele. Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Tupu kalei nonkhalelo yokusoka nga ina Jesus ankho ali nayo. Namphila ankho ukahi nga Huku, kaovolele okulipakako, okupunda ounene wa Huku. Mahi, welilula omuenyo wo keulu eya okukala ngomupika, okukala ngovanthu vopahitu.” (Filipenses 2:5-7) Otyo ankho tyakutikinya tyi?
10 Jesus ankho una ehambu enene liokukala ponthele ya Tate yae keulu. Mahi, watokolele ‘okulilula omuenyo wo keulu.’ Omuenyo wae autumikiswa meimo liomumphembela omu Judeu, akalamo onohanyi etyive nokukula alo atyitwa tyihena onkhali, ekulila meumbo liomuhongi womavai. Meumbo lia Jose, Jesus wahimbika okukula alo akala omukuendye omunene. Ankho oe utupu onkhali. Mokueenda kuomuvo oo, watuaileko okutavela kovohe ovakuankhali. (Lucas 2:51, 52) Ankho una omutima weliola ngatyi!
11. Omonkhalelo patyi tuesukisa okuliola omutima nga Jesus?
11 Onthue matulekesa okuti tuna omutima weliola nga Jesus, tyina tutavela kese tyilinga tupewa. Nkhele soka otyilinga tyokuivisa onondaka onongwa. Otyilinga otyo tyesukisa okuliola omutima haunene tyina ovanthu vehetavela, vetupenya ine vetuyele. Mokutualako notyilinga tyokuivisa tukuatesako vakuetu opo vetavele okulandula Jesus. Okulinga ngotyo tukuatesako okuyovola omienyo. (Tanga 2 Timóteo 4:1-5.) Otyikuavo, otyilinga tyokuyunga nawa Ondyuo Yomaliongiyo. Otyilinga otyo, tyakutikinya okukayumbahi olisu, okusukula pohi, noundyuo wokutalamenako, aviho ovio viesukisa omutima weliola! Onthue tutyii okuti okukalesa apeho tyasukuka nokuefiwa Ondyuo Yomaliongiyo—omphangu yefendelo liasukuka potyilongo—tyilinga onthele yovilinga tulingila Huku. Okukala tyafuapo pala okulinga ovilinga ovio, tyilekesa okuti tuna omutima weliola, ngotyo tukahi nokulandula monomphai mba Kristu.
Kala Omukwambili Nga Jesus
12, 13. (a) Oñgeni Jesus alekesile ombili, iya oñgeni otyo tyemukuatesileko? (b) Oityi matyituvatela okukala nombili movilinga viokuivisa?
12 Tala ombili ya Jesus movilinga viokuivisa. Jesus walingile ovipuka ovinyingi etyi ankho ekahi pano pohi. Tunde pouna ankho uundapa na Jose he koutekuli okuhonga omavai. Mokueenda kuovilinga viae viokuivisa, Jesus walingile omahuviso, okuvelula ovavei nokututilisa vokuankhia. Mahi otyilinga tyae ankho tyakolela vali, okuivisa onondaka onongwa nokulongesa vana vahanda okumutehelela. (Mateus 4:23) Mokonda tuvalanduli vae, nonthue tuna okulinga otyilinga otyo. Oñgeni matulandula ongeleka yae? Onkhalelo imue, omokukala novituwa ngo via Jesus.
13 Haunene, ohole na Huku yalundile Jesus okuivisa nokulongesa. Mahi, Jesus tupu ankho uhole otyili alongesa. Ku Jesus, otyili otyo ankho olumono luakolela, iya oe ankho uhanda vakuavo vetyinoñgonoke. Iya mokonda onthue tulongesa ovanthu ovanyingi, tupu ongotyo tulitehela. Onthue tuanoñgonoka otyitateka tyakatulwa konthele youhamba wa Huku, noñgeni matyitetululwa! Tuanoñgonoka nawa etyi Ovihonekwa vilongesa konthele yonkhalelo yavana vankhia, nouwa maukakala mouye omupe wa Huku. Tyilinge tuahimbika okulilongesa kohale ine o pahetyino, otyili apeho tyakolela. Tyilinge otyikulu ine otyipe, otyili otyo olumono luakolela. (Tanga Mateus 13:52.) Tulekesa ohole na vakuetu, mokuivisa noundyandyi etyi Jeova ekahi nokutulongesa.
14. Oñgeni tuhetekela Jesus monkhalelo yokulongesa?
14 Tala tupu oñgeni Jesus alongesile. Apeho oe ankho uhangununina ovateheleli vae Ovihonekwa. Tyina apopia onthele imue yakolela apeho ankho uti: ‘Otyo tyahonekwa.’ (Mateus 4:4; 21:13) Monondaka mbae mbahonekwa, Jesus wapopile unene konthele yomikanda ominyingi vio Vihonekwa vio Hebreu. Nonthue movilinga vietu viokuivisa tulongesa apeho etyi tyikahi mo Mbimbiliya, okulinga ononkhono, mbokupoia unene Ovihonekwa. Ngotyo, matukuatesako vana vena omutima waviuka okuimbuka okuti onthue tulongesa omalusoke a Huku, haetuko muene. Tuhambukwa unene ngatyi tyina omunthu umue etavela okumutangela Ombimbiliya, nokutomphola konthele yesilivilo lio Ndaka ya Huku! Iya tyina ovanthu ovo vetavela okulandula Jesus, ehambu lietu liliyawisa vali.
