ENỌ RA CHA VWỌ FUẸRẸN IHWO RE GUỌNỌ BROMAPHIYAME
Echidiotọ Rọ Koba Re Che Nene Ihwo Re Guọnọ Bromaphiyame Ru
E bru ihwo phiyame vwẹ isikoko vẹ eghwẹkoko rẹ Iseri ri Jihova. Vwẹ okuphiyọ rẹ ota rẹ omaebrophiyame na, ọtota na cha vuẹ ihwo ri che bromaphiyame na nẹ ayen mudia je kpahenphiyọ enọ ivẹ nana gori gori:
1. Wo kurhẹriẹ nẹ imwemwu wẹn re, wọ da vwẹ oma wẹn kpahotọ kẹ Jihova, ji rhiabọreyọ idjerhe usivwin rọyen womarẹ Jesu Kristi?
2. Wọ riẹnre nẹ omaebrophiyame wẹn dje we phia kerẹ Oseri ri Jihova ro kuomakugbe ukoko rọyen?
Ẹkpahọnphiyọ ri gori gori nana djerephia nẹ ihwo ri che bromaphiyame na vwẹ “unu rhọvwe” vwẹ azagba nẹ ayen vwo esegbuyota kpahen ọtanhirhe na, ayen je vwomakpahotọ kẹ Jihova kare kare nure. (Rom 10:9, 10) Ofori nẹ ihwo ri che bromaphiyame na nabọ roro kpahen enọ nana womarẹ ẹrhovwo rere ayen sa kpahenphiyọ ayen vẹ imuẹro kokoroko.
Wọ vwomakpahotọ kẹ Jhova womarẹ ẹrhovwo re, wo vwo ve kẹ nẹ ọyen ọvo wọ cha ga, wo ji che phi eruo rẹ ọhọre rọyen phiyọ ẹdia rẹsosuọ vwẹ akpeyeren wẹn?
Wọ nabọ vwo imuẹro nẹ wo che bromaphiyame siẹrẹ uphẹn na de ghwe rhiephiyọ?
Irhuon vọ yen fo kẹ omaebrophiyame? (1 Tim. 2:9, 10; Jọn 15:19; Fil. 1:10))
Ofori nẹ a sẹn osẹnvwe “rẹ oma evwokpotọ vẹ iroro” abavo rere avwanre se vwo djephia nẹ avwanre ihwo “ri segbuyota.” Ọtiọyena, ofori nẹ ihwo re guọnọ bromaphiyame kẹnoma kẹ iwun ri dje oma rẹ ohwo phia yẹrẹ i re si eta phiyọ. E jẹ osẹnvwe rayen dia fuanfon, o mi fo vwọ kẹ irueru na.
Mavọ yen ohwo cha ghwa oma rọyen wan ọke re vwo brophiyame na? (Luk 3:21, 22)
Omaebrophiyame ri Jesu ọyen udje rẹ Inenikristi vwẹrokere nonẹna. Ọ riẹnre nẹ omaebrophiyame ọyen ọwọẹjẹ ọghanghanre, a je mrẹ ọnana vwẹ uruemu rọyen. Kọyensorọ, o vwo fo nẹ a kẹnoma kẹ iruemu ri je fo vwẹ asan re de bromaphiyame na, iruemu kerẹ, re vwo muẹ hwẹ, ehaẹha, ra vwọ rhẹrhẹ, yẹrẹ iruemu efa tiọyen re sa nẹrhẹ a vwẹ ẹro ri phovwin vwo nẹ irueru na; o ji fo nẹ o ru kerẹ ohwo rẹ okpemu rode ọvo te obọ-ọ. Dede nẹ omaebrophiyame ọyen ọke rẹ aghọghọ, jẹ ofori nẹ e dje aghọghọ na phia vwẹ idjerhe rẹ abavo.
