30. POGLAVLJE
“Pao je Babilon Veliki!”
1. Što je objavio drugi anđeo i što je Babilon Veliki?
STIGAO je čas Božjeg suda! Zato poslušajmo Božju poruku: “Za njim je išao još jedan anđeo, drugi anđeo, govoreći: ‘Pao je, pao je Babilon Veliki, bludnica koja je sve narode napojila vinom gnjeva, vinom bluda svojega!’” (Otkrivenje 14:8). U Otkrivenju je sada prvi put, ali ne i posljednji, pažnja usmjerena na Babilon Veliki. U 17. poglavlju vidjet ćemo da je Babilon Veliki opisan kao pohotna bludnica. Što je Babilon Veliki? Kao što ćemo vidjeti, to je svjetsko carstvo, Sotonin lažan vjerski sustav koji on koristi kako bi se borio protiv potomstva Božje žene (Otkrivenje 12:17). Babilon Veliki je cjelokupno svjetsko carstvo krive religije. On obuhvaća sve religije koje su zadržale vjerska učenja i običaje drevnog Babilona i koje odražavaju njegov duh.
2. (a) Kako se babilonska religija raširila po svoj Zemlji? (b) Koji je najistaknutiji dio Babilona Velikog i kada se pojavio kao moćna organizacija?
2 Prije više od 4 000 godina Jehova je upravo u Babilonu pomiješao jezike ljudima koji su namjeravali sagraditi Babilonsku kulu. Tako su se ljudi prema jezičnim skupinama rasijali po svoj Zemlji, a sa sobom su ponijeli otpadnička vjerovanja i običaje na kojima se temelji većina današnjih religija (1. Mojsijeva 11:1-9). Babilon Veliki vjerski je dio Sotonine organizacije. (Usporedi Ivana 8:43-47.) Njegov najistaknutiji dio danas je otpadničko kršćanstvo, koje se pojavilo u četvrtom stoljeću poslije Krista kao moćna organizacija u kojoj vlada bezakonje i čija vjerovanja i formalizam ne potječu iz Biblije nego uglavnom iz babilonske religije (2. Solunjanima 2:3-12).
3. Zašto se može reći da je Babilon Veliki pao?
3 Možda se pitaš zašto je anđeo objavio da je Babilon Veliki pao, kad religija još uvijek ima velik utjecaj u svijetu. Prisjetimo se što se dogodilo nakon 539. pr. n. e., kad je pao drevni Babilon. Izraelski je narod bio oslobođen iz zarobljeništva i mogao se vratiti u svoju domovinu i ondje obnoviti svetu službu pravom Bogu. Dakle, obnova duhovnog Izraela i njegov sjajan duhovni napredak, koji je započeo 1919. i koji se nastavlja i širi sve do danas, dokazuje da je Babilon Veliki te godine pao. On više nema moć ograničavati slobodu Božjeg naroda. Osim toga, muče ga veliki problemi unutar vlastitih redova. Od 1919. sve se više razotkriva korupcija, nepoštenje i nemoral koji u njemu vladaju. U većem dijelu Europe samo manjina ljudi odlazi u crkvu. Svi oni koji ljube istinu koju su saznali iz Božje Riječi preziru Babilon Veliki koji čeka izvršenje smrtne kazne, Jehovine pravedne presude.
Sramotni pad Babilona
4-6. Kako je ‘Babilon Veliki napojio sve narode vinom gnjeva, vinom bluda svojega’?
