Blagost – kako nam koristi?

“Po prirodi sam sramežljiva i nemam baš puno samopouzdanja”, kaže naša sestra Saraa. “Zato mi je neugodno kad sam u društvu osoba koje su dominantne, nametljive ili čak pomalo agresivne. No s onima koji su blagi i ponizni osjećam se ugodno. Njima se mogu povjeriti, reći im kako se osjećam i što me muči. Sretna sam što su moji najbolji prijatelji upravo takvi.”

Sarine riječi pokazuju da ljudi vole biti u društvu blagih osoba. Blagost je osobina koju i Jehova cijeni. Njegova nas Riječ potiče: “Obucite se u (...) blagost” (Kol. 3:12). Što je blagost? Kako ju je Isus pokazivao? I kako nam ta osobina može pomoći da budemo sretniji?

Blagost je osobina onoga tko je mirne ćudi, a prema drugima je nježan i obziran. Kad blagu osobu nešto smeta ili iritira, ona se može svladati i mirno to podnijeti.

Blagost je pokazatelj unutarnje snage. Grčka riječ za “blagost” koristila se kako bi se opisalo ukroćenog divljeg konja. Takav je konj i dalje snažan, ali ga je krotitelj uz puno vježbe naučio kako da svoju snagu obuzda. Slično je i s nama. Kad smo blagi prema drugima, pokazujemo da smo “ukrotili” svoju sklonost da burno reagiramo i da smo u stanju biti u miru s drugima.

No možda misliš: “Ja po prirodi nisam blag.” Osim toga, okruženi smo ljudima koji su nestrpljivi i često agresivno zastupaju svoje mišljenje, pa nam i zbog toga može biti teško pokazivati blagost (Rim. 7:19). Da, potrebno je uložiti trud da bi se razvila ta osobina, ali Jehovin sveti duh dat će nam snage da ne odustanemo od tog cilja (Gal. 5:22, 23). Zašto je važno da se potrudimo razviti blagost?

Blagost je osobina koja privlači ljude. Kao što je primijetila Sara, koju smo ranije citirali, svima nama ugodno je u društvu blagih osoba. Isus je bio blag i dobar prema drugima i time nam je pružio odličan primjer (2. Kor. 10:1). U njegovom su društvu željela biti čak i djeca koja su ga jedva poznavala (Mar. 10:13–16).

Blagost je zaštita za nas, a i za one oko nas. Ako smo blagi, nećemo se lako razljutiti ili planuti (Izr. 16:32). Tako ćemo se poštedjeti osjećaja krivnje koji nas obuzima kad povrijedimo druge, pogotovo one koje volimo. Naša blagost koristit će i drugima. Oni će se osjećati ugodnije uz nas jer se nećemo otresati na njih ili biti grubi prema njima, nego ćemo se imati snage svladati.

Iako je imao velike odgovornosti i puno obaveza, Isus je bio blag prema svima. Mnogi s kojima je razgovarao bili su opterećeni raznoraznim problemima, pa im je trebalo ohrabrenje. Isus im je rekao: “Dođite k meni (...) jer ja sam blag i ponizna srca” (Mat. 11:28, 29). Te su ih riječi sigurno utješile i ohrabrile.

Kako mi možemo biti blagi po uzoru na Isusa? Prije svega, trebamo proučavati Božju Riječ da bismo saznali kako se on ophodio s ljudima i kako je postupao u teškim situacijama. A kad se i sami nađemo u nekoj situaciji u kojoj je naša blagost iskušana, trudimo se postupati poput njega (1. Petr. 2:21). Što je pomoglo Isusu da bude blag?

Kao prvo, Isus je bio istinski ponizan. On je za sebe rekao da je blag, ali i da je “ponizna srca” (Mat. 11:29). Biblija te dvije osobine spominje zajedno zato što je blagost usko povezana s poniznošću (Efež. 4:1–3). U kom smislu?

Poniznost nam pomaže da ne budemo previše osjetljivi i da nemamo previsoko mišljenje o sebi. Kako je Isus reagirao kad su ga drugi nepravedno optuživali da je izjelica i pijanica? Dopustio je da njegovi postupci i način života pokažu što je prava istina. Blago je rekao: “Mudrost opravdavaju djela njezina” (Mat. 11:19).

Ako netko kaže nešto uvredljivo o tvojoj rasi, nacionalnosti, spolu ili vjerovanjima, ne daj da te to izbaci iz takta, nego pokušaj reagirati blago. Peter, koji služi kao starješina u Južnoafričkoj Republici, rekao je: “Kad me uzrujaju nečije riječi, upitam se: ‘Kako bi Isus sada reagirao?’” Zatim je dodao: “Naučio sam da ne smijem biti previše osjetljiv.”