Okulandula Jesus Tyilekesa Okukala Nohole na Vakuenyi
15. Otyipi otyituwa tyavilapo vali tya Jesus? Iya okusokolola nawa otyituwa otyo tyitukalesa ñgeni?
15 Otyituwa tyahulilila tya Jesus tyihambukiswa unene matulilongesa, ohole yae ena novanthu. Apostolu Paulu wahoneka okuti: “Ohole ya Kristu itulunda.” (2 Coríntios 5:14) Tyina tusokolola nawa ohole Jesus ena novanthu aveho, na kese umue puonthue, tyihambukisa unene omitima vietu. Iya otyo, tyituavela ondundo yokulandula ongeleka yae.
16, 17. Omonkhalelo patyi Jesus alekesile ohole navakuavo?
16 Oñgeni Jesus alekesile okuti una ohole navakuavo? Walekesa ohole onene etyi aava omuenyo wae tyahakuluminyua opo ayovole ovanthu. (João 15:13) Tupu, mokueenda kuovilinga viae viokuivisa, Jesus walekesile ohole mononkhalelo ononkhuavo. Wakalele nokankhenda na vana vamona ononkhumbi. Etyi amona Maliya na vana ankho ekahi nae valila Lasalu wankhia, atyimuihama unene. Namphila ankho Jesus etyii okuti matutilisa Lasalu, mahi, tyemuihamene unene ‘ahimbika okulila.’—João 11:32-35.
17 Konthyimbi yovilinga via Jesus viokuivisa, omulume umue ankho una otyilundu, weya pu Jesus ati: “Inkha ove uhanda, upondola okumbelula.” Jesus akumbulula ñgeni? Ovihonekwa viati: ‘Akala nokankhenda.’ Iya alingi otyipuka tyimue tyihuvisa unene. “Watandaveka okuvoko kuae akuate omunthu oo, iya apopi okuti: ‘Ame nahanda, veluka.’ Liwa-liwa otyilundu atyimutundu, iya akala wasukuka.” Movitumino Moisesi apelwe, omunthu wotyilundu ankho kasukukile. Iya Jesus ankho upondola okuhakula omunthu oo tyihemukuate kolutu. Mahi, etyi Jesus emuvelula wemukuata kolutu, opo eliivileko okuti wayamua nomunthu, otyipuka ankho ehenelingwe tunde etyi akala notyilundu. Ankho una onkhankhenda unene ngatyi!—Marcos 1:40-42.
18. Oñgeni tupondola “okulekesa okankhenda”?
18 Mokonda tuvalanduli va Kristu, tutumwa okulekesa ohole yetu, ‘mokulilingila okankhenda pokati.’ (1 Pedro 3:8) Katyapepukile okunoñgonoka omuihamo womukuatate ukahi nokumona ononkhumbi mokonda youvela utualako ine wasoya unene. Haunene tyina tuhenepite movitateka ngovio. Mahi, Jesus wakalele nokankhenda nomuvei oo namphila ehenevele. Oñgeni nonthue matukala nokankhenda ngoko? Tupondola okutyilinga mokupwa elundo liokutehelela vana vamona ononkhumbi tyina vetupopila etyi veivite. Tupu, tuesukisa okulipula okuti, ‘Inkha ame ndyina otyitateka ngotyo, ñgeno nelitehelela ñgeni?’ Inkha tukala ovanthu vena okankhenda nomuihamo wavakuetu, matukala nounongo ‘wokupopia onondaka mbuungumanesa vana vasoya.’ (1 Tessalonicenses 5:14) Ngotyo, matukala ovalanduli va Jesus.
19. Ongeleka ya Jesus ituvatela mononkhalelo patyi?
19 Tyihambukiswa unene tyina tulilongesa konthele yonondaka novilinga via Jesus Kristu! Tyina tulilongesa vali unene konthele yae, tyituavela ondundo onene yokumuhetekela. Tupu, tyituavela ondundo yokukuatesako vakuetu opo navo vemuhetekele. Ngotyo, tuovolei mononkhalelo mbatyo ambuho ehambu liokulandula Ohamba Mesiya, hono, alo apeho-apeho!
[Okuti Ove Upondola Okuhangununa?]
Okuti Ove Upondola Okuhangununa?
• Oñgeni matukala ovanongo nga Jesus?
• Omonkhalelo patyi matulekesa omutima weliola?
• Oñgeni matukala nombili movilinga viokuivisa?
• Omononkhalelo patyi matuhetekela Jesus konthele yokukala nohole navakuetu?
[Okakasa/Olutalatu pefo 11]
OMUKANDA UTUKUATESAKO OKUHETEKELA KRISTU
Mokueenda kuotyonge tyononthiki ononthatu, yo 2007, kuawa omukanda, una omafo 192 wokuna osapi yati: ‘Venha Ser Meu Seguidor.’ Omukanda oo omupe, wapongiyua opo ukuateseko Ovakristau okulilongesa konthele ya Jesus, haunene konthele yovituwa viae, novilinga viae. Omukanda oo, tete upopia konthele yovituwa via Jesus viavilapo vali, iya konyima aupopi konthele yomutima wae weliola, nokuakola omutima, nounongo wae, nokutavela kuae, nekoleleyo liae.
Konthele oyo, ulandula upopia ovilinga via Jesus viokulongesa, no viokuivisa onondaka onongwa, no mononkhalelo mbumue alekesa ohole yae onene. Omukanda oo, maukuatesako Ovakristau okuhetekela Jesus.
Onthue tuna onthumbi yokuti, omukanda oo omupe mautuavela ondundo yokulinoñgonoka nawa, nokulipula okuti: ‘Tyotyili ndyikahi umue nokulandula Jesus? Oñgeni ndyipondola okumulandula vali nawa?’ Tupu, maukuatesako ovanthu ovakuavo vahanda okulandula Jesus kumue nonthue.—Atos 13:48.