4 Razmotrimo sada detaljnije okolnosti sramotnog pada Babilona Velikog. Anđeo je rekao da je ‘Babilon Veliki napojio sve narode vinom gnjeva, vinom bluda svojega’. Što to znači? Ove se riječi odnose na pokoravanje naroda pod svoju vlast. Naprimjer, Jehova je rekao Jeremiji: “Uzmi ovu čašu s vinom gnjeva iz ruke moje i napoji njime sve narode kojima ću te poslati! Oni će piti i početi teturati i vladati se kao bezumni zbog mača koji ću poslati među njih” (Jeremija 25:15, 16). Jehova je u šestom i sedmom stoljeću pr. n. e. upotrijebio drevni Babilon kako bi izlio simboličnu čašu nevolja kojom je napojio mnoge narode, među ostalim i otpadnički narod u Judi, pa je tako i njegov vlastiti narod bio odveden u izgnanstvo. Zatim je pao i Babilon jer se njegov kralj podigao protiv Jehove, “Gospodara nebeskoga” (Danijel 5:23).
5 I Babilon Veliki pokorava druge, ali u većini se slučajeva koristi podmuklijim metodama. ‘Sve je narode napojio’ pomoću varki kojima se služe bludnice i počinio je s njima duhovni blud. On mami političke vladare da s njim sklapaju saveze i prijateljstva. Koristeći svoj položaj i utjecaj, on privlači političare i manipulira njima kako bi na političkom, poslovnom ili ekonomskom planu stvarali nevolje njegovim protivnicima. Iz čisto političkih i komercijalnih razloga potiče vjerska progonstva, vjerske ratove te nacionalne sukobe. Usto opravdava te ratove tvrdeći da je Božja volja da se oni vode.
6 Općepoznato je da je religija bila umiješana u ratove i politička zbivanja koji su se u 20. stoljeću događali u šintoističkom Japanu, hinduističkoj Indiji, budističkom Vijetnamu, “kršćanskoj” Sjevernoj Irskoj, Latinskoj Americi i u drugim zemljama. Pritom ne možemo a da ne spomenemo ulogu koju su u dva svjetska rata odigrali vojni kapelani na obje zaraćene strane — poticali su mladiće da se međusobno ubijaju. Sudjelovanje Babilona Velikog u Španjolskom građanskom ratu (1936-1939) u kojem je poginulo najmanje 600 000 ljudi tipičan je primjer koji pokazuje da religija u duhovnom pogledu bludniči s politikom. To su krvoproliće izazvali pristalice katoličkog svećenstva i njihovi saveznici, djelomično zato što je tadašnja španjolska vlada ugrožavala bogatstvo i položaj katoličke crkve.
7. Tko je glavna meta Babilona Velikog i koje metode on koristi protiv nje?
7 Budući da je Babilon Veliki vjerski dio Sotoninog potomstva, njegova je glavna meta oduvijek bila Jehovina “žena”, odnosno ‘gornji Jeruzalem’. U prvom je stoljeću bilo jasno utvrđeno da je skupština pomazanih kršćana ženino potomstvo (1. Mojsijeva 3:15; Galaćanima 3:29; 4:26). Babilon Veliki silno se trudio pokoriti pod svoju vlast tu čistu skupštinu navodeći je da počini duhovni blud. Apostoli Pavao i Petar upozoravali su da će mnogi podleći tom pritisku i da će zbog toga doći do velikog otpada (Djela apostolska 20:29, 30; 2. Petrova 2:1-3). Isusove poruke upućene u sedam skupština pokazuju da je pred kraj Ivanovog života Babilon Veliki imao određenog uspjeha u svojim nastojanjima da iskvari skupštine (Otkrivenje 2:6, 14, 15, 20-23). No Isus je već bio rekao dokle će Babilon Veliki moći ići u tome.
Pšenica i kukolj
8, 9. (a) Na što je ukazivala Isusova usporedba o pšenici i kukolju? (b) Što se dogodilo “dok su ljudi spavali”?
8 U svojoj usporedbi o pšenici i kukolju Isus je govorio o čovjeku koji je na svom polju posijao dobro sjeme. No “dok su ljudi spavali”, došao je njegov neprijatelj i među pšenicu posijao kukolj. Tako je kukolj prekrio pšenicu. Isus je svoju usporedbu objasnio ovim riječima: “Sijač dobrog sjemena Sin je čovječji, polje je svijet, dobro sjeme sinovi su kraljevstva, kukolj su sinovi Zloga, a neprijatelj koji ga je posijao jest Đavo.” Potom je rekao da će pšenica i kukolj zajedno rasti sve do ‘svršetka ovog poretka’, a tada će anđeli skupiti simbolični kukolj (Matej 13:24-30, 36-43).
