Vwo Imuẹro Kokoroko Nẹ Wo Vwo Uyota Na

 1. Die yen sua ofudjevwe vwọ kẹ ihwo buebun nonẹna?

ẸGA buebun herọ nonẹna ri dje oma rayen phiyọ Inenikristi, re tanẹ ayen vwẹ ẹga vwọ kẹ Ọghẹnẹ vwẹ idjerhe rọ rhọvwenphiyọ. Ọnana sua ofudjevwe vwọ kẹ ihwo buebun nonẹna. Kẹ ayen nọ, “Ẹga ruyota ọvuọvo yen herọ gbanẹ ẹga na eje yen ruẹ obo re vwerhan Ọghẹnẹ oma?” Avwanre ghini vwo imuẹro kokoroko nẹ oborẹ avwanre yono na yen uyota na, nẹ idjerhe rẹ Iseri ri Jihova vwọ ga ẹga na yen Jihova rhiabọreyọ? Avwanre ghini se vwo imuẹro tiọyena? E gbe jẹ a fuẹrẹn oboresorọ o vwo mu avwanre ẹro.

 2. Vwo nene obo rehẹ 1 Tẹsalonaika 1:5, diesorọ ọyinkọn Pọl vwo vwo imuẹro kokoroko kpahen uyota na?

² Ọyinkọn Pọl nabọ vwo imuẹro kokoroko kpahen uyota na. (Se 1 Tẹsalonaika 1:5.) Ọ dia kidie nẹ oma de vwerhọn yen sorọ o vwo vwo imuẹro kpahen uyota na-a. Pọl nabọ jomaotọ yono Ota rẹ Ọghẹnẹ. Ọ riẹnre nẹ Ọghẹnẹ yen mu ihwo vwo si “Ọbe ọfuanfon na ejobi.” (2 Tim. 3:16, NW ) Die yen o yono mrẹ? Pọl mrẹ obo ri djerephia vwẹ Isiesi Ọfuanfon na nẹ Jesu yen Mesaya ra mraro rọyen phiyotọ na, ọnana oborẹ ilori rẹ ẹga rẹ ọke yena davwerhọn rọye-en. Ilori rẹ ẹga rẹ ọke yena tanẹ ayen yono ihwo kpahen Ọghẹnẹ ẹkẹvuọvo ayen ruẹ erọnvwọn ri tuẹ Ọghẹnẹ oma. (Tai. 1:16) Vwọ fẹnẹ ayen, Pọl sane ẹkpo ri Baibol evo vwo ruiruo o de gbobọnyẹn efa-a. O muegbe ro vwo yono je vwẹ “iroro rẹ Ọghẹnẹ” eje vwo ruiruo.—Iruo 20:27.

 3. E se vwo vwo imuẹro kokoroko kpahen uyota na, ofori nẹ a mrẹ ekpahọnphiyọ rẹ enọ rẹ avwanre eje tavwen? (Ni ekpeti na “Iruo Wẹn Kugbe Iroro Wẹn—‘I Bunọ Obo Re Se Keri.’”)

³ Ihwo roro nẹ ofori ega ruyota vwo vwo ekpahọnphiyọ vwọ kẹ enọ eje, tobọ te enọ rẹ Baibol na ghwa kpahọnphiyọ phiọngu-un. Iroro otiọyena gbare? Roro kpahen udje ri Pọl. Ọ vuẹ Inenikristi nẹ ayen “davwe emu kemu ejobi ni,” ẹkẹvuọvo ọ je rhọvwen nẹ o vwo erọnvwọn buebun rẹ ọyen je riẹ-ẹn. (1 Tẹsa. 5:21) O de si: “Kidie erianriẹn rẹ avwanre gbare-e aroẹmrẹ rẹ avwanre je gba-a . . . Kidie asakiephana avwanre mrẹ orẹ phorophoro kerẹ ughegbe.” (1 Kọr. 13:9, 12) Pọl ghwe vwo ẹruọ rẹ emu eje-e; ọtiọyen ji te avwanre. Pọl ghwe vwo ẹruọ rẹ ọhọre ri Jihova eje-e. Jẹ obo rọ riẹnre, te vwọ kẹ vwo vwo imuẹro kpahen uyota na!

