Yehova yaraharuye “umushatsi wo ku mitwe yanyu”
‘Nta kijuri na kimwe gikorokera hasi So atabizi. Ariko n’umushatsi wo ku mitwe yanyu wose waraharuwe’.—MATAYO 10:29, 30, NW.
1, 2. (a) Ni kubera iki Yobu yumva ko Imana yamukuyeko amaboko? (b) Ivyo Yobu yavuze vyoba bisobanura ko yari yabaye umwansi wa Yehova? Sigura.
“NDAGUTAKAMBIRA, ntunyishura; nahagarara, ukandāba utw’ininga. Wampindukiye inkarwe: ukuboko kwawe kw’inkomezi kurandendereza”. Umugabo yavuze ayo majambo yari mu mubabaro mwinshi, kandi ivyo ntibitangaje! Yari yatakaje ivyo yari atunze vyose, icago kidasanzwe cari cahitanye abana biwe, na we ubwiwe akaba yariko akubagurwa n’indwara isinzikaza. Uwo mugabo yitwa Yobu, kandi ivyago vyamushikiye vyaranditswe muri Bibiliya kugira ngo tuvyungukireko.—Yobu 30:20, 21.
2 Ivyo Yobu yavuze vyoshobora gutuma aboneka nk’aho umenga yari yabaye umwansi w’Imana, mugabo si ko biri. Yobu yariko aserura gusa intuntu ikomeye yari afise mu mutima (Yobu 6:2, 3). Ntiyari azi yuko Shetani ari we nkwezi y’ibigeragezo vyariko biramushikira, ari co gituma yiyumviriye yihenda yuko Imana yari yamukuyeko amaboko. Yobu yarashitse aho abwira Yehova ati: “N’iki gituma umpisha mu nyonga hawe, ukangira umwansi wawe?”a.—Yobu 13:24.
3. Igihe dushikiwe n’ingorane, ni ibiki twohava twiyumvira?
3 Muri iki gihe, benshi mu basavyi ba Yehova barashikirwa n’ingorane z’urudaca ziterwa n’intambara, imivurungano yo mu vya politike canke yo mu kibano, ivyago vy’ivyaduka, ubusaza, indwara, ubukene bubabaje be n’ukuba igikorwa cabo kibuzwa n’intwaro. Na wewe nyene ushobora kuba uriko urashikirwa n’ibigeragezo binaka. Birashobora gushika ukiyumvira yuko Yehova ariko aguhisha mu nyonga hiwe. Urazi neza ibivugwa muri Yohana 3:16, ahagira hati: “Urukundo Imana yakunze abari mw isi [ni] rwo rwatumye itanga Umwana wayo w’ikinege”. Naho biri ukwo, igihe uriko uracumukura utiteze ko hariho icogutabara, vyoshika ukibaza uti: ‘Ubwo koko jewe Imana irankunda? Yoba ibona ibiriko biranshikira? Jewe ubwanje yoba imbabaye?’.
4. Ni ibintu ibihe bidahera Paulo yabwirijwe kwihanganira, kandi ibintu nk’ivyo bishobora gutuma twiyumva gute?
4 Rimbura ivyashikiye intumwa Paulo. Yanditse ati: “[“Nahawe ihwa”, NW] mu mubiri, intumwa ya Satani yo kunkubita ibipfunsi”. Yaciye yongerako ati: “Natakambiye Umwami wacu gatatu ngo [r]imvemwo”. Yehova yarumvise ugutakamba kwiwe. Ariko rero, yaramenyesheje Paulo yuko atomutabaye ku gitangaro. Ahubwo riho, Paulo yotegerejwe kwiheka ku bubasha bw’Imana kugira ngo ashobore kwihanganira iryo ‘hwa yari afise mu mubiri’b (2 Ab’i Korinto 12:7-9). Nka kumwe kwa Paulo, ushobora kuba uriko urashikirwa n’ikigeragezo kidahera. Kumbure uribaza uti: ‘Ukuba bisa n’uko Yehova ata kintu na kimwe yakoze ku kigeragezo kiriko kiranshikira, vyoba bisobanura yuko atazi ingene ivyanje vyifashe canke yuko atambabaye?’. Inyishu ni OYA. Ukuntu Yehova yitwararika rwose umwumwe wese mu basavyi biwe b’intahemuka, kurashimikwako n’ivyo Yezu yabwiye intumwa ziwe haciye igihe gitoyi azitoranije. Nimuze turabe ingene amajambo yavuze ashobora kuturemesha muri iki gihe.