9 Dogodilo se upravo ono na što su upozoravali Isus te apostoli Pavao i Petar. “Dok su ljudi spavali” — što znači ili kad su pomrli apostoli ili u vrijeme kad kršćanski nadglednici nisu budno pazili na Božje stado — u skupštini su se pojavila babilonska otpadnička učenja (Djela apostolska 20:31). Ubrzo je kukolj uvelike nadrastao pšenicu i sakrio je. Stoljećima se činilo da je Babilon Veliki svojim širokim skutima potpuno prekrio ženino potomstvo.
10. Što se počelo događati od 1870-ih i kako je na to reagirao Babilon Veliki?
10 Od 1870-ih pomazani su kršćani odlučno nastojali odvojiti se od bludnih puteva Babilona Velikog. Odbacili su lažna učenja koja su crkve kršćanstva preuzele iz poganskih religija i hrabro su koristili Bibliju dok su objavljivali vijest da 1914. završavaju vremena neznabožaca. Glavni dio Babilona Velikog — svećenstvo kršćanskih crkava — opirao se tim nastojanjima da ljudi ponovno počnu na ispravan način služiti Bogu. Tijekom Prvog svjetskog rata pripadnici svećenstva iskoristili su ratnu histeriju kako bi pokušali iskorijeniti malu skupinu vjernih kršćana. Godine 1918, kad je djelovanje Božjih slugu bilo gotovo potpuno zaustavljeno, činilo se da je Babilon Veliki uspio. Izgledalo je kao da ih je pobijedio.
11. Što je bila posljedica pada drevnog Babilona?
11 Kao što smo ranije napomenuli, ponosni grad Babilon doživio je 539. pr. n. e. katastrofalan pad i izgubio je svoju moć. Tada se čuo povik: “Pao je! Pao je Babilon!” Moćna prijestolnica svjetske sile doživjela je poraz od medo-perzijske vojske kojom je zapovijedao Kir Veliki. Premda je sam grad preživio osvajanje, izgubio je svoju moć, pa su židovski zarobljenici bili oslobođeni. Oni su se vratili u Jeruzalem kako bi ondje obnovili svetu službu Bogu (Izaija 21:9; 2. Ljetopisa 36:22, 23; Jeremija 51:7, 8).
12. (a) Zašto se u naše vrijeme može reći da je Babilon Veliki pao? (b) Što dokazuje da je Jehova potpuno odbacio crkve kršćanstva?
12 I u naše se vrijeme čuo povik da je pao Babilon Veliki. Privremeni uspjeh koji su 1918. doživjele “babilonske” crkve kršćanstva pretvorio se 1919. u potpuni poraz jer je ostatak pomazanika, pripadnika Ivanovog razreda, doživio duhovno uskrsnuće i ponovno ojačao. Babilon Veliki je pao u tom smislu što više nije mogao držati u zarobljeništvu Božji narod. Kristova su pomazana braća poput skakavaca izašla iz bezdana, spremna za djelovanje (Otkrivenje 9:1-3; 11:11, 12). Oni su današnji “vjerni i razboriti rob” kojega je Gospodar postavio nad svom svojom imovinom na Zemlji (Matej 24:45-47). Činjenica da je njima povjerena ta uloga dokazuje da je Jehova potpuno odbacio crkve kršćanstva, premda one tvrde da su njegovi zastupnici na Zemlji. Ponovno se počelo na čist način obožavati Jehovu i sve je bilo spremno da se dovrši obilježavanje preostalih pripadnika 144 000 pomazanika — preostalih potomaka žene, koja je vjekovni neprijatelj Babilona Velikog. Sve je to ukazivalo na katastrofalan poraz sotonske vjerske organizacije.
