Kalei ‘Ovanthu Vokuna Unene Okankhenda’
KAKUNEKALE ovanthu ovanyingi vesuka unene okulekeswa okankhenda, mokonda yovitateka viondyala, nomauvela, noluhepo, noungangala, novita, noviponga ovikuavo vitumbukila ovanthu. Okankhenda, okunoñgonoka nokusuka nononkhumbi ine ovitateka via mukuenyi, olingi ononkhono mbokumuvatela. Ngetyi onohanya mbekumbi mbututokotesa nawa tyina kuatenda, okankhenda nako kaungumanesa omunthu wokuna ovitateka, akatepulula omuihamo wae, nokumupameka.
Tupondola okulekesa okankhenda no nondaka mbetu netyi tulinga, okukuatesako vakuetu, nokukala ponthele yavo tyina vesuka nonthue. Hatyiwa ko okukala vala nokankhenda nombunga yetu, nomapanga, ine onavana tuelityilia navo. Tuesukisa okukala nokankhenda alo umue novanthu vana tuhei. Jesus Kristu Melongomona liae lio Komphunda wapula okuti: ‘Inkha mukala vala noluembia na vana vemuhole, ondyambi patyi mamupewa?’ Jesus Kristu ankho wokuna okankhenda, wati: ‘Ovipuka aviho muhanda ovanthu vemulinge, nonue ovio muna okuvelinga.’—Mateus 5:46, 47; 7:12.
Ove upondola okutanga onondaka ombo mo Mbimbiliya, mbutiwa otyitumino tyieta oupanga pokati kovanthu. Ovanthu ovanyingi vetavela okuti Ombimbiliya oyo ehongolelo liavilapo pala vana vahanda okukala nokankhenda. Ombimbiliya apeho ipopia okuti tuna otyilinga tyokukuatesako vana vesukisa okuvatelwa. Ombimbiliya ipopia okuti Jeova Huku, Muene wo Mbimbiliya, Omupakeko wetu, Oe ongeleka yavilapo yokukala nokankhenda.
Ombimbiliya yati: ‘[Huku] uyakulila ovaviuki, no nonthyiwe, no vahepe. Huku una oluembia no nongendi, uveavela okulia nomuvalo.’ (Deuteronômio 10:18 Bíblia na Linguagem de Hoje) Tupu, Ombimbiliya ipopia okuti, ‘Jeova Huku ukoyesilako vana vamoneswa emone, nokuavela okulia vokuna ondyala.’ (Salmo 146:7) Jeova wapopia konthele yonongendi okuti: ‘Ovanthu onongendi vokuatunga potyilongo tyenyi . . . vetalei ngatyina ovatyitwa tyilongo. Muna okukala nohole navo ngetyi onue muene mulihole.’—Levíticos 19:34.
Okukala nokankhenda ha apeho tyipepuka. Apostolu Paulu wahonekelele Ovakristau ko Kolosu okuti: ‘Luleimo omunthu wokohale, novituwa viae ovivi. Amulivaleka omunthu omupe, ukahi nokupilululwa nenoñgonoko liafuapo, opo akale otyifuika tyo Mupakeko wae. Mokonda muaholovonwa na Huku, mualinga ono sandu no kuholwe nae, livalekei okankhenda katunda komutima.’—Colossenses 3:9, 10, 12.
Ngotyo, tyihanda okulinga ononkhono opo tutyivile okukala nokankhenda. Mokonda okankhenda otyituwa tyimue tyakutikinya movituwa viomunthu omupe una Ovakristau vesukisa okulivaleka. Paulu ankho ukala mo Roma, mouye umue wokueyula ovivi. Paulu waavelele ovakuatate vae Ovakristau ondundo, opo vapilulule ovituwa viavo, iya avakala vali nohole nokankhenda.
Okankhenda Kena Ononkhono Ononene
Ovanthu vamue vatala vana vokuna okankhenda ngatyina vatopa. Okuti olusoke olo luaviuka?
Au, kaluaviukile! Mokonda ononkhono mbuhongiliya omunthu okukala nokankhenda ko tyotyili, oluembia lutunda ku Huku, wokuna okankhenda kafuapo. ‘Huku oluembia.’ (1 João 4:16) Jeova wiihanua okuti ‘o Tate wokankhenda okanene, na Huku weungumaneso aliho.’ (2 Coríntios 1:3) Ondaka yapitiyua apa okuti ‘okankhenda okanene’ ilekesa ‘okukala nonkhenda novitateka via vakuetu.’ Omokonda yatyi? Tyetyi Jeova ‘una okankhenda na vana vahapandula, no nondingavivi’.—Lucas 6:35.
