Jehova — Bog koji komunicira sa svojim stvorenjima

1-3. (a) Zašto možemo reći da su jezik kojim se Jehova služi i njegov način komuniciranja uzvišeniji od naših? (b) Što ćemo razmotriti u ovom članku?

JEHOVA je stvorio razumom obdarena stvorenja kako bi ona mogla poput njega uživati u životu i biti sretna (Psal. 36:9; 1. Tim. 1:11). “Početak Božjih djela stvaranja” bio je onaj kojeg je apostol Ivan nazvao “Riječ” (Otkr. 3:14; Ivan 1:1). Jehova je komunicirao sa svojim prvorođenim Sinom tako što mu je iznosio svoje misli i osjećaje (Ivan 1:14, 17; Kol. 1:15). Apostol Pavao spomenuo je “jezike anđeoske”, odnosno nebeski oblik komunikacije koji je uzvišeniji od bilo kojeg jezika kojim se sporazumijevaju ljudi (1. Kor. 13:1).

² Jehova dobro poznaje svako od milijardi razumom obdarenih stvorenja što žive na Zemlji i na nebu. Njemu se u svakom trenutku može moliti nebrojeno mnogo ljudi na raznim jezicima. On ne samo da sluša te molitve nego istovremeno komunicira sa svojim nebeskim stvorenjima te im daje upute. Da bi to mogao, njegove misli, jezik kojim se služi i način komuniciranja moraju biti neusporedivo uzvišeniji od naših. (Pročitaj Izaiju 55:8, 9.) Dakle, očito je da Jehova komunicira s ljudima na jednostavan način kako bi ga oni mogli razumjeti.

³ U nastavku ćemo razmotriti što je sve naš beskrajno mudri Bog činio u prošlosti kako bi svojim slugama jasno prenio svoje poruke. Vidjet ćemo i kako on mijenja svoj način komuniciranja s ljudima ovisno o okolnostima.

 4. (a) Na kojem se jeziku Jehova obraćao Mojsiju, Samuelu i Davidu? (b) Što je sve zapisano u Bibliji?

⁴ Jehova se u edenskom vrtu obraćao Adamu na ljudskom jeziku, i to vjerojatno na nekom drevnom obliku hebrejskog. Kasnije je svoje misli prenosio piscima Biblije koji su govorili hebrejski, primjerice Mojsiju, Samuelu i Davidu. Ti su ljudi Božje misli izrazili svojim riječima i na sebi svojstven način. Osim što su zapisivali riječi koje je izrekao Bog, oni su pisali i o tome kako se on ophodio s pripadnicima svog naroda, pri čemu su govorili o njihovoj vjeri i ljubavi, ali i o njihovim greškama i nevjernim postupcima. Svi ti zapisi uvelike koriste nama danas (Rim. 15:4).

 5. Da li se Jehova pripadnicima svog naroda obraćao isključivo na hebrejskom? Objasni.

⁵ Budući da su se okolnosti mijenjale, Bog se nije obraćao ljudima samo na hebrejskom. Nakon što su se Izraelci vratili iz babilonskog izgnanstva, neki pripadnici Božjeg naroda u svakodnevnom su se govoru počeli služiti aramejskim jezikom. Jehova je možda htio ukazati na to da će do toga doći, pa je nadahnuo proroke Danijela i Jeremiju te svećenika Ezru da neke dijelove Biblije napišu na aramejskom.a

 6. Zašto je Božja Riječ bila prevedena na grčki?

⁶ Aleksandar Veliki kasnije je osvojio velik dio antičkog svijeta, pa je pučki grčki, odnosno koine, postao međunarodni jezik. Mnogi Židovi počeli su se služiti tim jezikom, pa su s vremenom hebrejske knjige svetih spisa bile prevedene na grčki. Taj prijevod, za koji se smatra da je djelo 72 prevoditelja, dobio je ime Septuaginta. To je prvi prijevod Biblije, a ujedno i jedan od najznačajnijih.b Budući da je na njemu radilo toliko prevoditelja, prijevod ima velike raznolikosti u stilu — neki su dijelovi prevedeni doslovno, a neki prilično slobodno. Ipak, Židovi koji su govorili grčki, a kasnije i kršćani, smatrali su Septuagintu Božjom Riječju.