Od svetih se zahtijeva ustrajnost
13. (a) Što je objavio treći anđeo? (b) Kako će Jehova kazniti one koji imaju žig zvijeri?
13 Oglasio se i treći anđeo. Izvještaj kaže: “Za njim je išao još jedan anđeo, treći anđeo, govoreći jakim glasom: ‘Ako se tko pokloni zvijeri i liku njezinu i primi žig na čelo ili na ruku, on će također piti vino gnjeva Božjega, nerazvodnjeno, koje je natočeno u čašu srdžbe njegove’” (Otkrivenje 14:9, 10a). U Otkrivenju 13:15-17 bilo je rečeno da će oni koji se tijekom Gospodinovog dana ne budu klanjali liku zvijeri trpjeti nevolje, pa čak biti i ubijeni. No sada smo saznali da je Jehova odlučio kazniti one koji ‘imaju žig — ime zvijeri ili broj imena njezina’. Oni će morati piti gorku “čašu srdžbe” Jehovine. Što će to značiti za njih? Godine 607. pr. n. e., kad je Jehova prisilio Jeruzalem da pije “čašu gnjeva njegova”, grad je doživio “pustošenje i satiranje, glad i mač” od ruku Babilonaca (Izaija 51:17, 19). Slično tome, kad budu oni koji se klanjaju zemaljskim političkim silama i njihovom liku, Ujedinjenim narodima, pili iz čaše Jehovinog gnjeva, snaći će ih velika nesreća (Jeremija 25:17, 32, 33). Bit će potpuno uništeni.
14. Što će i prije samog uništenja doživjeti oni koji se klanjaju zvijeri i njenom liku i kako je to Ivan opisao?
14 Međutim, i prije nego što se to dogodi, oni koji imaju žig zvijeri osjetit će bolne posljedice Jehovinog neodobravanja. Govoreći o svakom pojedincu koji se klanja zvijeri i njenom liku, anđeo je rekao Ivanu: “I bit će mučen vatrom i sumporom pred svetim anđelima i pred Janjetom. I dim mučenja njihova dizat će se u svu vječnost. Ni danju ni noću neće imati počinka oni koji se klanjaju zvijeri i liku njezinu i svi koji su primili žig imena njezina” (Otkrivenje 14:10b, 11).
15, 16. Što označavaju riječi ‘vatra i sumpor’ iz Otkrivenja 14:10?
15 Neki smatraju da vatra i sumpor koji se ovdje spominju dokazuju da postoji pakao. No kratko razmatranje jednog sličnog proročanstva pokazuje što te riječi doista znače u ovom kontekstu. U vrijeme proroka Izaije Jehova je upozorio edomski narod da će biti kažnjen zbog svog neprijateljskog ponašanja prema Izraelu. Rekao je: “Potoci Bosrini pretvorit će se u smolu, prašina njezina u sumpor, a zemlja njezina bit će kao smola goruća. Ni noću ni danju neće se gasiti, dovijeka će se dizati dim sa zgarišta njezina. Iz naraštaja u naraštaj ostat će spaljena, nikada više nitko neće njome prolaziti” (Izaija 34:9, 10).
16 Je li Edom bio bačen u nekakav mitski pakao kako bi ondje zauvijek gorio? Nipošto. Umjesto toga, taj je narod potpuno nestao s lica Zemlje, kao da je bio potpuno spaljen vatrom i sumporom. Konačna posljedica te kazne nije bilo vječno mučenje, nego ‘praznina i pustoš’ (Izaija 34:11, 12). To je slikovito prikazano riječima da će se ‘dovijeka dizati dim sa zgarišta njegova’. Kad izgori kuća, dim se diže iz pepela još neko vrijeme nakon što je vatra ugašena i tako podsjeća promatrače da se dogodio strašan požar. Božji narod još i danas pamti pouku koja se mogla izvući iz uništenja što je zadesilo Edom. Tako se, simbolično govoreći, ‘dim s njegova zgarišta’ još uvijek diže.