Kao drugo, Isus je razumio ljudske slabosti. Njegovi su učenici željeli postupati ispravno, ali budući da su bili nesavršeni, to im nije uvijek polazilo za rukom. Naprimjer, u noći prije Isusove smrti Petar, Jakov i Ivan nisu ostali budni i pružili Isusu podršku, iako ih je on molio za to. Ipak, Isus je razumio zašto su zaspali. Rekao im je: “Duh je, istina, voljan, ali tijelo je slabo” (Mat. 26:40, 41). Bio je svjestan da su apostoli nesavršeni i zbog toga se nije naljutio na njih.

Naša sestra Mandy nekad je bila jako kritična prema drugima, ali danas daje sve od sebe kako bi bila blaga, baš kao što je bio Isus. Ona kaže: “Nastojim uvijek imati na umu da su ljudi nesavršeni. Trudim se pronaći dobro u njima, kao što to Jehova čini.” Možeš li i ti poput Isusa imati razumijevanja za ljudske slabosti i pokazivati blagost u ophođenju s drugima?

Kao treće, Isus je prepustio stvari u Božje ruke. Dok je bio na Zemlji, Isus je strpljivo podnosio nepravdu koju su mu ljudi nanosili. Pripisivali su mu krive poticaje, prezirali ga i mučili. No on je i u tim situacijama reagirao blago jer se “prepustio onome koji pravedno sudi” (1. Petr. 2:23). Znao je da će mu njegov nebeski Otac pomoći i da će u pravo vrijeme kazniti sve one koji su mu nanosili nepravdu.

Ako i mi doživimo neku nepravdu i to nas jako razljuti, mogli bismo burno reagirati i na koncu samo pogoršati situaciju. Zato nas Biblija opominje: “Srdžba čovjekova ne donosi pravednost kakvu Bog zahtijeva” (Jak. 1:20). Čak i ako smo opravdano ljuti, zbog svoje bismo nesavršenosti mogli pogrešno reagirati.

Naša sestra Cathy, koja živi u Njemačkoj, nekad je mislila: “Ako se ne zauzmeš za sebe, nitko to neće učiniti umjesto tebe.” No kad je naučila pouzdati se u Jehovu, prestala je tako razmišljati. “Više nemam potrebu da se stalno branim”, kaže ona. “Mogu biti blaga jer znam da Jehova sve ima pod kontrolom.” Ako si i ti bio žrtva nepravde, uzdaj se u Boga kao što je to Isus činio. To će ti pomoći da uvijek budeš blag.

Isus je istaknuo da je blagost jedan od preduvjeta za sreću. Rekao je: “Sretni su oni koji su blage ćudi” (Mat. 5:5, bilješka). Zapazi kako nam blagost može pomoći u sljedećim situacijama.

Blagost može smanjiti napetosti u braku. “Puno sam puta povrijedio svoju ženu onim što sam rekao, a zapravo to nisam tako mislio”, priznaje Robert, naš brat iz Australije. “No kad u ljutnji kažeš nešto grubo, više to ne možeš povući. Bilo mi je jako žao kad sam vidio koliko sam je povrijedio.”

“Svi često griješimo” i kažemo nešto što nismo trebali, a to može dovesti do trzavica u braku (Jak. 3:2). U tim situacijama blagost nam pomaže da ostanemo mirni i zauzdamo svoj jezik (Izr. 17:27).

Robert se jako trudio postati smireniji i pokazivati više samosvladavanja. Kako se to odrazilo na njegov brak? “Kad dođe do razmirice između mene i moje žene, jako se trudim da je pažljivo slušam, razgovaram s njom na blag način i obuzdavam se kako ne bih planuo”, kaže on. “Sada je naš brak puno bolji.”

Blagost nam pomaže da se bolje slažemo s drugima. Uvredljive osobe nemaju puno prijatelja. No blagost nam pomaže da budemo u dobrim odnosima s drugima i čuvamo “mir koji [nas] povezuje” (Efež. 4:2, 3). Cathy, koju smo već citirali, kaže: “Kad se trudim biti blaga, ugodnije mi je komunicirati s drugima, čak i s onima s kojima inače nije lako izaći na kraj.”

Blagost nam donosi unutarnji mir. U Bibliji se “mudrost odozgo” povezuje s blagošću i mirom (Jak. 3:13, 17). Blaga osoba ima “mirno srce” (Izr. 14:30). Martin, koji je uložio puno truda da bi razvio blagost, kaže: “Sada sam prilagodljiviji i ne inzistiram da uvijek bude po mom. Zbog toga sam sretniji i imam unutarnji mir.”

Istina, možda ćemo morati uložiti puno truda da razvijemo blagost. Jedan brat kaže: “Da budem iskren, u nekim situacijama još uvijek u sebi kipim od bijesa.” No Jehova, koji nas potiče da budemo blagi, pomoći će nam da razvijemo tu dragocjenu osobinu (Iza. 41:10; 1. Tim. 6:11). Biblija nam jamči: “On će dovršiti vaše obučavanje, učvrstit će vas” (1. Petr. 5:10). S vremenom ćemo i mi, poput apostola Pavla, naučiti pokazivati blagost i dobrotu kakvu je pokazivao Krist (2. Kor. 10:1).