 7. Kojim je jezikom Isus vjerojatno govorio dok je poučavao svoje učenike?

⁷ Kad je Božji prvorođeni Sin došao na Zemlju, vjerojatno je govorio jezikom koji Biblija naziva hebrejskim (Ivan 19:20; 20:16; Djela 26:14). Po svemu sudeći, u hebrejskom jeziku koji se govorio u 1. stoljeću osjetio se utjecaj aramejskog, pa je Isus možda koristio i neke aramejske izraze. No znao je i drevni hebrejski, kojim su govorili Mojsije i proroci i koji se mogao svaki tjedan čuti u sinagogama prilikom čitanja svetih spisa (Luka 4:17-19; 24:44, 45; Djela 15:21). U Izraelu su se ujedno koristili grčki i latinski. Biblija ne otkriva je li Isus govorio i tim jezicima.

8, 9. Zašto se grčki jezik proširio među kršćanima i što nam to otkriva o Jehovi?

⁸ Isusovi prvi sljedbenici znali su hebrejski, no nakon njegove smrti njegovi su učenici govorili i druge jezike. (Pročitaj Djela apostolska 6:1.) Budući da se kršćanstvo sve više širilo, većina kršćana počela se sporazumijevati na grčkom. Ustvari, evanđelja po Mateju, Marku, Luki i Ivanu, koja govore o Isusovim učenjima i životu, uglavnom su bila dostupna na grčkom. Stoga je velik broj učenika govorio grčki, a ne hebrejski.c Poslanice apostola Pavla i druge knjige napisane pod Božjim nadahnućem također su bile napisane na grčkom.

⁹ Vrijedi zapaziti da su pisci grčkih knjiga Biblije citate iz hebrejskih knjiga obično preuzimali iz Septuaginte. Ti su citati, koji su se katkad donekle razlikovali od izvornog hebrejskog teksta, danas dio Božje Riječi. Drugim riječima, prijevodi nesavršenih ljudi uvršteni su u tu knjigu čije je pisanje nadahnuo Bog, koji nijedan narod ni jezik ne uzdiže nad drugim. (Pročitaj Djela apostolska 10:34.)

10. Što nam način na koji Jehova komunicira s ljudima otkriva o njemu?

¹⁰ Ovaj kratak povijesni pregled pokazuje da Jehova mijenja način na koji komunicira s ljudima u skladu s trenutnim okolnostima i potrebama. On nas ne prisiljava da naučimo neki određeni jezik kako bismo ga upoznali i saznali koji je njegov naum. (Pročitaj Zahariju 8:23; Otkrivenje 7:9, 10.) Jehova je nadahnuo pisanje Biblije, no dopustio je njenim piscima da njegove misli zapišu svojim riječima.

11. Zašto velik broj jezika nije otežao Bogu da objavi ljudima svoju poruku?

¹¹ Jesu li različiti jezici i manja odstupanja u prijevodima otežali Bogu da objavi ljudima svoju poruku? Nisu. Naprimjer, Biblija sadrži vrlo malo riječi i izraza koje je Isus izrekao na jeziku kojim je inače govorio (Mat. 27:46; Mar. 5:41; 7:34; 14:36). Ipak, Jehova se pobrinuo za to da Isusova učenja budu prevedena na grčki, a s vremenom i na druge jezike. Tijekom godina Židovi i kršćani neprestano su prepisivali biblijske rukopise, tako da su sveti spisi ostali sačuvani. Ti su prijepisi bili prevedeni na velik broj jezika. Ivan Zlatousti, koji je živio krajem 4. i početkom 5. stoljeća, kazao je da su u njegovo vrijeme Isusova učenja bila prevedena na jezike kojima su govorili Sirijci, Egipćani, Indijci, Perzijanci, Etiopljani i nebrojeni drugi narodi.