Ni kubera iki ‘batari gutinya’?
5, 6. (a) Yezu yafashije gute intumwa kudatinya ivyari biraririye gushika? (b) Paulo yerekanye gute ko yizigira yuko Yehova amubabaye?
5 Intumwa zararonse ububasha budasanzwe zibuhawe na Yezu, harimwo n’“ububasha ku mpwemu zihumanye n’ubgo kuzisenda, no gukiza indwara zose n’ubumuga bgose”. Yamara, ivyo ntivyasobanura yuko batokwigeze bashikirwa n’ibigeragezo be n’ingorane. Ahubwo riho, Yezu yaravuze ido n’ido bimwebimwe mu bintu vyari kubashikira. Ariko rero, yabahimirije ati: “Ntimuze mutinye abica umubiri, badashobora kwica ubugingo: cane-cane mutinye ūshobora guhonereza ubugingo n’umubiri muri Gehinomu”.—Matayo 10:1, 16-22, 28.
6 Kugira ngo Yezu afashe intumwa ziwe gutegera igituma bitari ngombwa ngo batinye, yaciye abaha ibigereranyo bibiri. Yababwiye ati: ‘Mbega ibijuri bibiri ntibigurwa ikuta? Ariko muri vyo nta na kimwe gikorokera hasi So atabizi. Ariko n’umushatsi wo ku mitwe yanyu wose waraharuwe. Nuko ntimutinye: mwebwe muruta ibijuri vyinshi’ (Matayo 10:29-31, NW). Urabona yuko Yezu yasanishije ukudatinya igihe turi mu ngorane n’ukwizigira yuko Yehova atubabara umwumwe ukwiwe. Biboneka yuko intumwa Paulo yari afise ukwizigira mwene ukwo. Yanditse ati: “Bisanzwe Imana iri mu ruhande rwacu, uwoturwanya ni nde? Ītimanye Umwana wayo, ikamutanga kubgacu twese, izobura ite kutugabirira vyose kuri we?” (Abaroma 8:31, 32). Naho woshikirwa n’ingorane zimeze gute, na wewe nyene urashobora kwemera udakeka yuko Yehova akubabara wewe ubwawe magingo uguma uri umugumyabanga kuri we. Ivyo biraza kurushiriza kwibonekeza igihe tuza kuba turiko turihweza twitonze impanuro Yezu yahaye intumwa ziwe.
Agaciro k’ikijuri
7, 8. (a) Ibijuri vyabonwa gute mu gihe ca Yezu? (b) Ni kubera iki bisa n’uko ijambo ry’ikigiriki ryahinduwe ngo ‘ibijuri’ rikoreshwa muri Matayo 10:29 risobanura utujuri tukiri dutoyi?
7 Ivyo bigereranyo Yezu yatanze biradondora neza ingene Yehova yitwararika umwumwe wese mu basavyi biwe. Reka tubanze twihweze ibijanye n’ibijuri. Mu gihe ca Yezu, ibijuri vyararibwa, mugabo kubera ko wasanga vyonona ibiterwa, ahanini vyabonwa nk’ikiza. Ibijuri vyari vyinshi cane kandi vyari bizimbutse ku buryo bibiri vyashobora kugurwa amahera angana n’amarundi adashika 60 yo muri iki gihe. Ufise ayo mahera incuro zibiri ntibaguha ibijuri bine gusa ahubwo baguha bitanu, iyo nyoni irenzeko ikaba yongerwako nk’aho itaba ifise agaciro na gato!—Luka 12:6.