Mavọ yen uyono ẹra rẹ ọkieje sa vwọ chọn wẹ uko vwo yerin muẹ ive rẹ omaẹvwọkpahotọ wẹn?
Wo de bromaphiyame nu, diesorọ o vwo fo nẹ wọ je sẹro rẹ omamọ ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ uyono romobọ, ji vwobọ vwẹ iruo aghwoghwo na ọkieje?
ODJEKẸ VWỌ KẸ EKPAKO RẸ UKOKO
Oghwoghwota da guọnọ bromaphiyame, e jẹ a vuẹ nẹ ọ nabọ fuẹrẹn “Enọ ra Cha Vwọ Fuẹrẹn Ihwo re Guọnọ Bromaphiyame,” rehẹ aruẹbe 185-207 vwẹ ọbe nana. A je vuẹ nẹ o ni “Ovuẹ Vwo Rhe Oghwoghwota ro ji Bromaphiyame-e,” rọ tonphiyọ vwẹ aruọbe 182, ro djekpahen obo ro se vwo muegbe vwọ kẹ echidiotọ rọ vẹ ekpako na che ru. Kirobo ra tare vwẹ etiyin, ihwo re guọnọ bromaphiyame sa vwẹ oborẹ ayen siri vwo ruiruo ji rhie ọbe nana phiyọ vwẹ echidiotọ na. Ẹkẹvuọvo, o ghwe fo nẹ ohwo ọfa nene fuẹrẹn enọ nana tavwen ọ ke mrẹ ekpako na-a.
Ofori nẹ kohwo kohwo rọ guọnọ bromaphiyame vuẹ ọrọvwẹrote iruo rẹ ekpako na. Ohwo na de se “Enọ ra Cha Vwọ Fuẹrẹn Ihwo re Guọnọ Bromaphiyame” na nu, ọrọvwẹrote iruo rẹ ekpako na kọ cha nọ ohwo na sẹ ọ womarẹ ẹrhovwo vwọ vwẹ oma rọyen kpahotọ kẹ Jihova nure ro vwo ru ọhọre rọyen. Ọ da dianẹ ọ vwẹ oma rọyen kpahotọ nure, ọrọvwẹrote iruo rẹ ekpako na ko che ru ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ekpako ivẹ ri che nene ohwo na fuẹrẹn “Enọ ra Cha Vwọ Fuẹrẹn Ihwo re Guọnọ Bromaphiyame” na. Ọkpako ọvo cha vwẹrote ẹbẹre ọvo. O ghwe fo nẹ a hẹrhẹ te ọke rẹ osikoko yẹrẹ ọghwẹkoko tavwen e ki ru echidiotọ tiọyena-a.
A sa ghwọrọ unọke ọvo vwẹ ẹbẹre ọvuọvo dede nẹ a sa je ghwọrọ ọke vrẹ ọtiọyen, o de shephiyọ. E jẹ a reyọ ẹrhovwo vwo rhie echidiotọ na ji kuophiyọ. E jẹ ohwo na yẹrẹ ọkpako na brokpakpa vwẹ ẹfuẹrẹn rẹ enọ na-a. Ekpako ri che nene ohwo na chidia na ru ọrhuẹrẹphiyotọ ayen vwọ fobo ruo notọ.
Re vwo nene ohwo ọvuọvo fuẹrẹn enọ na yen me yovwin, ukperẹ e vwo si ihwo ri che bromaphiyame na koko vwọ kẹ ẹfuẹrẹn rẹ enọ na. Ekpako na da vwẹ uphẹn kẹ ohwo na ọ vwọ kpahenphiyọ enọ na ejobi, kẹ ayen cha nabọ riẹn oborẹ ẹruọ rọyen kodo te, ji vwo imuẹro nẹ o ghini muegbe vwọ kẹ omaebrophiyame. Vwọba, ohwo rọ guọnọ bromaphiyame na sa nabọ ta ẹwẹn rọyen phia vwẹ ẹdia nana. E se nene aye gbe ọshare chidia ẹsiẹvo.