12. Kako su se neki ljudi protivili širenju Biblije?

¹² Budući da je Biblija bila dostupna na brojnim jezicima, izjalovila su se nastojanja onih koji su je htjeli uništiti. Među njima je bio i rimski car Dioklecijan, koji je 303. godine naredio da se spale svi primjerci Biblije. Oni koji su prevodili Bibliju i nastojali prenijeti ljudima njenu poruku kroz čitavu su povijest nailazili na žestoko protivljenje. Naprimjer, u 16. stoljeću Englez William Tyndale počeo je prevoditi Bibliju s hebrejskog i grčkog na engleski te je jednom učenom čovjeku kazao: “Ako me Bog sačuva na životu, pobrinut ću se da za nekoliko godina mladić za plugom više zna o Svetom pismu nego ti.” Tyndale je morao pobjeći iz Engleske kako bi dovršio i tiskao svoj prijevod. Premda su se svećenici svim silama trudili ne bi li pronašli i spalili sve primjerke Tyndaleove Biblije, taj se prijevod počeo naveliko umnažati i širiti među ljudima. Tyndale je na koncu bio izdan te zadavljen i spaljen na lomači. No njegova se Biblija nastavila koristiti. Ustvari, Tyndaleov prijevod uvelike je pomogao prevoditeljima koji su radili na glasovitom prijevodu King James. (Pročitaj 2. Timoteju 2:9.)

13. Što je pokazalo proučavanje drevnih rukopisa?

¹³ Istina, neki drevni prijepisi biblijskih knjiga koji su do danas ostali sačuvani sadrže manje greške te među njima postoje manje razlike. No bibličari su usporedili i podrobno proučili na tisuće fragmenata, rukopisa i drevnih prijevoda. Njihova su istraživanja potvrdila da ogromna većina biblijskih redaka odgovara onom što je pisalo u izvornim rukopisima. Malobrojni reci za koje se ne može s potpunom sigurnošću potvrditi da odgovaraju izvorniku ne mijenjaju glavnu poruku Biblije. Otkrića do kojih su bibličari došli proučavajući drevne rukopise jamče onima koji iskreno tragaju za biblijskom istinom da se ono što danas piše u Božjoj Riječi podudara sa svetim spisima koji su nastali pod Jehovinim nadahnućem (Iza. 40:8).d

14. U kojoj je mjeri Biblija danas dostupna?

¹⁴ Usprkos žestokom protivljenju Jehova se pobrinuo da njegova Riječ postane najprevođenija knjiga u povijesti ljudskog roda. Čak i danas, kad mnogi ljudi u biti ne vjeruju u Boga, Biblija je jedna od najprodavanijih knjiga na svijetu te je u cijelosti ili djelomično dostupna na više od 2 800 jezika. Nijedna se knjiga po svojoj raširenosti i dostupnosti ne može mjeriti s Biblijom. Biblijski prijevodi razlikuju se po razumljivosti i točnosti, no iz gotovo svih njih moguće je saznati osnovnu poruku Biblije, koja ljudima pruža nadu i nudi im spasenje.

15. (a) Kako je u suvremeno doba duhovna hrana postala dostupna mnogim ljudima bez obzira na to kojim jezikom govore? (b) Zašto se engleski jezik pokazao prikladnim za dijeljenje duhovne hrane?

¹⁵ Kad je početkom prošlog stoljeća malena skupina revnih Istraživača Biblije bila postavljena za “vjernog i razboritog roba”, sa “slugama” se sporazumijevala uglavnom na engleskom (Mat. 24:45). Taj “rob” ulaže velik trud kako bi duhovna hrana bila dostupna na što većem broju jezika — danas ih ima više od 700. Poput koinea u 1. stoljeću, engleski je vrlo prikladan kao osnovni jezik s kojeg se prevode naše publikacije jer se naveliko koristi u trgovini i obrazovanju.