8 Zirikana kandi ku bunini bw’iyo nyoni isanzwe. Mbere n’ikijuri casatuye ukigereranije n’izindi nyoni nyinshi usanga ari gitoya. Yamara, ijambo ry’ikigiriki ryahinduwe ngo ‘ibijuri’ muri Matayo 10:29, ryerekeza neza na neza ku tujuri tukiri dutoyi. Bisa n’uko Yezu yashaka ko intumwa ziwe ziha ishusho y’inyoni iri hanyuma y’izindi zose. Nk’uko igitabu kimwe kibivuga, “Yezu avuga akanyoni gatoya cane, mbere agakoresha imvugo yo kugafatira mu rwara!”.
9. Ikigereranyo Yezu yatanze cerekeye ibijuri gitanga ikihe ciyumviro?
9 Ikigereranyo Yezu yatanze cerekeye ibijuri kiraserura iciyumviro gikomeye: Ikintu gisa n’ikitagira agaciro ku bantu, kirahambaye kuri Yehova Imana. Yezu yarongeye gushimika kuri ico kintu mu kwongerako yuko akajuri kakiri gato ‘katokorokera hasi’ ngo Yehova agende atabimenyec. Icigwa tuhakura kiratomoye: Nimba Yehova Imana yitwararika inyoni iri hanyuma y’izindi mu bunini no mu gaciro, ntazorushiriza none kwitwararika ivyerekeye ingorane z’umuntu yahisemwo kumukorera!
10. Imvugo ngo “Umushatsi wo ku mitwe yanyu wose waraharūwe” isobanura iki?
10 Yezu amaze gutanga ikigereranyo cerekeye ibijuri, yavuze ati: “Umushatsi wo ku mitwe yanyu wose waraharūwe” (Matayo 10:30). Ayo majambo magufi mugabo atekeye insobanuro aratuma iciyumviro kiri muri ca kigereranyo Yezu yatanze cerekeye ibijuri kirushiriza kugira uburemere. Zirikana kuri iki kintu: Umutwe ugereranye w’umuntu usanga uriko udushatsi nka 100.000. Myinshi muri iyo mishatsi usanga isa nk’igiharo n’igiharage, ari co gituma bisa n’uko ata gashatsi na kamwe twigera twihweza twitonze. Mugabo Yehova Imana wewe arabona akongera agaharura agashatsi kamwekamwe kose. Ko ari ukwo biri, wumva none hari akantu na kamwe mu buzima bwacu Yehova adashobora kumenya? Nta mazinda, Yehova aratahura utuntu twose tugize umwumwe wese mu basavyi biwe. Nkako, ‘araba mu mutima’.—1 Samweli 16:7.
11. Dawidi yaseruye gute ko yizigira yuko Yehova amwitwararika ku giti ciwe?
11 Dawidi, uwari azi ingorane ico ari co, yarizigira yuko Yehova amubona. Yanditse ati: “Uhoraho waransuzumye, urammenya, urazi iyicara ryanje n’īva hasi ryanje, umenyera kure ivyo niyumvira” (Zaburi 139:1, 2). Na wewe nyene urashobora guhera amazinda yuko Yehova akuzi ku giti cawe (Yeremiya 17:10). Ntiwihutire kwiyumvira yuko ata co umaze na gato ku buryo n’amaso abona vyose ya Yehova atokubona!