Omupakeko wetu uhanda nonthue tukale novituwa oviwa, okukutikinyamo okankhenda. Mu Miquéias 6:8, tutangamo okuti: ‘Ove munthu, Jeova wekulekesa oityi otyiwa. Oityi Jeova aita kuove, kekuiti vala ulinge etyi tyaviuka, nokuhole okankhenda? Provérbios 19:22 yati: ‘Otyipuka tyihandwa komunthu omutima omuwa.’ Omona wa Huku Jesus Kristu, wokualekesile nawa ovituwa via Tate yae, walondolele ovalongwa vae okuti: ‘Tualeiko okukala ovana-kankhenda ngetyi Tate yenyi omuna-kankhenda.’ (Lucas 6:36) Ombimbiliya Jelusalei yapitiya elondolo olio okuti: ‘Kala nokankhenda ngetyi Tate yove ena okankhenda.’
Tuna ehunga eewa liokukala ovana-kankhenda, mokonda inkha tukala nokankhenda matukapewa ondyambi onene. Tuhole okutyimona okuti etyi tyapopia Provérbios 11:17 otyili. Yati: ‘Omunthu wokankhenda ulinga etyi tyieta ouwa momuenyo wae.’ Tyina tukala nokankhenda nomunthu wesukisa okuvatelwa, ku Huku ongatyina Oe tukahi nokuvatela. Jeova maavela ondyambi ongwa ovafendeli vae vokuna okankhenda. Ohamba Salomau wahoneka okuti: ‘Omunthu wokulekesa okankhenda komunthu wokuahepa, ukahi nokuundika Jeova, moluotyo, Jeova mekemuyamba.’ (Provérbios 19:17) Paulu wati: ‘Noñgonokei okuti ovipuka aviho oviwa omunthu alinga, Jeova mekemufeta.’—Efésios 6:8.
Okankhenda kena ononkhono mbokutukuatesako okukala nombembwa na vakuetu, nokutuvatela okutetulula ovitateka vietu. Tupu, okankhenda ketukuatesako okuevela oviponyo via vakuetu. Pokati ketu papondola okumoneka ovitateka, mokonda ovikando ovinyingi tupopia etyi tusoka monkhalelo imue katuahandele, ine hamue ovipuka vimue tulinga vakuetu vevinoñgonoka omapita. Movitateka ngo ovio, okankhenda ketukuatesako okuvitetulula, atutualako okukala nombembwa navakuetu. Tyapepuka okuevela omunthu wokuna okankhenda. Okankhenda ketukuatesako okutavela onondonga Paulu aavelele Ovakristau okuti: ‘Tualeiko okukoleleya oviponyo vienyi, kese umue namukuavo, nokulievela pokati, inkha umue una otyitateka namukuavo.’—Colossenses 3:13.
Okankhenda—Okusukalala na Vakuenyi
Okankhenda kena ononkhono mbokutepulula ononkhumbi. Ngetyi tuetyimona, okankhenda tyilekesa okusukalala no nonkhumbi mba vakuetu, atyituihama komutima ngatyina ononkhumbi ombo ombetu. Tupu, okankhenda muakutikinya okukala noluembia novanthu vokuahepa, nokulinga ononkhono mbokuvekuatesako.
Putyina Ovakristau vasukalala na vakuavo, vekahi nokuhetekela Jesus. Jesus wakuatesileko vakuavo mopalutu no mopaspilitu. Tyina ankho Jesus atala okuti vakuavo vesukisa ombatelo, ankho wovola okuvekuatesako.
Tala oñgeni Jesus tyemukalesa etyi amona ovanthu ovanyingi vesukisa okuvatelwa mopaspilitu: ‘Etyi amona ounyingi wovanthu, akala nokankhenda navo mokonda ankho vamoneswa emone nokutahua-tahua ngo nongi mbehena omunthita.’ (Mateus 9:36) Omulume umue wapopia okuti ondaka yapitiyua ‘wakala nokankhenda’, ilekesa okuti weiva otyipuka tyimue tyemuihama unene komutima. Omulume oo, ayawisako okuti: “Mo gregu, ondaka oyo ilekesa nawa omuihamo omunene omunthu eiva komutima mokonda yokankhenda.”