17, 18. (a) Kako će završiti oni koji su primili žig zvijeri? (b) U kom su smislu oni koji se klanjaju zvijeri izloženi mukama? (c) U kom će se smislu ‘dim mučenja njihova dizati u svu vječnost’?
17 Oni koji imaju žig zvijeri također će biti potpuno uništeni, kao da ih je spalila vatra. Proročanstvo kasnije kaže da njihova mrtva tijela neće biti sahranjena, nego će biti hrana pticama i drugim životinjama (Otkrivenje 19:17, 18). Iz toga možemo jasno zaključiti da neće biti doslovno mučeni u svu vječnost. No u kom su smislu ‘mučeni vatrom i sumporom’? U tom smislu što se objavljivanjem istine razotkrivaju njihovi postupci i podsjeća ih se na predstojeći Božji sud. Zbog toga oni kleveću Božji narod i, kad god mogu, lukavo navode političku zvijer da progoni, pa čak i ubija Jehovine svjedoke. Na koncu će ti protivnici biti potpuno uništeni, kao da su spaljeni vatrom i sumporom. “Dim mučenja njihova dizat će se u svu vječnost” u tom smislu što će Božja osuda koju će oni doživjeti služiti kao presedan u slučaju da ikada itko ponovno dovede u pitanje Jehovino pravo da bude Vrhovni Vladar. Tako će to sporno pitanje biti zauvijek riješeno.
18 Tko u današnje vrijeme prenosi tu mučnu poruku? Prisjetimo se da simbolični skakavci imaju vlast zadavati muku ljudima koji nemaju Božji pečat na svojim čelima (Otkrivenje 9:5). Očito upravo oni pod anđeoskim vodstvom provode “mučenje”. Ti su simbolični skakavci toliko uporni da ‘ni danju ni noću nemaju počinka oni koji se klanjaju zvijeri i liku njezinu i svi koji su primili žig imena njezina’. Naposljetku, nakon njihovog uništenja, “dim mučenja njihova dizat će se u svu vječnost” kao veličanstveni dokaz da je potvrđeno Jehovino pravo da bude Vrhovni Vladar. Pripadnici Ivanovog razreda trebaju ustrajati sve dok to pravo ne bude u potpunosti potvrđeno, kao što pokazuju anđelove zaključne riječi: “To zahtijeva ustrajnost od svetih, onih koji se drže zapovijedi Božjih i vjere u Isusa” (Otkrivenje 14:12).
19. Zašto se od svetih zahtijeva ustrajnost i koje ih Ivanove riječi hrabre?
19 ‘Od svetih se zahtijeva ustrajnost’ u tom smislu što trebaju posredstvom Isusa Krista obožavati Jehovu i biti odani isključivo njemu. Poruka koju prenose nije popularna. Zbog nje doživljavaju protivljenje, progonstvo, pa čak i mučeničku smrt. No ohrabreni su sljedećim Ivanovim riječima: “I začuo sam glas s neba kako govori: ‘Piši: Sretni su oni koji odsada umiru u Gospodinu. Da, govori duh, neka počinu od napora svojih, jer ih prate djela njihova’” (Otkrivenje 14:13).
20. (a) U kom je smislu obećanje o kojem je pisao Ivan sukladno s Pavlovim proročanstvom o Isusovoj prisutnosti? (b) Koju posebnu prednost imaju pomazanici koji umiru nakon Sotoninog zbacivanja s neba?
