Sjećaš li se?
Jesi li uživao čitajući nedavna izdanja Kule stražare? Ako jesi, bit će ti zanimljivo prisjetiti se sljedećeg:
◻ Što znači grčka riječ parousía koja se koristi u Mateju 24:3, 27, 37, 39?
Vineov Expository Dictionary of New Testament Words (Rječnik tumačenja novozavjetnih riječi) kaže: “PAROUSIA (...) označava i pristizanje i prisutnost koja slijedi.” Dakle, ne radi se samo o trenutku pristizanja već o prisutnosti koja traje od pristizanja nadalje (15. 8, stranica 11).
◻ Kako su se u prvom stoljeću ‘ti dani skratili’ kako bi se “tijelo” moglo spasiti, i kako će se to dogoditi u većem omjeru? (Matej 24:22, NW).
Godine 66. n. e., Rimljani su neočekivano skratili svoju opsadu Jeruzalema, omogućivši kršćanskom ‘tijelu’ da pobjegne. Slično tomu, očekujemo da će predstojeći napad na Babilon Veliki na neki način biti skraćen. Tako će pomazani kršćani i njihovi drugovi biti spašeni od mogućeg uništenja (15. 8, stranice 18-20).
◻ Kako bismo trebali reagirati ako neka osoba počne uzimati simbole na Spomen-svečanosti ili to prestane činiti?
Nema potrebe da drugi kršćani budu zabrinuti zbog toga. Isus je rekao: “Ja sam pastir dobri, i znam svoje.” Jednako tako, nema sumnje da Jehova poznaje one koje je stvarno izabrao kao duhovne sinove (Ivan 10:14; Rimljanima 8:16, 17; 15. 8, stranica 31).
◻ Koja je bila glavna svrha Mojsijevog zakona?
Prvenstveno to da poučava Izraelce kako im je potreban Mesija, koji će ih otkupiti iz grešnog stanja u kojem su se nalazili (Galaćanima 3:24). Zakon je također učio božanskom strahu i poslušnosti te je pomagao Izraelu da ostane odijeljen od pokvarenih postupaka okolnih nacija (3. Mojsijeva 18:24, 25; 1. 9, stranica 9).
◻ Koja je svrha novog saveza? (Jeremija 31:31-34).
Svrha je stvoriti naciju kraljeva i svećenika kako bi se blagoslovilo cijelo čovječanstvo (2. Mojsijeva 19:6; 1. Petrova 2:9; Otkrivenje 5:10; 1. 9, stranice 14, 15).
◻ Zašto bismo trebali prakticirati umjetnost ispričavanja?
Isprika može pomoći da se ublaži bol koju prouzročuje nesavršenost, a može iscijeliti i napete odnose. Svaka naša isprika lekcija je o poniznosti i školuje nas da postanemo osjetljiviji na osjećaje drugih (15. 9, stranica 24).
◻ Je li globalni potop Noinih dana povijesna činjenica?
Jest. Drevni izvještaji koji govore o globalnom potopu mogu se pronaći širom svijeta, od Amerika do Australije. Široko rasprostranjena prisutnost ove teme govori u prilog činjenici da se globalni potop zaista dogodio, kao što Biblija izvještava (1. Mojsijeva 7:11-20; 15. 9, stranica 25).
◻ Što je uključeno u to da se bude gostoljubiv? (Rimljanima 12:13).
“Gostoljubivost” je prijevod grčke riječi sastavljene od dvije korijenske riječi koje znače “ljubav” i “stranac”. Dakle, gostoljubivost u biti znači “ljubav prema strancima”. No ona uključuje više od ljubavi temeljene na načelima, pokazane iz osjećaja dužnosti. Ona se temelji na iskrenim simpatijama, naklonosti i prijateljstvu (1. 10, stranica 9).
◻ Što je bit Pavlovog izlaganja o braku i samaštvu u 7. poglavlju njegovog prvog pisma Korinćanima?
Brak je legitiman i, pod određenim okolnostima, za neke preporučljiv. Ipak, samaštvo je nedvojbeno od koristi za kršćanina ili kršćanku koji žele služiti Jehovi sa što je moguće manje smetnji (15. 10, stranica 13).
◻ Kako se starješina ‘brine za svoje’? (1. Timoteju 5:8).
Starješina bi se trebao ‘brinuti za svoje’ — i za ženu i za djecu — materijalno, duhovno i emocionalno (15. 10, stranica 22).
◻ Kako Jehova pruža utjehu svojim slugama?
Božji sveti duh djeluje kao ‘utješitelj’ (Ivan 14:16). Jedan drugi način na koji Bog pruža utjehu jest putem Biblije (Rimljanima 15:4). Bog zna naše individualne potrebe i može nas koristiti kako bismo tješili jedni druge, kao što je Titov izvještaj o Korinćanima utješio Pavla (2. Korinćanima 7:11-13; 1. 11, stranice 10, 12).
◻ Na što se ukazuje kada Pavao, u 2. Korinćanima 1:3, opisuje Jehovu kao ‘Oca nježnih milosrđa’?
Grčka imenica prevedena s ‘nježna milosrđa’ dolazi od riječi koja se koristi kako bi se izrazila tuga zbog patnje drugoga. Tako Pavao opisuje Božje nježne osjećaje prema svakom Njegovom vjernom sluzi koji trpi nevolju (1. 11, stranica 13).
◻ Što se postizalo time što su Izraelci postili na godišnji Dan pomirenja? (3. Mojsijeva 16:29-31; 23:27).
Držanje posta poticalo je izraelski narod da postane svjesniji svoje grešnosti i potrebe za otkupljenjem. Time su izražavali žaljenje zbog grijeha koje su počinili te pokajanje pred Bogom (15. 11, stranica 5).
◻ Na što ukazuje zapovijed mladima: “Sjećaj se, sada, svog Veličanstvenog Stvoritelja”? (Propovjednik 12:1, NW).
Jedan stručnjak kaže da hebrejska riječ koja se prevodi sa “sjećati se” često ukazuje na “misaonu naklonost i na postupak koji ide uz sjećanje”. Stoga slijediti ovu zapovijed znači više nego samo razmišljati o Jehovi. To uključuje akciju, činiti ono što mu je ugodno (1. 12, stranica 16).