“Ushire amosozi yanje mw icupa ryawe”
12. Tuzi dute yuko Yehova azi neza ingorane zishikira abasavyi biwe?
12 Yehova ntazi gusa umwumwe wese mu basavyi biwe, mugabo kandi aratahura bimwe bishitse ingorane zishikira umwe wese muri bo. Nk’akarorero, igihe Abisirayeli bariko baracurwa bufuni na buhoro bari mu buja, Yehova yabwiye Musa ati: “N’ukuri abantu banje bari muri Egiputa nabonye amarushwa barimwo, numvise gutaka kwabo batakishwa n’ababakoresha babahindagiza; kuko nzi imibabaro yabo” (Kuvayo 3:7). Umve yemwe ingene bihumuriza kumenya yuko igihe turiko turihanganira ikigeragezo, Yehova abona ibiriko biraba akongera akumva ugutaka kwacu! Emwe, ntabura kubabazwa n’ugucumukura kwacu.
13. Ni igiki cerekana yuko Yehova vy’ukuri yumvira akagongwe abasavyi biwe?
13 Ivy’uko Yehova ababara abafitaniye na we ubucuti birabonekera kandi mu kuntu yagirira akagongwe Abisirayeli. Naho nyene ugucumukura kwabo akenshi kwaterwa n’ukugamika amazosi kwabo, Yesaya yanditse ku vyerekeye Yehova ati: “Yababaranye na bo mu mibabaro yabo yose” (Yesaya 63:9). Rero, kubera yuko uri umusavyi wa Yehova w’intahemuka, urashobora kwemera udakeka yuko iyo ubabaye, Yehova na we ababara. Ivyo none ntibituma uhangana n’ingorane ubigiranye umutima rugabo bikongera bigatuma ubandanya gukora uko ushoboye kwose kugira ngo umukorere?—1 Petero 5:6, 7.
14. Ibintu vyari vyifashe gute igihe Zaburi ya 56 yatunganywa?
14 Ukuba Dawidi yari yarajijutse yuko Yehova amubabara akongera akamwumvira akagongwe kurabonekera muri Zaburi ya 56, iyo Dawidi yatunganije igihe yariko arahunga Umwami Sauli yarondera kumwica. Dawidi yahungiye i Gati, mugabo akaba yatinya yuko Abafilisitiya bomufata baramutse bamenye uwo ari. Yanditse ati: “Abansi banje biriza umusi bashaka kummira, kukw abandwananya agakēngērwe ari benshi”. Kubera ko Dawidi yari mu kaga, yarituye Yehova. Yavuze ati: “Biriza umusi bagoreka amajambo yanje, ivyiyumviro vyabo vyose n’ivyo kungirira nabi”.—Zaburi 56:2, 5.
15. (a) Dawidi yashaka kuvuga iki igihe yasaba Yehova ngo ashire amosozi yiwe mw’icupa canke mu gitabu? (b) Igihe turiko twihanganira ikintu kigerageza ukwizera, ni igiki twokwizigira tudakeka?
15 Ubukurikira, nk’uko vyanditswe muri Zaburi 56:8, Dawidi avuga amajambo akwegera ubwenge agira ati: “Ushire amosozi yanje mw icupa ryawe; mbega ntiyanditswe mu gitabo cawe?”. Ese ukuntu ivyo bidondora bimwe bikora ku mutima ingene Yehova ababara abantu! Iyo twarengewe n’amaganya, hari aho twotakambira Yehova dukorora amosozi. Mbere na wa muntu atagira agasembwa ari we Yezu vyaramushikiye (Abaheburayo 5:7). Dawidi yari yarashwirutse yuko Yehova amubona be n’uko yokwibutse umubabaro ukomeye arimwo, nk’aho yoba ariko arabika amosozi yiwe mw’icupa canke nk’aho yoba ariko arayashira mu gitabud. Kumbure uriyumvamwo yuko amosozi yawe ashobora gukwira ahantu hatari hato muri iryo cupa canke kuja ku mpapuro zitari nke muri ico gitabu. Nimba ari ukwo biri, rema ntiwihebure. Bibiliya idukura amazinda iti: “Uhoraho aba hafi y’abafise imitima imenetse, kand’akiza abafise imitima ijanjaguritse”.—Zaburi 34:18.