20 To je obećanje u skladu s Pavlovim proročanstvom o Isusovoj prisutnosti: “Najprije će ustati oni koji su mrtvi u zajedništvu s Kristom. Zatim ćemo mi živi, koji preostanemo [oni pomazanici koji budu doživjeli Gospodinov dan], biti zajedno s njima odneseni u oblacima da se sretnemo s Gospodinom u zraku” (1. Solunjanima 4:15-17). Nakon Sotoninog zbacivanja s neba, oni koji su bili umrli u zajedništvu s Kristom uskrsnuli su prvi. (Usporedi Otkrivenje 6:9-11.) Pomazanici koji umiru tijekom Gospodinovog dana imaju posebnu prednost. Oni odmah, “u tren oka”, uskrsavaju u duhovni život na nebu (1. Korinćanima 15:52). To je uistinu čudesno! Njihova pravedna djela nastavljaju se na nebu.
Zemaljska žetva
21. Što je Ivan rekao o ‘žetvi zemaljskoj’?
21 U tom danu suda i drugi će osjetiti blagoslove, jer Ivan dalje kaže: “I pogledao sam, i gle — bijeli oblak, a na oblaku sjedi netko kao sin čovječji, sa zlatnom krunom na glavi i oštrim srpom u ruci. I jedan drugi anđeo [četvrti] izašao je iz hramskog svetišta vičući na sav glas onome koji sjedi na oblaku: ‘Zamahni srpom svojim i žanji, jer je došao čas da se žanje, zrela je žetva zemaljska!’ I onaj koji sjedi na oblaku zamahnuo je srpom na zemlju i zemlja je bila požnjevena” (Otkrivenje 14:14-16).
22. (a) Tko je osoba koja ima zlatnu krunu i sjedi na bijelom oblaku? (b) Kad je vrhunac žetve i koji ga događaji obilježavaju?
22 Možemo s potpunom sigurnošću utvrditi tko je osoba koja sjedi na bijelom oblaku. Budući da sjedi na oblaku, izgleda kao sin čovječji i ima zlatnu krunu, očito se radi o Isusu, Mesijanskom Kralju kojeg je i Danijel vidio u viziji (Danijel 7:13, 14; Marko 14:61, 62). No što je žetva koja je ovdje prorečena? Dok je Isus bio na Zemlji, usporedio je stvaranje učenika sa svjetskom žetvom čovječanstva (Matej 9:37, 38; Ivan 4:35, 36). Vrhunac te žetve odvija se u Gospodinovom danu, u vrijeme kad je Isus već okrunjen za Kralja i kad izvršava presude u ime svog Oca. Tako je vrijeme njegovog kraljevanja, koje je započelo 1914, ujedno i radosno razdoblje tijekom kojeg se prikuplja urod. (Usporedi 5. Mojsijevu 16:13-15.)
23. (a) Od koga je došla zapovijed da žetva može početi? (b) Koje se sakupljanje odvija od 1919. pa sve do danas?
23 Premda je Isus Kralj i Sudac, on je čekao da mu njegov Bog, Jehova, zapovijedi da počne žeti. Zapovijed je došla iz “hramskog svetišta”, a prenio ju je jedan anđeo. Isus je odmah poslušao. Prvo su, počevši od 1919, njegovi anđeli poželi, odnosno sakupili, 144 000 pomazanika (Matej 13:39, 43; Ivan 15:1, 5, 16). Potom je počelo sakupljanje velikog mnoštva drugih ovaca (Ivan 10:16; Otkrivenje 7:9). Povijest pokazuje da se u razdoblju od 1931. do 1935. pojavio priličan broj tih drugih ovaca. Godine 1935. Jehova je omogućio pripadnicima Ivanovog razreda da razumiju tko je ustvari veliko mnoštvo iz Otkrivenja 7:9-17. Otada se velika pažnja posvećuje sakupljanju tog mnoštva. Godine 2005. bilo je preko šest milijuna pripadnika tog mnoštva, a njihov broj i dalje raste. Možemo sa sigurnošću reći da onaj koji izgleda kao sin čovječji radosno žanje obilnu žetvu tijekom ovog vremena kraja. (Usporedi 2. Mojsijevu 23:16; 34:22.)
