Te Pona Uruuru e te Turanga Pae Vaerua
KUA aao te ariki ko Louis IX o Varani i tetai. I te apiianga i te ture i tona mapuanga, kua tauturu teia ia Sir Thomas More, i te ara ua anga e 19 me kore e 20 ora i te ra no te au marama e manganui. E tikai, kua kiteaia e kua aao ana a More i tetai no te maataanga o tona oraanga. E i te taia angaia a Thomas Becket, te Epitikopo o Canterbury kia mate, i te Are Pure o Canterbury, kua kitea poitirereia mai tetai i roto roa i tona kakau. Eaa te tu aiteite i roto i teia au tangata rongonui no te tuatua enua? Kua aruaru ratou i te takinokino i to ratou kopapa na te aaoanga i teia pona uruuru.
E kakau marokiakia teia pona uruuru tei maaniia mei te uru puakanio. Kua aaoia teia ki te pae tikai i te pakiri kia rauka te reira i te uki atu ki runga i te kopapa e kia akamaore atu i te pakiri, i te akatupuanga i te tu reka kore maata. Kua riro katoa te reira ei ngai nooanga no te kutu. Kua karangaia ana e e aao kapiti ana a Thomas Becket i tona pona uruuru, e tona piripou katoa i roto ake, tei aiteite te tu o te kakau, “e ki takiri te reira i te kutu.” I muri ake i te 16 anere mataiti, i tetai taime, e taui ana ratou te uru puakanio ki te niuniu angiangi e te keokeo a mua, tei uriia ki te kopapa. I te maanianga i te pona i teia tu, kua akatupu maata roa atu i te tu reka kore ki te tangata e aao ra i te reira.
Kia tau ki tetai tataanga, te akakoroanga o te pona uruuru, mei tetai atu au tu takinokino anga ke, koia oki kia “akatere i te inangaro o te kopapa apa ua e kia akamaroiroi i te akatupu anga i tetai turanga e tetai tu oraanga akakeuia ra i te pae vaerua.” Kare e ko teia aronga anake ua tei patoi i tetai tu oraanga marekaia, e aao ana i te reira kakau; kua kite katoaia mai e e aao ana te aronga noa ua nei, e pera katoa te aronga e taoonga mana teitei to ratou. Pera katoa i teia tuatau e rave ana rai tetai au akaaereanga akonoanga i teia peu.
Te aao anga i tetai pona uruuru me kore te akakoromakianga i te au tu patoianga i to tetai uaorai au inangaro i te pae kopapa te akariro ra ainei i tetai e ei tangata pae vaerua? Kare, kare e akatumuia ana te turanga pae vaerua o tetai tangata ki runga i taua au akonoanga. Ko te tika, kua akaapa te apotetoro ko Paulo i “te akaperepere kore i te kopapa nei.” (Kolosa 2:23)a Mari ra, e tupu mai ana te turanga mou i te pae vaerua mei te kimianga i te kite no te Atua na roto i te apii maroiroianga i tana Tuatua e te akonoanga i taua kite ra i roto i to tetai uaorai oraanga.
[Tataanga Rikiriki i Raro]
a No tetai atu akamanakoanga no runga i teia tumu manako, e akara atu i te Awake! o Okotopa 8, 1997, “The Bible’s Viewpoint: Is Asceticism the Key to Wisdom?”
[Au Akameitakianga no te Tutu i te kapi 32]
King Louis IX, top: From the book Great Men and Famous Women; Thomas Becket, center: From the book Ridpath’s History of the World (Vol. IV); Thomas More, bottom: From the book Heroes of the Reformation, 1904