Nube umunywanyi w’Imana
16, 17. (a) Tuzi dute yuko Yehova yitwararika ingorane zishikira abasavyi biwe? (b) Yehova yakoze iki kugira ngo atume abantu banywana na we?
16 Kuba Yehova yaraharuye ‘umushatsi wo ku mitwe yacu’ biradufasha gutahura ingene Imana twatewe agateka ko gusenga itwihweza yitonze ikongera ikatubabara. Naho ari ngombwa ko turindira isi nshasha yasezeranywe kugira ngo imibabaro yose n’ugucumukura kwose bihere, hariho ikintu ciza igitangaza Yehova ariko arakorera abasavyi biwe muri iki gihe. Dawidi yanditse ati: “[“Ukunywana na Yehova ni ukw’abamutinya”, NW], azobereka isezerano ryiwe”.—Zaburi 25:14.
17 “Ukunywana na Yehova”! Emwe, ico kintu gisa n’ikitoshoboka ku bantu b’abanyagasembwa! Yamara, Yehova aratumira abamutinya ngo baze gusembera canke kuba abashitsi mw’ihema ryiwe (Zaburi 15:1-5). None Yehova akorera iki abashitsi biwe? Arabereka isezerano ryiwe nk’uko Dawidi yabivuze. Yehova arabaserurira amabanga, ‘mu kwibira akabanga’ abahanuzi avugisha, kugira ngo abasavyi biwe bashobore kumenya imigambi yiwe be n’ico bategerezwa gukora kugira ngo babeho bisunga nya migambi.—Amosi 3:7.
18. Tuzi dute ko Yehova ashaka ko tugiriranira na we ubucuti bwa hafi?
18 Mu vy’ukuri, bireza umutima kumenya yuko twebwe abantu b’abanyagasembwa dushobora kunywana na Yehova Imana Musumbavyose. Kanatsinda, ni co nyene aduhimiriza kugira. Bibiliya ivuga iti: “Mwiyegereze Imana, na yo izobēgēra” (Yakobo 4:8). Yehova ashaka yuko tugiranira na we ubucuti somambike. Kukaba nkako, yaramaze gutera intambwe kugira ngo atume ubwo bucuti bushoboka. Inkuka y’incungu Yezu yatanze yaratwugururiye urugi kugira ngo dushobore kugiranira ubucuti n’Imana Mushoboravyose. Bibiliya ivuga iti: “Twebge tugira urukundo, kukw ari yo yabanje kudukunda”.—1 Yohana 4:19.
19. Ukwihangana gushobora gute gutuma ubucuti dufitaniye na Yehova burushiriza gukomera?
19 Ubwo bucuti bwa hafi burarushiriza gukomera igihe twihanganiye ibintu bigoye. Umwigishwa Yakobo yanditse ati: “Ukwihangana gukwiye guhīngūra igikorwa cakwo, ngo mubone gutungana rwose muhīngūwe, mudahajije na kamwe” (Yakobo 1:4). Ni “igikorwa” ikihe kirangurwa n’ukwihanganira ingorane? Niwibuke ‘rya hwa Paulo yari afise mu mubiri’. Ukwihangana kwiwe kwaranguye iki? Ku bijanye n’ibigeragezo yarimwo, Paulo yavuze ati: “Nuko cane-cane nzonezererwa kwirata intege nke zanje, ng’ubushobozi bga Kristo bunzeko. Ni co gituma kubga Kristo nzonezererwa intege nke zanje, no gukubagurwa, n’imibabaro, no guhīgwa, n’ivyago: kukw iyo mbaye umunyantege nke ari ho ndushiriza kugira ubushobozi” (2 Ab’i Korinto 12:9, 10). Paulo yari azi yuko Yehova yomuhaye ubushobozi akeneye, ari bwo “bushobozi buhebuje” nimba bikenewe, kugira ngo ashobore kwihangana. Ivyo vyatumye arushiriza kwiyegereza Kirisitu hamwe na Yehova Imana.—2 Ab’i Korinto 4:7; Ab’i Filipi 4:11-13.