Gaženje zemaljske loze
24. Što je peti anđeo imao u ruci, a što je povikao šesti anđeo?
24 Kad završi žetva onih koji će se spasiti, nastupit će vrijeme za jedno drugo sakupljanje. Ivan je o tome rekao: “I još je jedan anđeo [peti] izašao iz svetišta hrama nebeskog. I on je imao oštar srp. I još je jedan anđeo [šesti] izašao od žrtvenika i imao je vlast nad vatrom. I povikao je na sav glas onome koji je imao oštar srp: ‘Zamahni oštrim srpom svojim i poberi grozdove loze zemaljske, jer je sazrelo grožđe njezino!’” (Otkrivenje 14:17, 18). Vojske anđela trebaju tijekom Gospodinovog dana obaviti veliko sakupljanje plodova, razdvajajući ono što je dobro od lošega.
25. (a) Na što ukazuje pojedinost da je peti anđeo izašao iz hramskog svetišta? (b) Zašto je razumljivo da je zapovijed o početku berbe prenio anđeo koji je “izašao od žrtvenika”?
25 Peti je anđeo izašao iz hramskog svetišta gdje se nalazi sam Jehova. Iz toga se može zaključiti da se i završno sakupljanje odvija po Jehovinoj volji. Anđeo je dobio zapovijed da započne s berbom, a tu mu je zapovijed prenio drugi anđeo koji je “izašao od žrtvenika”. Ta je pojedinost vrlo važna jer je Ivan u jednoj ranijoj viziji vidio podno žrtvenika vjerne duše koje su pitale: “Koliko još, Svevišnji Gospodine, sveti i istiniti, nećeš suditi i osvetiti krv našu na onima koji žive na zemlji?” (Otkrivenje 6:9, 10). Kad budu pobrani grozdovi te zemaljske loze, bit će zadovoljen ovaj poziv na osvetu.
26. Koga predstavlja ‘loza zemaljska’?
26 No koga predstavlja ‘loza zemaljska’? U hebrejskom se dijelu Biblije o židovskom narodu govori kao o Jehovinoj lozi (Izaija 5:7; Jeremija 2:21). Slično tome, o Isusu Kristu i onima koji će s njim služiti u Božjem Kraljevstvu govori se kao o lozi (Ivan 15:1-8). U tom je kontekstu značajno to što vinova loza donosi plod, a pravi kršćani, predočeni vinovom lozom, donose obilan plod Jehovi na slavu (Matej 21:43). Dakle, ‘loza zemaljska’ nije ta prava loza, nego je to Sotonina imitacija te loze — pokvareni sustav ljudskih vlasti i njegovi različiti “grozdovi”, odnosno demonski plodovi koje rađa već stoljećima. Babilon Veliki, u kojem otpalo kršćanstvo igra vrlo važnu ulogu, imao je velik utjecaj na tu otrovnu lozu. (Usporedi 5. Mojsijevu 32:32-35.)
27. (a) Što se dogodilo kad je anđeo sa srpom odrezao zemaljsku lozu? (b) Koja proročanstva iz hebrejskog dijela Biblije ukazuju na razmjere žetve?
27 Kazna mora biti izvršena. “I anđeo je zamahnuo srpom prema zemlji i odrezao lozu zemaljsku te je zajedno s grožđem bacio u veliki tijesak gnjeva Božjega. I tijesak se gazio izvan grada i krv je potekla iz tijeska podigavši se sve do uzda konjima, na daljinu od tisuću šesto stadija” (Otkrivenje 14:19, 20). Već je davno prije bilo najavljeno da će Jehova izliti svoj gnjev na tu lozu (Sefanija 3:8). Proročanstvo iz knjige proroka Izaije daje jasno do znanja da će cijeli narodi biti uništeni kad se bude gazio vinski tijesak (Izaija 63:3-6). I Joel je proricao da će cijela “mnoštva”, odnosno čitavi narodi, biti izgažena u ‘vinskom tijesku, u dolini odluke’ (Joel 3:12-14). Bit će to uistinu zapanjujuća berba kakva se više nikada neće ponoviti. Ivan je u viziji vidio da nije bilo pobrano samo grožđe nego je i cijela simbolična vinova loza bila odrezana i bačena u tijesak da bude izgažena. Dakle, zemaljska loza bit će izgažena i više nikada neće ponovno izrasti.