 4. Mavọ yen avwanre se vwo ru imuẹro rẹ avwanre ganphiyọ nẹ a mrẹ uyota na re, kẹ die yen e che yono kpahen ẹga ruyota?

⁴ Idjerhe ọvo rẹ avwanre se vwo ru imuẹro rẹ avwanre ganphiyọ nẹ a mrẹ uyota na re yen, a vwọ vwẹ idjerhe rẹ ẹga rẹ Jesu phiyotọ vwọ vwanvwen oborẹ Iseri ri Jihova ga ẹga rayen wan nonẹna. Vwẹ uyono nana, avwanre cha mrẹ nẹ Inenikristi ruyota (1) kẹnoma kẹ ẹdjo ẹgọ (2) muọghọ kẹ odẹ ri Jihova (3) vwo ẹguọno rẹ uyota na, ji (4) guọnọ ohwohwo nẹ otọ rẹ evun cha.

 5. Die yen avwanre yono mie Jesu kpahen obo ra ga Jihova wan, kẹ mavọ yen avwanre sa vwọ reyọ obo ro yonori vwo ruiruo?

⁵ Kidie nẹ Jesu vwo ẹguọnọ rẹ Jihova mamọ, Jihova ọvo kọyen ọ vwẹ ẹga kẹ, ọke rọ vwọ hẹ odjuvwu kugbe ọke rọ vwọ hẹ otọrakpọ na. (Luk 4:8) Ọ vuẹ idibo rọyen nẹ ayen je ga Jihova ọvo. O vwo ọke vuọvo rẹ Jesu yẹrẹ idibo rọyen ri fuevun vwọ vwẹ ema ruiruo vwẹ ẹga raye-en. Ọ vwọ dianẹ a mrẹ Ọghẹnẹ na-a, o vwo ohwo vuọvo ro che se ru oma vuọvo rọ cha sa họhọ Ọghẹnẹ-ẹ. (Aiz. 46:5) Kẹ, a vwọ nẹrhovwo kẹ ema ri ihwo evo rẹ ihwo rori nẹ ihwo efuanfon vwo? Vwẹ urhi rivẹ usun rẹ irhi ihwe na, Jihova da ta: “Wọ kare oma ọvuọvo kẹ oma wẹ-ẹn, ọ rọ họhọ emu kemu rọ evun rẹ odjuvwu vwe obenu, eyẹ ọ rọ herọ vwẹ evun rẹ akpọ na . . . wo shiguẹ kẹ aye-en.” (Eyan. 20: 4, 5) Ihwo re guọnọ ga Jihova nabọ riẹn nẹ ọ guọnọre nẹ ayen ga oma-a.

 6. Udje rẹ ẹga vọ yen idibo ri Jihova yan nene nonẹna?

⁶ Ihwo ri yono kpahen ikuegbe rẹ akpeyeren tare nẹ, Ọghẹnẹ ọvo yen Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ vwẹ ẹga kẹ. Kere udje, ọbe na History of the Christian Church tare nẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ, “rhe vwo utuoma kpahen” iroroẹjẹ ra vwọ ma oma phiyọ uwevwin rẹ ẹga. Nonẹna Iseri ri Jihova je yan nene udje rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ phiyotọ na. Avwanre nẹrhovwo rhe ema rẹ “ihwo efuanfon ri ghwure” yẹrẹ emakashe-e, avwanre tobọ nẹrhovwo kẹ Jesu dede-e. Avwanre ji yeren aphiala-a. O vwo oborẹ omukpahen na gan te-e, avwanre che ru nene ota ri Jesu: “Ọrovwohwo Ọghẹnẹ ọye wo shiguẹ kẹ.”—Mat. 4:10.

 7. Ọrhọ yen ofẹnẹ rọ herọ vwẹ uvwre rẹ Iseri ri Jihova vẹ ẹga efa?