16, 17. (a) Što je Božji narod trebao? (b) Kako je bila zadovoljena ta potreba? (c) Čemu se nadao brat Knorr kad je 1950. bio objavljen prijevod Novi svijet?

¹⁶ Duhovna hrana koju dobivamo temelji se na Bibliji. Sredinom 20. stoljeća prijevod King James iz 1611. bio je najrašireniji engleski prijevod Biblije. No jezik kojim je taj prijevod napisan bio je uvelike zastario. Osim toga, u njemu se Božje ime nalazilo na samo nekoliko mjesta, iako se u drevnim biblijskim rukopisima ono spominje na tisuće puta. Ta je Biblija ujedno sadržavala neke greške u prijevodu te naknadno umetnute retke kojih nema u mjerodavnim drevnim rukopisima. I drugi engleski prijevodi Biblije imali su nedostataka.

¹⁷ Bila je potrebna Biblija koja će na suvremenom jeziku točno prenijeti smisao izvornih rukopisa. Stoga je bio osnovan Odbor za prevođenje Biblije Novi svijet. Njihov je prijevod bio podijeljen u šest svezaka, koji su bili objavljeni u razdoblju od 1950. do 1960. godine. Kad je 2. kolovoza 1950. brat Nathan Knorr na kongresu iznio obavijest o objavljivanju prvog sveska, kazao je prisutnima: “Sve je veća potreba za suvremenim prijevodom koji će biti u skladu s istinom što ju je objavio Bog, ali i koji će vjerno prenijeti smisao izvornog biblijskog teksta te nam tako pomoći da još bolje razumijemo istinu. Potreban nam je prijevod koji će današnji čitatelji razumjeti jednako dobro kao što su obični, jednostavni i ponizni ljudi u davno doba razumjeli ono što su pisali Kristovi učenici.” Brat Knorr rekao je kako se nada da će taj prijevod u duhovnom pogledu pomoći milijunima ljudi.

18. Koje su odluke ubrzale prevođenje Biblije?

¹⁸ Ta se nada u značajnoj mjeri ostvarila kad je 1963. bio objavljen prijevod Novi svijet grčkih knjiga Biblije na još šest jezika — francuskom, nizozemskom, njemačkom, portugalskom, španjolskom i talijanskom. Godine 1989. Vodeće tijelo Jehovinih svjedoka u našem je glavnom sjedištu osnovalo odjel čiji je zadatak olakšati prevođenje Biblije na druge jezike. Zatim je 2005. bilo odlučeno da se na jezicima na kojima izlazi ovaj časopis najveća važnost prida prevođenju Biblije. Zahvaljujući tome prijevod Novi svijet danas je u cijelosti ili djelomično dostupan na više od 130 jezika.

19. Koji se važan događaj zbio 2013. godine i o čemu govori naredni članak?

¹⁹ S vremenom se uvidjelo da je englesko izdanje prijevoda Novi svijet potrebno revidirati kako bi prijevod odražavao promjene koje su nastale u engleskom jeziku. Dana 5. listopada 2013. održan je 129. godišnji sastanak korporacije Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania, koji je tog ili idućeg dana pratilo 1 413 676 ljudi iz 31 zemlje, bilo uživo bilo putem interneta. Svi su bili izvan sebe od sreće kad je jedan od članova Vodećeg tijela iznio obavijest da je objavljeno revidirano izdanje prijevoda Novi svijet na engleskom jeziku. Mnogima su tekle suze radosnice dok su redari dijelili primjerke te Biblije. Dok su govornici čitali retke iz revidiranog prijevoda, prisutni su uvidjeli da je taj prijevod puno razumljiviji i da ga je puno lakše čitati. Naredni članak govori nešto više o tom revidiranom prijevodu te o tome kako se on prevodi na druge jezike.