20. Ni igiki cotwemeza yuko Yehova azodushigikira akongera akaduhumuriza igihe turi mu ngorane?
20 Kumbure Yehova yararetse ibigeragezo urimwo birabandanya. Nimba ari ukwo biri, urama wibuka umuhango yahaye abamutinya, na wo ukaba ugira uti: “Nta ho nzoguhemukira, nta ho nzoguta” (Abaheburayo 13:5). Urashobora gushigikirwa ukongera ugahumurizwa n’uwo muhango. Yehova yaraharuye ‘umushatsi wo ku mutwe wawe’. Arabona ukwihangana kwawe. Ubabaye na we arababara. Arakubabara bimwe bivuye ku mutima, kandi ntazokwigera ‘yibagira ibikorwa vyawe be n’urukundo werekanye ko ukunze izina ryiwe’.—Abaheburayo 6:10.
[Utujambo tw’epfo]
a Amajambo nk’ayo yaravuzwe na wa mugororotsi Dawidi, yongera avugwa na ba bahungu ba Kora b’intahemuka.—Zaburi 10:1; 44:24.
b Bibiliya ntivuga neza na neza iryo ‘hwa Paulo yari afise mu mubiri’ ico ari co. Rishobora kuba ryari ubumuga bwo ku mubiri, nk’ukutabona neza. Canke na ho imvugo ngo “ihwa mu mubiri” yoshobora kwerekeza ku ntumwa z’ikinyoma no ku bandi bahigisha ukuba intumwa kwa Paulo be n’ubusuku bwiwe.—2 Ab’i Korinto 11:6, 13-15; Ab’i Galatiya 4:15; 6:11.
c Incabwenge zimwezimwe zerekana yuko ukwo gukorokera hasi kw’ikijuri gushobora kudasobanura gusa ugupfa kwaco. Zivuga yuko mu rurimi rwo mu ntango, ayo majambo ashobora kwerekeza ku nyoni iguye hasi irondera ivyo kurya. Hamwe vyoba ari vyo, vyoba bisobanura yuko Imana ibona ikongera ikitwararika ivyo inyoni igira ku musi ku musi, atari igihe gusa ipfuye.—Matayo 6:26.
d Mu bihe vya kera, amacupa canke imikuza y’insato yakorwa mu nsato baba banyutse z’intama, iz’impene, be n’iz’inka. Mwene iyo mikuza yashirwamwo amata, amavuta y’inka, iforomaji, canke amazi. Insato zaba zanyutswe neza zarashobora gushirwamwo amavuta canke vino.
Woba uvyibuka?
• Ni ibiki bishobora gutuma umuntu yiyumvira yuko Imana yamukuyeko amaboko?
• Ca kigereranyo Yezu yatanze c’ibijuri be n’ic’iharurwa ry’umushatsi wo ku mitwe yacu, bitwigisha iki?
• Kuba Yehova ashira amosozi y’umuntu mw’“icupa” ryiwe canke mu “gitabo” ciwe bisobanura iki?
• Twokora iki kugira ngo dushobore “kunywana na Yehova”?
[Ifoto ku rup. 22]
Ni kubera iki Yehova atakuyeho ‘ihwa Paulo yari afise mu mubiri’?
[Ifoto ku rup. 23]
Dushobora kwigira iki kuri ca kigereranyo Yezu yatanze cerekeye ibijuri?
[Abo dukesha ifoto]
© J. Heidecker/VIREO
[Ifoto ku rup. 25]
Dusomye Bibiliya tudahorereza, turashobora guhera amazinda yuko Imana itubabara umwe wese ukwiwe