28. Tko je gazio zemaljsku lozu i što znači činjenica da se tijesak “gazio izvan grada”?
28 U viziji su konji gazili lozu, jer se krv koja je potekla iz loze podigla “sve do uzda konjima”. Budući da se izraz “konji” obično povezuje s ratnim djelovanjem, ovdje se zacijelo govori o ratu. Za nebeske vojske koje će pratiti Isusa u završnom ratu protiv Sotoninog svijeta kaže se da će ‘gaziti tijesak gnjevne srdžbe Boga Svemogućega’ (Otkrivenje 19:11-16). Očito će upravo one gaziti zemaljsku lozu. Tijesak se “gazio izvan grada”, odnosno izvan nebeskog Siona. Da, logično je da zemaljska loza bude gažena na Zemlji. Osim toga, loza će biti ‘gažena izvan grada’ u tom smislu što preostali ženini potomci, koji predstavljaju nebeski Sion na Zemlji, neće doživjeti nikakvo zlo. Oni će zajedno s velikim mnoštvom biti na sigurnom, sakriveni unutar Jehovine zemaljske organizacije (Izaija 26:20, 21).
29. Koliko je duboka krv koja je potekla iz tijeska, na kojoj se udaljenosti proteže i što sve to znači?
29 Ova upečatljiva vizija može se usporediti sa snom opisanim u Danijelu 2:34, 44 koji govori o satiranju zemaljskih kraljevstava koje će izazvati kamen koji predstavlja Božje Kraljevstvo. Ona ukazuje na uništenje. Rijeka krvi koja je potekla iz tijeska vrlo je duboka — dopire sve do uzda konjima — i proteže se na 1 600 stadija.a Ta ogromna brojka, dobivena množenjem kvadrata broja četiri s kvadratom broja deset (4 x 4 x 10 x 10), nedvosmisleno prenosi poruku da će uništenje zahvatiti cijelu Zemlju (Izaija 66:15, 16). Ono će biti potpuno i neopozivo. Nikada više na Zemlji neće niknuti Sotonina loza (Psalam 83:17, 18).
30. Što su plodovi Sotonine loze i što ne smijemo dopustiti?
30 Budući da živimo na samom kraju ovog poretka, ova vizija o zemaljskoj žetvi i o berbi zemaljske loze vrlo je značajna za nas. Trebamo samo pogledati oko sebe i vidjet ćemo plodove Sotonine loze. To su abortusi i drugi oblici ubojstava; homoseksualnost, preljub i drugi oblici nemorala; nepoštenje i bezosjećajnost prema drugima. Zbog svega toga ovaj je svijet mrzak Jehovi. Sotonina loza donosi “otrovan plod i pelin”. Njezin zao i idolopoklonički način postupanja sramoti Velikog Stvoritelja ljudskog roda (5. Mojsijeva 29:18; 32:5; Izaija 42:5, 8). Uistinu je velika čast aktivno surađivati s pripadnicima Ivanovog razreda u žetvi zdravih plodova koje Isus donosi Jehovi na slavu (Luka 10:2). Ne smijemo dopustiti da nas uprlja loza ovoga svijeta, kako ne bismo bili izgaženi s njom kad Jehova bude nad njom izvršavao svoju osudu!
a 1 600 stadija je otprilike 300 kilometara (Otkrivenje 14:20, bilješka).
[Slika na stranici 206]
Ustoličeni Krist izvršava kaznu uz pomoć anđela
[Slika na stranici 207]
Nakon pada Babilona 539. pr. n. e. njegovi su zarobljenici bili oslobođeni