Ohwo ro che bromaphiyame na da dia aye, ofori nẹ e ru echidiotọ na vwẹ asan rẹ kohwo kohwo da mrẹ ayen, jẹ e nyo oborẹ ayen ta-a. A da guọnọ nẹ ohwo ọfa dia etiyin, ofori nẹ ohwo na dia ọkpako yẹrẹ odibo rowian, ọnana ji churobọ si ẹbẹre ra fuẹrẹn na kirobo rẹ ẹkorota rọ vwọ kpahen ọnana djephia.
Vwẹ ikoko ri ghwe vwo ekpako bu-un, idibo rowian ri tedje, ri vwo ẹruọ, ri ji brorhiẹn abavo se nene ihwo re guọnọ bromaphiyame fuẹrẹn “Ẹbẹre 1: Oborẹ Inenikristi Segbuyota.” Ekpako ọvo yen cha fuẹrẹn “Ẹbẹre 2: Akpeyeren rẹ Onenikristi.” Iniọvo eshare ri tedje rhe bun vwẹ ukoko na-a, a sa vuẹ oniruo okinriariẹ na kpahọn, o che brorhiẹn sẹ ekpako rẹ ukoko ọfa sa vwẹ ukẹcha phia.
Ohwo ro che bromaphiyame na da dia omotete, ofori nẹ ọsẹ na yẹrẹ oni na yẹrẹ ọsẹ vẹ oni rọyen rehẹ ukoko na dia etiyin ọke ra da cha fuẹrẹn ọmọ na. Ọ da dianẹ ayen herọ-ọ, ekpako ivẹ (yẹrẹ ọkpako vẹ odibo rowian, ọnana churobọ si ẹbẹre ra vwọ fuẹrẹn ohwo na) yen che vwobọ vwẹ ẹfuẹrẹn na.
Ekpako na che vwo imuẹro nẹ ohwo rọ guọnọ bromaphiyame na vwo erianriẹn rẹ iyono ri Baibol na kiriguo vwo te ẹdia ro shephiyọ. Vwọba, ayen che vwo imuẹro sẹ ọ ghene vwẹ ẹro ọghanghanre vwo ni uyota na, o ji muọghọ kẹ ukoko na. Ohwo rha nabọ vwo ẹruọ rẹ iyono ri Baibol na-a, ekpako na ki che vwo ọrhuẹrẹphiyotọ ra vwọ vwẹ ukẹcha kẹ rere o se vwo muwan kẹ omaebrophiyame vwẹ obaro na. A sa je vwẹ ọke kẹ ihwo evo rere ayen sa vwọ riẹn ọghanrovwẹ rẹ iruo aghwoghwo na yẹrẹ re vwo nene ọrhuẹrẹphiyotọ rẹ ukoko na tavwen e ki bru ayen phiyame. Ekpako na cha vwẹ ọhọ rayen vwọ riẹn oborẹ ayen cha ghwọrọ omarẹ unọke ọvo na wan vwẹ ẹbẹre ọvuọvo a sa vwọ riẹn sẹ ohwo na muegbe vwọ kẹ omaebrophiyame re. Dede nẹ a sa ghwọrọ ọke vwẹ enọ evo vwọ vrẹ efa, jẹ ofori nẹ a fuẹrẹn enọ na eje.
Ekpako ra vuẹre nẹ e fuẹrẹn ohwo na cha vwoma siẹrẹ a da fuẹrẹn ẹbẹre rivẹ na nu, ayen ki che brorhiẹn sẹ ohwo na se bromaphiyame yẹrẹ o ji muwa-an. Ekpako na che roro kpahen ẹdia rẹ ohwo ọvuọvo, ẹgba rọyen vẹ ẹdia efa. Ekpako na guọnọ riẹn sẹ ohwo na vwo omamọ oyerinkugbe vẹ Jihova, o ji vwo ẹruọ rẹ iyono ri Baibol kiriguo. Womarẹ ukẹcha rẹ ovwan, ihwo re guọnọ bromaphiyame na ke cha nabọ choma rẹ ayen vwo ghwoghwo iyẹnrẹn esiri na rọ dia iruo rọ pha ghanghanre na fiotọ.