⁷ Nonẹna, omavwerhan ihwo buebun rẹ ayen vwọ kerhọ rẹ ilori rẹ ẹga ra nabọ vughe. Ayen joma vwẹ ẹga kẹ iIori rẹ ẹga na dede kidie ayen vwo ẹguọnọ rayen mamọ. Ihwo buebun kpo uvwevwin rẹ ẹga rayen, dẹ ẹbe rayen, ji toro okpigho vwọ kẹ ayen. Ihwo evo se oborẹ ayen tare eje gbuyota. Omavwerhan ayen kpahen ilori rẹ ẹga rayen na kerẹsiẹ ra da mrẹ nẹ Jesu yen ayen mrẹ. Vwọ fẹnẹ ayen, ihwo re ga Ọghẹnẹ vwẹ ọ rẹ uyota vwo ilori rẹ ẹga-a. Dedenẹ avwanre muọghọ vwọ kẹ ihwo ri muẹ usiokọ rẹ owian na, avwanre rhiabọreyọ uyono ri Jesu rọ vwọ tanẹ, “ovwan na eje iniọvo.” (Mat. 23:8-10, NW ) Avwanre ga ihworakpọ-ọ, owenẹ ọ dia ilori rẹ ẹga yẹrẹ ihwo rehẹ ẹgba rẹ usuon. Avwanre biẹcha oborẹ ayen vwọ tua vwẹ ẹga rayen yẹrẹ usuon raye-en. Ukperẹ ọtiọyen, Avwanre ka ẹbẹre vuọvo rẹ akpọ na-a. Vwẹ enana eje re djunute na, avwanre fẹnẹ ẹga efa re tanẹ ayen je Inenikristi.—Jọn 18:36.

 8. Mavọ yen avwanre ru riẹn nẹ Jihova guọnọre nẹ a vwẹ urinrin kẹ odẹ rọyen je vuẹ ihwo efa kpahọn?

⁸ Vwẹ ọke ọvo, Jesu da nẹrhovwo nẹ: “Ọsẹ, vwẹ urinrin kẹ odẹ wẹn.” Jihova komobọ kpahenphiyọ ẹrhovwo yena vẹ upho ọgangan vwo nẹ odjuvwu rhe ro vwo ve nẹ ọyen cha vwẹ urinrin vwo kẹ odẹ rọyen. (Jọn 12:28) Ọke rẹ Jesu vwo ruiruo rẹ aghwoghwo na, ọ hwarhie urinrin vwo bru odẹ rẹ Ọghẹnẹ ra. (Jọn 17:26) Ọtiọyena Inenikristi mrẹrẹ kerẹ okpuphẹn rẹ ayen vwọ vwẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ vwo ruiruo je vuẹ ihwo efa kpahọn.

 9. Mavọ yen Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ vwo djephia nẹ ayen muọghọ kẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ?

⁹ Vwẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ, ra ghwa vwọ vwẹ ukoko na mu nu, Jihova da kpo ẹwẹn rọyen vwo “bru ihwo ri Keferi rhe vwe ẹsosuọ, rọ reyọ ayen vwo ru ihwo fiki rẹ odẹ rọye.” (Iruo 15:14) Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ na mrẹrẹ kerẹ okpuphẹn rẹ ayen vwọ vwẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ vwo ruiruo je vuẹ ihwo efa kpahọn. Ayen vwẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ na vwo ruiruo vwẹ iruo rẹ aghwoghwo na vẹ isiesi rayen.b Ayen dje oma rayen phia kerẹ ihwo re vwẹ odẹ rẹ Ọghẹnẹ vwọ yan.—Iruo 2:14, 21.

10. Die yen djerephia nẹ Iseri ri Jihova ayen ihwo re vwẹ odẹ ri Jihova vwọ yan?

¹⁰ Iseri ri Jihova ihwo re vwẹ odẹ ri Jihova vwọ yan? Roro kpahen imuẹro nana. Nonẹna, ilori rẹ ẹga buebun davwẹngba rayen eje ayen vwo si oderhi rẹ Ọghẹnẹ nu. Ayen siro vwo nẹ efanfan ri Baibol rayen, vwẹ ẹdia evo dede, ayen tobọ tanẹ e se odẹ ri Jihova vwẹ ẹga raye-en.c O phẹnri dẹn nẹ Iseri ri Jihova ọvo yen ihwo ri muọghọ ro fori vwọ kẹ odẹ ri Jihova. Avwanre yen vuẹ ihwo kpahen oderhi rẹ Ọghẹnẹ vwẹ akpọneje vrẹ ẹga efa. Avwanre davwẹngba vwo ruẹ nene odẹ rẹ avwanre na, Iseri ri Jihova! (Aiz. 43:10-12) Avwanre tenye Baibol na New World Translation of the Holy Scriptures na ri bun vrẹ oduduru 240 phia re, Baibol nana vwo odẹ ri Jihova phia vwẹ asan rẹ ihwo evo re fan Biabol na si ayen nu jovwo. Avwanre je fan ẹbe re mu kpahen Baibol na ri ghwoghwo odẹ ri Jihova vwo kpo ejajẹ re vrẹ 1,000.