Tupu, Ovakristau vokuna okankhenda, vakanyauka okulinga ononkhono mbokukuatesako vakuavo vesukisa ombatelo yo molutu, no mopaspilitu. Apostolu Petulu wahoneka okuti: ‘Kalei amuho nomutima wike vala, kalei nokankhenda pokati kenyi, okukala nohole onene novakuatate aveho.’ (1 Pedro 3:8) Tala ongeleka yombunga imue yo Vakristau vailukila kotyilongo otyikuavo mokonda yovitateka viekongoko. Ovakuatate vamue motyilongo otyo, avayeke ombunga oyo ikale meumbo liavo onohanyi epandu aveheveiti onombongo. Ohongoi yombunga oyo, ati: “Ononthiki ambuho ankho ovakuatate veya okututala oñgeni tukahi, iya onondaka mbavo mbetupameka nokutukalesa nawa meumbo omo.”
Tupu Ovakristau votyotyili vena esuko enene no nongendi. Vena ehambu enene liokuava omuvo wavo, nononkhono mbavo, nonombongo novipuka ovikuavo, opo vavatele ovanthu vehei. Onombangi mba Jeova vaonganeka ovakuatate vokuelipakula pala okuvatela ovanthu, nga vana vapopiwa monthele yokualamba, pala okukuatesako alo umue ovanthu vehei.
Ngotyo, ewaneno lio Vakristau votyotyili, lieyula ovanthu vokuna okankhenda noluembia navakuavo. Mokonda yohole, ovakuatate mewaneno vapewa ondundo yokuovola omuvo wokukuatesako ovanthu. Ononthyiwe no vahepe mewaneno, vesukisa ombatelo yove nokankhenda mokonda yovitateka ovinyingi vena. Okuti movatela ovanthu ovo movitateka viavo violuhepo, vehena onombongo mbutuuka pala okuenda kosipitali, no nondyuo mbukahi nawa, ine ovitateka ovikuavo?
Tala etyi tyapita novalinepi vamue kotyilongo tyo Gresia. Omulume watumbukilua nouvela umue omunene. Omulume oo, nomukai wae avatualwa kosipitali ankho ikala kokule unene. Ankho vetupu onombongo ononyingi, ankho vena vala omiti viomalalandya mutunda onombongo mbokulitekula. Iya pahe, ankho olie manyange omalalandya nokueelandesa puetyi vekahi kosipitali? Ovakuatate mewaneno liavo vevelingilako ovilinga ovio. Vanyanga omalalandya aveelandesa, avevetuaila onombongo mbatyo. Ovalinepi ovo avahambukwa unene mokonda ankho vesukisa onombongo.
Okankhenda kapondola okulekeswa mononkhalelo ononyingi. Ovakristau vokankhenda, pamue vanoñgonoka okuti otyipuka tyakolela vali pala okuvatela ovanthu vamue vokuna ovitateka, okuvetalelapo vala nokuvetehelela nawa nokankhenda, nokuvepameka no Mbimbiliya.—Romanos 12:15.
Kala Pokati Kovanthu Vokuna Okankhenda
Ewaneno lio Vakristau ouye auho omphangu imue yombembwa nepameko. Aveho omo vena okankhenda, noluembia. Ovakristau votyotyili vanoñgonoka okuti okankhenda kakoka ovanthu, mahi oukalavi utahela ovanthu kokule. Moluotyo, putyina Ovakristau vaovola okuhetekela Tate yavo keulu, valinga ononkhono opo ‘vakale ovana-kankhenda’ mononkhalelo ambuho.
Onombangi mba Jeova vekahi nokukukonga opo wende ukatale okankhenda, nohole, ikahi pokati kavo. Onombangi mba Jeova vena onthumbi yokuti tyotyili movasi ombembwa, nomapanga omawa.—Romanos 15:7.
[Olutalatu pefo 5]
Paulu waavelele ondundo Ovakristau vo ko Kolosu opo velivaleke okankhenda katunda komutima
[Omalutalatu pefo 7]
Tyina Jesus ankho atala okuti vakuavo vesukisa ombatelo, ankho nokankhenda wovola okuvekuatesako