Ayen de ru ọyena nu, ọvo usun rẹ ekpako ivẹ na yẹrẹ ekpako ivẹ na ke cha mrẹ ohwo na je vuẹ sẹ o muwan ro vwo bromaphiyame yẹrẹ o muwa-an. Ohwo na de muwan, ekpako na gbe nene fuẹrẹn “Echidiotọ rọ Koba re Che Nene Ihwo re Guọnọ Bromaphiyame Ru,” rọhẹ aruẹbe 206-207. Ọ da dianẹ ohwo na ji yono ẹbe na Yono Avwanre vẹ Dia Evunrẹ Ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ na re-e, ekpako na gba vuẹ nẹ o ru ọtiọyen siẹrẹ o de ghwe bromaphiyame nu. Vuẹ ohwo na nẹ e che si ẹdẹ ro bromaphiyame na phiyọ ikadi rọyen. Karophiyọ ohwo na nẹ ekpako na cha reyọ ovuẹ romobọ nana rere ukoko na sa vwọ vwẹ ovuẹ nana vwọba ruiruo rẹ ẹga rẹ Iseri ri Jihova vwẹ akpọeje, ọke yena ohwo na ko ji se vwobọ vwẹ iruo rẹ ẹga na, ji rhiabọreyọ ọbọngan vẹ ukẹcha rẹ ukoko na. Vwọba, ekpako na sa karophiyọ ighwoghwota kpokpọ nẹ a cha nabọ sẹro rẹ evuẹ romobọ rẹ ohwo na vwo nene Global Data Protection Policy of Jehovah’s Witnesses rọhẹ jw.org. Ofori nẹ echidiotọ nana vrẹ ibrẹro ihwe-e.
Oghwoghwota na de bromaphiyame te ẹgbukpe ọvo nu, ofori nẹ ekpako ivẹ nene chidia rere ayen bọn gan je vwẹ iroroẹjẹ evo vwọ kẹ. Ọvo usun rẹ ekpako na cha dia oniruo rọvwẹrote ẹko aghwoghwo rẹ oniọvo na hepha. Oghwoghwota kpokpọ na da dia omotete, ofori nẹ ọsẹ yẹrẹ oni rọyen yẹrẹ ọsẹ vẹ oni rọyen rehẹ ukoko na dia etiyin. Ofori nẹ echidiotọ na dia sasasa je bọn ohwo na gan. Ekpako na cha ta ota kpahen ẹyan obaro rọyen, je vwẹ iroroẹjẹ phia kpahen obo ro se vwo muomaphiyọ uyono romobọ rẹ ọkieje, isese ri Baibol ri kẹdẹ kẹdẹ, re vwo ru ẹga orua kudughwrẹn kudughwrẹn, re vwo kpo uyono ọkieje ji vwobọ vwẹ ayen, kugbe re vwo vwobọ vwẹ iruo aghwoghwo na kudughwrẹn kudughwrẹn. (Ẹfe. 5:15, 16) Ọ da dianẹ ohwo na ji yono ẹbe rẹ Yono Avwanre vẹ Dia Evunrẹ Ẹguọnọ rẹ Ọghẹnẹ na re-e, ekpako na gbe vwo ọrhuẹrẹphiyotọ rere oniọvo ọvo vwọ vwẹ ukẹcha kẹ vwo ru ọtiọyen. Ekpako na nabọ jiri ohwo na ghwologhwolo. A da vwẹ uchebro vẹ iroroẹjẹ ọvo yẹrẹ ivẹ vwọphia, ọyena teri.