11. Mavọ yen Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ vwo djephia nẹ ayen vwo ẹguọnọ rẹ uyota na?

¹¹ Jesu vwo ẹguọnọ rẹ uyota na rọ dia uyota kpahen Ọghẹnẹ kugbe ọhọre rọyen. Akpeyeren ri Jesu djerephia nẹ ọ riẹn uyota na, ọtiọyena ọ da je vuẹ ihwo efa kpahọn. (Jọn 18:37) Idibo ri Jesu ruyota ji vwo ẹguọnọ rẹ uyota na dẹn. (Jọn 4:23, 24) Ọyinkọn Pita se ẹga rẹ Ọghẹnẹ “idjerhe rẹ uyota na.” (2 Pita 2:2) Kidie nẹ ayen vwo ẹguọnọ rẹ uyota na, Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ sen iyono rẹ ẹga, iruemu rẹ ẹkuotọ, kugbe iroro romobọ re vwọ so uyota na. (Kọl. 2:8) Ọtiọyen ọ je hepha nonẹna, Inenikristi ruyota davwẹngba vwo “nene uyota na” womarẹ ayen vwo muẹ oborẹ ayen segbuyota kugbe oborẹ ayen yerẹn akpọ wan kpahen Ota rẹ Ọghẹnẹ.—3 Jọn 3, 4.

12. Die yen phia ọke rẹ Ẹko Rọvwẹrote na da rhe mrẹvughe nẹ ofori re vwo ru ewene phiyọ ẹruọ evo rẹ avwanre vwori jovwo, diesorọ ayen vwo ruẹ ewene na?

¹² Iseri ri Jihova vuẹ ihwo nẹ ayen vwo eruọ rẹ obo rehẹ Baibol na eje-e. Vwẹ ọkiọvo, ayen ru erọnvwọn evo chọ jovwore kerẹ odjefiotọ rẹ iyono ri Baibol evo yẹrẹ vwẹ ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ukoko na. Wo jẹ ọyena gbewunu-u. Baibol na jẹ avwanre riẹn nẹ ihwo rẹ Ọghẹnẹ che vwo ẹruọ rẹ uyota na phiyọ ọke vwo yanra na. (Kọl. 1:9, 10) Ememerha yen Jihova vwo rhie uyota na phiyọ kẹ avwanre, ọtiọyena kẹ ofori nẹ avwanre vwo odirin vwọ hẹrhẹ ọke rẹ urhukpẹ rẹ uyota na vwo lo ganphiyọ. (Isẹ 4:18) Ọke rẹ Ẹko Rọvwẹrote na da rhe mrẹvughe nẹ ofori re vwo ru ewene phiyọ ẹruọ evo rẹ avwanre vwori jovwo, kẹ ayen ghwa vwẹ ewene na vwọ phia kpakpata. Ẹga buebun nonẹna wene iyono rayen fikiridie ayen guọnọ ru obo re vwerhan ihwo rẹ ẹga na oma, ayen je guọnọ dia ihwo ri titiri vwẹ akpọ na. Ẹkẹvuọvo, Iseri ri Jihova ruẹ ewene kidie ayen guọnọ sikẹre Jihova phiyọ je vwẹ ẹga kẹ vwẹ idjerhe ro rhiabọreyọ. (Jems 4:4) Ọ dia fikiridie nẹ iroro rẹ ihworakpọ weneri yen muẹ avwanre vwo ruẹ ewene-e, avwanre ruẹ ewene kidie avwanre rhoma rhi vwo ẹruọ rẹ ẹkpo na vrẹ obo ri jovwo.—1 Tẹsa. 2:3, 4.

13. Ọrhọ yen uruemu rọ ma ghanre kparobọ rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ djephia, kẹ mavọ yen Iseri ri Jihova wan dje uruemu nana phia nonẹna?

¹³ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ dje omamọ rẹ iruemu buebun phia, ẹkẹvuọvo ọ rọ ma ghanre vwẹ usun rayen yen ẹguọnọ. Jesu da ta: “Vwẹ oma rẹ ọnana kọye ihwo ejobi vwọ riẹn nẹ ovwan ghine idibo mẹ, ọ da dianẹ ovwan guọnọ ohwohwo.” (Jọn 13:34, 35) Nonẹna, Iseri ri Jihova vwẹ akpọneje riavwerhen rẹ ẹguọnọ vẹ oyerinkugbe rọ herọ vwẹ uvwre rayen. Avwanre fẹnẹ ẹga efa kidie avwanre họhọ ihwo rẹ orua ọvo dede nẹ ẹkuotọ vẹ ẹkuruemu rẹ avwanre fẹnẹre. Avwanre mrẹ odjephia rẹ ọnana ọke rẹ avwanre de kpo uyono, osikoko, kugbe ọghwẹkoko. Odjephia nana chọn avwanre uko vwo ruẹ imuẹro rẹ avwanre ganphiyọ nẹ avwanre ga Jihova vwẹ idjerhe ro rhiabọreyọ.

14. Vwo nene obo rehẹ Kọlose 3:12-14, ọrhọ yen idjerhe ọghanghanre ọvo e se vwo dje ẹguọnọ phia vwọ kẹ ohwohwo?

¹⁴ Baibol na bru avwanre uche nẹ e “vwo ẹguọnọ kẹ ohwohwo” nẹ otọ re ubiudu rhe. (1 Pita 4:8) Idjerhe ọvo rẹ avwanre vwo dje ẹguọnọ tiọyena phia yen siẹrẹ avwanre de vwo ghovwo ohwohwo ji yerẹn kuẹgbe vẹ ọmrẹvughe na nẹ avwanre ohwo ọvuọvo gbare-e. Avwanre je guọnọ idjerhe sansan re se vwo ruẹse je vwẹ ukẹcha phia vwọ kẹ iniọvo rehẹ ukoko na, tobọ te ihwo ri gbe avwanre ku dede. (Se Kọlose 3:12-14.) Siẹrẹ avwanre de dje oka rẹ ẹguọnọ tiọyena phia, je dje phia nẹ avwanre Inenikristi ruyota.

15. Idjerhe efa vọ yen avwanre da vwẹrokere ona rẹ ẹga rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuo?

¹⁵ Avwanre je vwẹrokere ona rẹ ẹga rẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuo vwẹ idjerhe efa. Kerẹ udje, ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ukoko na vẹ ọ rayen ọvuọvo, kerẹ ayen avwanre vwo iniruo ri kiẹn, ekpako, kugbe idibo rowian. (Fil. 1:1; Tai. 1:5) Kerẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ, avwanre muọghọ vwọ kẹ urhi rẹ Jihova phiyotọ kpahen ehware kugbe orọnvwe, obo rọ ta kpahen ọbara, avwanre je sẹro rẹ ukoko na vrabọ rẹ ihwo re guọnọ ru nene irhi rẹ Ọghẹnẹ-ẹ.—Iruo 15:28, 29; 1 Kọr. 5:11-13; 6:9, 10; Hib. 13:4.

16. Die yen avwanre yono vwo nẹ obo rehẹ Ẹfesọs 4:4-6?

¹⁶ Jesu tare nẹ ihwo buebun cha tanẹ ayen idibo rọyen, ẹkẹvuọvo, ọ dia eje yen ghini idibo rọye-en. (Mat. 7:21-23) Baibol na je vwẹ orhọesio vwọ phia nẹ vwẹ ẹdẹ re koba na, ihwo buebun che “muẹ ofian rẹ ẹga baroma.” (2 Tim. 3:1, 5) Baibol je vuẹ avwanre nẹ “esegbuyota ọvuọvo” yen Jihova rhiabọreyọ.—Se Ẹfesọs 4:4-6.

17. Ihwo vọ yen vwẹrokere Jesu nonẹna ri ji vwo esegbuyota ọvuọvo na?

¹⁷ Ihwo vọ yen ga ẹga ruyota nonẹna? Avwanre fuẹrẹn imuẹro na re. Avwanre mrẹ idjerhe ro fori ra vwọ ga Ọghẹnẹ rẹ Jesu dje phia kugbe oborẹ Inenikristi rẹ ẹgbukpe ujorin rẹsosuọ ga Ọghẹnẹ wan re. Ẹkpahọnphiyọ vuọvo yen herọ—Iseri ri Jihova. Ọyen okpuphẹn rẹ wọ vwọ dia ọvo usun rẹ ihwo ri Jihova je riẹn uyota ro shekpahen Jihova vẹ ọhọre rọyen! Ọtiọyena e gbe jẹ avwanre ru obo rẹ avwanre se ru eje a sa vwọ yọnre imuẹro re vwo kpahen uyota na gan.